Predsjednik Vrhovnog suda objavio zašto se neće pokretati postupak protiv suca Turudića

Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa donio je odluku da neće pokretati postupak protiv predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića zbog okolnosti vezanih za suđenje zbog prebrze vožnje. U obrazloženju ističe kako sudac Turudić nije nanio štetu ugledu suda i sudačke dužnosti. Kada je riječ o neodazivanju na ročišta, utvrdio je odgovornost poštara koji, smatra Sessa, nije dostavio poziv po zakonu.

U nastavku donosimo priopćenje Sesse u cijelosti:

“Zbog velikog interesa javnosti, nakon što sam proučio spis Općinskog suda u Bjelovaru PpP-1231/2919., presudu toga suda od 20. kolovoza 2019., očitovanje predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića, o zaključenom dajem

Priopćenje za javnost

Radi ocjene postoji li osnovana sumnja koja bi opravdavala pokretanje stegovnog postupka u smislu članka 67. i članka 62. Zakona o državnom sudbenom vijeću protiv predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića, zbog njegova postupanja u izvršenju prometnog prekršaja i tijekom prekršajnog postupka, potrebno je odgovoriti na ova pitanja:

1. Je li lvan Turudić prebrzo vozio?

2. Je li za to snosio zakonske posljedice kao svaki drugi građanin koji bi se kao vozač kretao brzinom koja je veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine?

3. Je li sprječavao policiju da obavi svoju dužnost?

4. Je li kao okrivljenik sprječavao sud da obavi svoju ulogu ažurno i zakonito?

5. Je li prema odredbama Prekršajnog zakona morao pristupiti sudu na glavnu raspravu?

6. Ima li u spisu podataka da mu je poziv za glavnu raspravu prema zakonu uredno uručen?

7. Je li se u prekršajnom postupku kao okrivljenik koristio nedopuštenim sredstvima?

Ad. 1.

Nedvojbeno je da je Ivan Turudić 20. siječnja 2019. u 16.46 sati napravio prekršaj iz članka 54. stavaka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer je izvan naseljenog mjesta gdje je dopuštena brzina kretanja 80 km/h vozio brzinom 39,25 km/h višom od dopustene.

Ad. 2.

Ivanu Turudiću izrečena je novčana kazna 1.000,00 kuna koja je u vrijeme počinjenja djela upravo propisana za navedeni prekršaj u fiksnom iznosu. Tu je novčanu kaznu on platio, zajedno s troškovima prekršajnog postupka 225,00 kuna. To je vidljivo iz uplatnica koje je dostavio kao prilog očitovanju. Iz toga slijedi da je Ivan Turudić snosio zakonske posljedice za počinjeni prometni prekšraj bez ikakvih povlastica, kao i svaki drugi građanin.

Ad. 3.

U spisu predmeta nema podataka da bi sprječavao policiju da obavi svoju dužnost. Naime, nepostupanje po zahtjevu policije po naredbi ili u povodu znaka predstavlja samostalni prekršaj iz članka 32. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji je bila predviđena novčana kazna od 3.000,00 do 7.000,00 kuna. Također nema niti podataka da bi policija Ivana Turudića teretila i za taj prekršaj. Pregledom fotografija i snimke u spisu ne može se zaključiti da je Ivan Turudić bježao od policijskog vozila, odnosno da je postupio suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka ili po naredbi policijskog službenika. Jedino što je iz snimke razvidno je to da ga policijsko vozilo prati bez davanja svjetlosnih znakova te mjeri brzinu vozila kojim je upravljao.

Ad.4.

U spisu ne postoji niti jedan podatak da je Ivan Turudić ometao postupak i onemogućavao sud u obavljanju njegove uloge.

Ad. 5.

U konkretnom predmetu sud je mogao donijeti odluku i bez da je Ivan Turudić pristupio na glavnu raspravu. Upravo je tako Općinski sud u Bjelovaru i postupio jer je sukladno članku 221. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak te je na temelju iskaza svjedoka — policijskog službenika, fotografija i snimke događaja utvrdio da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o inkriminiranom djelu prekršaja i bez ispitivanja Ivana Turudića.

Ad. 6.

Iz samog spisa slijedi da je Općinski sud u Bjelovaru pozivao Ivana Turudića četiri puta i to za ročišta određena za 27. ožujka, 9. svibnja, 24. lipnja i 19. kolovoza 2019. Sve su pošiljke vraćene sudu s naznakom ,,obaviješten – nije tražio“.

Prema članku 145. Prekršajnog zakona pozivi se strankama mogu dostaviti i poštom. Sukladno članku 146. stavku 4. Prekršajnog zakona, okrivljenom se dostava vrši tzv. osobnom dostavom sa strogo i jasno odredenim pravilima koja ne poznaju termin kojeg u konkurentnoj situaciji koristi pošta; ,,obaviješten – nije tražio“.

Na taj način pošta postupa protivno odredbi čl. 38. Zakona o poštanskim uslugama (NN 144/12 ) gdje je vrlo jasno propisano da je pošta dužna postupati po odredbama posebnog zakona kada je uručenje pošiljaka takvim zakonom drugačije uređeno od odredbi Zakona o poštanskim uslugama. (,,Ako poseban zakon uređuje uručivanje određenih poštanskih pošiljaka na drukčiji način od načina i uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, davatelj poštanskih usluga mora uručiti poštansku pošiljku na način i uz uvjete uređene posebnim zakonom“.)

Dakle, kada je način dostave uređen Prekršajnim zakonom ili bilo kojim drugim postupovnim propisom kojim se uređuje način dostave sudskih pismena pošta je dužna postupati po tim odredbama.

Sudac je ocijenio da su ostvareni uvjeti za dostavu poziva putem oglasne ploče suda (članak 145. stavak 5. Prekršajnog zakona).

Ad. 7.

U spisu nema niti jednog podatka da se Ivan Turudić kao okrivljenik koristio nedopuštenim sredstvima. Nepristupanje sudu u konkretnoj situaciji imalo je za njega samo štetne posljedice jer je proglašen krivim za prometni prekršaj i izrečena mu je odgovarajuća sankcija te je obvezan snositi troškove prekršajnog postupka.

Prema članku 67. stavku 2. Zakona o državnom sudbenom vijeću, u ovoj situaciji, stegovni postupak protiv suca mogu pokrenuti ministar nadležan za poslove pravosuđa, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i sudačko vijeće.

Kao jedan od tri ovlaštena podnositelja zahtjeva za provođenje stegovnog postupka protiv suca, smatram da ne postoje činjenice koje predstavljaju osnovanu sumnju da je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić počinio stegovno djelo nanošenja štete ugledu suda i sudačke dužnosti na drugi način iz članka 62. stavaka 2. točke 6. Zakona o državnom sudbenom vijeću.

Osim ovog priopćenja druge izjave medijima neće se davati.”, stoji u priopćenju predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse.