“Kod nas je žrtva nažalost ponovno žrtva i stigmatizirana je u ovome društvu, a mi smo prva Vlada koja se uhvatila ovog teškog i zahtijevnog posla”, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare ministar branitelja Predrag Matić u povodu otvaranja javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.
“Danas konačno nakon 23 godine predstavljamo naš prijedlog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, na koji je čekala ne samo cijela Hrvatska nego i žrtve seksualnog zlostavljanja” izjavio je ministar Matić te dodao da su nastojali “uskladiti sve želje sa svojim mogućnostima”.
Ovim se Zakonom definira seksualno nasilje u Domovinskom ratu, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine na području Republike Hrvatske ili tijekom zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru izvan područja Republike Hrvatske i uređuju prava žrtava seksualnog nasilja te postupak za ostvarivanje tih prava.
“Tijekom Domovinskog rata Republika Hrvatska pretrpjela je brojna razaranja i ogromne ljudske žrtve, međutim u jednom segmentu žrtava nije posvećena dovoljna pažnja, a to su žrtve seksualnog zlostavljanja i one koje su tijekom Domovinskog rata prošle pakao možda i gori od onoga koji su prošli branitelji i logoraši”, istaknuo je Matić.
Ministar Matić naglasio je da do danas ne postoje točni podaci o osobama koje su preživjele seksualno nasilje u Domovinskom ratu te da će do pravih podataka doći tek sada kada ovaj Zakon zaživi.
Procjene se kreću od nekoliko stotina do nekoliko tisuća, a mi smo, da bi dobili što pouzdanije podatke, uz pomoć jednog dijela istraživačkog tima iz Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu došli do broja od 2500 žrtava”, izjavio je Matić.
“Osobe koje su preživjele nasilje imaju pravo na pravdu, na podršku, poštovanje, pravičnu i adekvatnu kompenzaciju za pretrpljene strahote, psihološku, medicinsku i pravnu pomoć, a ponajviše pravo na društveno priznanje patnje i počinjenog zločina”, rekao je Matić te istaknuo da osim osoba ženskog spola koje su pretrpjele seksualno zlostavljanje, treba uzeti u obzir i muškarce koji su prošli određenu vrstu seksualnog zlostavljana tijekom zatočeništva u neprijateljskim logorima.
Matić je naglasio da su ovaj Zakon radili u suradnji s UNDP-om, nevladinim organizacijama i predstavnicima europskih zemalja pri čemu je istaknuo Veliku Britaniju i Švicarsku i dodao:”Ovim prijedlogom Zakona prvi u svijetu implementiramo Rezoluciju Ujedinjenih naroda 1325 koja govori o obvezi sprječavanja seksualnog nasilja u oružanim sukobima”.
Prava koja bi žrtve ostvarile ovim Zakonom su: Pravo na psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, pravo na obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, pravo na medicinsku tj. fizikalnu rehabilitaciju, pravo na liječnički sistematski pregled jednom godišnje, pravo prednosti na smještaj u Veteranske centre, pravo na besplatnu pravnu pomoć, pravo na novčanu naknadu.
“Ovim prijedlogom Zakona žrtve ostvaruju i pravo na novčanu naknadu, osim u slučaju kada je po istoj osnovi u drugim postupcima ostvarila pravo na osobnu invalidninu i druge oblike novčane naknade, a iznos naknade definirat će se posebnim zakonom”, rekao je Matić te dodao da žrtva ostvaruje pravo na povećanu naknadu u slijedećim slučajevima nastalim kao posljedica seksualnog nasilja: prilikom prisilne trudnoće, prisilno izazvanog pobačaja, rođenja djeteta, oštećenja organizma, seksualnog nasilja počinjenog prema djetetu i višestruko preživljenog seksualnog nasilja.
Na pitanje novinara je li poznato koliki će biti iznos naknada Matić je odgovorio: “Još uvijek nemamo konkretne brojeve o visinama naknada za žrtve ali iznos će biti pravičan” te dodao da “žrtvu i ono što je ona proživjela nikakav novac ne može nadoknaditi, ali Republika Hrvatska će učiniti sve da taj iznos bude primjeren”.
Prilikom postupka za ostvarivanje prava žrtava seksualnog nasilja zahtjev se podnosi Ministarstvu branitelja, a uz zahtjev se dostavljaju i svi potrebni dokazi o činjenicama bitnim za ostvarivanje prava. Rok za podnošenje je dvije godine od stupanja na snagu Zakona ili do tri godine uz postojanje opravdanog razloga.
“Ovim zakonom utvrđeno je i osnivanje Fundacije za žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu kojom bi se prikupljala sredstva za isplatu novčanih i drugih naknada žrtvama, a prava iz ovoga Zakona ostvaruju se na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske”, istaknuo je Matić te dodao da bi Zakon trebao biti donesen prije ljetne stanke ili na samom početku jesenskog zasjedanja.
