Pregled tjedna: Bulj o Pupovcu i dr. Šreteru, Mlinarić o odšteti od Srbije, Raspudić o energetskoj i gospodarskoj krizi

bulj mlinarić raspudić
Foto: Fah; Fotomontaža: Narod.hr

Hrvatski sabor Nacionalni dan mirotvorstva proglasio je 2018. godine na prijedlog saborskog zastupnika Mosta Mira Bulja. No, suprotno prijedlogu zastupnika Bulja, vladajuća HDZ-ova i SDSS-ova većina dan je umjesto “Nacionalni dan mirotvorstva i dan sjećanja na dr. Ivana Šretera” taj dan nazvala samo “Nacionalni dan mirotvorstva” izbacivši iz naziva ime dr. Ivana Šretera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, upravo je SDSS-ov Milorad Pupovac imao saznanja i, a, vjerojatno, i posrednu odgovornost za nesprječavanje smrti dr. Ivana Šretera, o čemu smo već više puta pisali.

> (VIDEO) Gdje su posmrtni ostatci dr. Ivana Šretera, čija je sudbina i danas obavijena velom tajne?
> Vladajući podržali Nacionalni dan mirotvorstva, ali izbacili Dan sjećanja na dr. Ivana Šretera!
> Zna li možda Milorad Pupovac gdje počiva hrvatski mučenik dr. Ivan Šreter?

Miro Bulj u četvrtak se prisjetio izlaganja iz 2018. u Saboru kojim je izrazio nezadovoljstvo izbacivanjem iz naziva imena dr. Ivana Šretera.

Nacionalni dan mirotvorstva kojim se prisjećamo hrvatskog mirotvorca dr. Ivana Šretera

“Prije četiri godine Hrvatski sabor je na moj prijedlog proglasio 18. kolovoza Nacionalnim danom mirotvorstva u znak sjećanja na hrvatskog mirotvorca, doktora Ivana Šretera pakračkog liječnika kojeg su 18. kolovoza 1991. oteli srpski teroristi, a poslije ga zvjerski mučili i mučki ubili te mu zatrli posmrtne ostatke, budući da do danas nisu pronađeni.
Neka mu je vječna hvala i slava! 🇭🇷”, istaknuo je Bulj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U sljedećoj objavi zapitao je Plenkovićevog koalicijskog partnera Milorada Pupovca – gdje je hrvatski mirotvorac dr. Ivan Šreter?

“Milorade, gdje je dr. Ivan Šreter? Prema onome što je rekao Slavko Degoricija, ti bi morao znati odgovor na to pitanje.
Gdje se nalaze posmrtni ostaci dr. Ivana Šretera, mirotvorca i pakračkog liječnika, ubijenog usred srpske agresije na Hrvatsku 1991. godine?”, ponovio je Bulj pitanje, još jednom pozvavši:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Milorade, nije li vrijeme da nakon preko 30 godina kažeš, gdje se nalaze posmrtni ostaci dr. Ivana Šretera?”

Mlinarić: “Ako ikad dobijemo odštetu od Srbije, dat ću taj novac za bolesnu djecu”

Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, bio je gost Novog dana na N1.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U nedjelju je u Nemetinu obilježeno 30 godina od najveće razmjene zarobljenika tijekom Domovinskog rata, uz podsjećanje na torture koje su prošli i sporu ruku pravde prema njihovim zatočenicima.

Mlinarić navodi da je u nedjelju u Nemetinu bilo jako malo ljudi.

“Tužan sam, jako sam tužan. Jučer sam bio u Nemetinu. Nažalost, mojih prijatelja koji su izašli iz Nemetina je sve manje. Osim što ljudi umiru, bojim se da politika ne radi svoje, ljudima se počinje gaditi sve to. Dolaziti 30 godina na isto mjesto i slušati iste floskule. Krivci nisu kažnjeni, odšteta nije dobijena od Srbije”, poručio je saborski zastupnik.

> Mlinarić u Nemetinu: Stanimirovićeva ekipa koja je bila 90-ih godina ovdje za vrijeme okupacije, danas je blizu vlasti

Mlinarić je poslao otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkovića vezano uz status logoraša i odštetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ako ikad svane dan da dobijemo odštetu od Republiku Srbije jer su došli u moju kuću, moj grad i odveli me u Srbiju, ako je ikad dobijem, dat ću taj novac za bolesnu djecu. Prekrvavo sam ga zaradio da bih ga potrošio. Nikom nije do novca nego do presude da se zapamti tko je bio agresor, tko je došao u čiju državu, pretukao vas, neke ubio, a neke odveo u drugu državu i maltretirao vas”, naglasio je Mlinarić.

On ističe da se anemična politika vodi već 30 godina, iako je pravda na strani Hrvatske, podsjeća saborski zastupnik.

Raspudić: “Kakva je uopće politička orijentacija Plenkovićeve Vlade oko ove trajne energetske krize – hoće li pratiti briselske naputke li gledati prvo hrvatske interese”

Gost N1 Studija uživo bio je nezavisni saborski zastupnik iz Kluba Mosta Nino Raspudić.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane. Nakon astronomskih povećanja računa za struju i plin, brojni obrtnici i poduzetnici razmišljaju kako će poslovati.

Na pitanje ima li Vlada na stolu novi paket mjera, premijer Andrej Plenković prošli je tjedan rekao “zasad nemamo, smo još na godišnjem”. Vlada se u četvrtak sastala prvi put nakon godišnjih odmora. Plenković je najavio da Vlada radi na paketu mjera za suzbijanje inflacije i cijena energenata, pri čemu je apostrofirao da će stopa PDV-a na solarne panele biti snižena na nula posto, a pomoći će se i društvima u vlasništvu lokalne samouprave i poduzetnicima, koji imaju problema s ugovorima o opskrbi plinom.

“Iz dana u dan čitamo, možemo vidjeti kako nama bliske zemlje uvode mjere. Jutros sam vidio potez Češke koja će građanima čije će režije ići preko 30 posto primanja davati subvencije. Postoje načini, situacija je urgentna, čak bih rekao da službeni brojevi o inflaciji mogu zavarati. Što umirovljeniku znači 12,3 posto, ako su njegovi troškovi daleko više poskupjeli. Bojim se hladne jeseni i hladne zime. Velik dio građana bit će suočen s energetskim siromaštvom, a brine me što od Vlade ne vidim nikakvu projekciju što će se događati – hoćemo li slijediti briselski mainstream pa što nam Bog dadne ili ćemo tražiti nekakve načine da izborimo hrvatske interese. Jer sada vidimo Mađarska ispregovara da dobije nekakav dodatan plin. To su stvari koje od Plenkovića nećemo čuti”, komentirao je Raspudić.

> Glas poduzetnika: ‘Ministre Filipoviću, vratite se s godišnjeg i sjednimo za stol, poslušajte naše prijedloge’
> Skandalozan potez Gradske plinare Zagreb: Pogledajte kakve ugovore šalju poduzetnicima i drugim pravnim osobama

Iz Vlade govore da se već pomagalo, da smo imali koronakrizu, bio je paket mjera u travnju, kažu da je sve pod kontrolom i da će se sigurno pomoći građanima, najprije onima najugroženijima.

“Mi smo u načelu neskloni interveniranju države u ekonomske tokove i tržište, ali ovo je izvanredna situacija gdje se mora izaći u susret građanima koji će preko noći egzistencijalno biti pogođeni, a ne svojom krivnjom. Kad ste spomenuli koronakrizu, ne priznajem im taj argument pomaganja u vrijeme korone, koja je i sada jer broj mrtvih je veći nego lani. Tada su bile potrebne covid-potvrde, sad nije ni izolacija za zaražene. Tko će podnijeti račun za to, tko će djeci vratiti izgubljeno školovanje”, rekao je Raspudić.

Kada je u pitanju inflacija, Raspudić naglašava da je “važno da se razbistre stvari i da ne dozvolimo da se daju lažnu opravdanja”.

Puni se skladište plina Okoli, Hrvatska je s nekih 60-ak posto popunjenosti na začelju EU-a, no vladajući uvjeravaju da će do listopada biti kako treba.

“Možemo im vjerovati. Opet Hrvatska ima više sreće, nego pameti svog političkog vodstva. Činjenica je da smo zemlja na moru i imamo LNG terminal preko kojeg možemo uvesti plin. Popunjenost nije gorući problem. Problem je kakva je uopće politička orijentacija Plenkovićeve Vlade oko ove trajne energetske krize – hoće li pratiti briselske naputke li gledati prvo hrvatske interese”, kazao je Raspudić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.