Pregled tjedna: Penava o načelniku općine koji je trn u oku SDSS-u, Novaković o Horvatu, Šola o suverenitetu

Iz proteklog tjedna izdvajamo intervjue Ivana Penave o vladajućoj koaliciji HDZ i SDSS, Nataše Novaković koja je govorila o slučaju uhićenog ministra Darka Horvata i drugim osumnjičenicima, te okrugli stol “Suverenost danas”.

Hrvatska općina Trpinja

Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta rekao je, među ostalim, o vladajućoj koaliciji HDZ i SDSS:

“Dat ću vam primjer općine Trpinja. Hrvatska općina Trpinja sa većinskim srpskim stanovništvom gdje SDSS nije na vlasti. Načelnik općine je trn u oku SDSS-u, morao je pasti na proteklim izborima pod svaku cijenu. Nema čime se nije kupovalo. Međutim, nisu ga uspjeli srušiti. Ovih dana, čovjek po drugi puta pokušava dati akt kojim se po zakonu raspodjeljuje poljoprivredna zemlja na području općine gdje radi koncept kako bi išao na ruku seljacima, običnim ljudima i ne prolazi mu jer se to stopira u Zagrebu. Toliko o tome koliko SDSS štiti Srbe. Njih Srbi ne zanimaju, njih zanimaju samo oni koji su Srbi profesionalno i zanima ih naravno kako će destabilizirati Hrvatsku. To smo vidjeli i na primjeru Fruške Gore i na primjeru mauzoleja Šoškočaninu… I u tome ih cijelo vrijeme pokriva Andrej Plenković i Tomo Medved i današnji HDZ.”

> SDSS-ov Milošević o aferi: ‘Uvijek sam se bespogovorno borio za prava manjina’

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa o Darku Horvatu

Nataša Novaković rekla je da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u slučajevima kao što je aktualna afera oko smijenjenog ministra Darka Horvata ima podijeljenu ulogu s tijelima kaznenog progona, ali u ovom slučaju ipak ne postupaju.

“U trenu kada se DORH i Uskok ozbiljnije bave ovim predmetima, naše uloge nema jer bi bilo duplih postupanja”, objasnila je.

Ako DORH odustane od kaznenog progona ministra Josipa Aladrovića ili potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića, rekla je da je činjenica da bi se Povjerenstvo moglo baviti time.

“Nije isključeno ništa. Ja vam to ne mogu reći jer je nas pet koji odlučujemo o tome, ali činjenica je da smo imali puno slučajeva koji se bave zlouporabom položaja”.
“Ono što je kod nas problem je što ne možemo prikupljati činjenice i dokaze koje mogu druga tijela. Nemamo način kako bismo provjeravali dokumente koje nam daju. Mi ponekad zatvorimo predmete i kažemo da nije bilo povrede, a možda je i bilo, ali nismo mogli dokazati. Činjenica je da smo imali predmete zlouporabe dužnosti, ali u ovom trenutku time se ne bavimo”, rekla je Novaković.

Istaknula je da je Povjerenstvo imalo puno predmeta koji se tiču funkcioniranja “po babi i stričevima”.

Gastarbajteri milenijci

Odjel za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta Homo volans i Hrvatska akademska zajednica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu organizirali su u srijedu 23. veljače 2022. okrugli stol Suverenost danas.

Bio je to drugi po redu okrugli stol iz ciklusa predavanja, tribina i okruglih stolova naslovljen Put suverenosti kojim se obilježava 30. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Izv. prof. dr. sc. Boris Havel u svojem se izlaganju pozvao na definiciju pojma suverena prema Carlu Schmittu koja definira da je suveren onaj tko odlučuje o iznimnom stanju.

Dužnost sustavne revalorizacije aktualnih procesa

Polazeći od te tvrdnje, Havel je oslikao sve suvremene faktore, ličnosti i procesu koji utječu na ograničavanje suvereniteta posebno se osvrnuvši na političke i društvene procese u suvremenoj Hrvatskoj. Izv. prof. dr. sc. Ivica Šola u svom je predavanju govorio o suverenitetu osobe u okviru no limits kulture, nastale pod utjecajem procesa pokrenutog prosvjednim aktivnostima 1968. godine i preoblikovanjem mentaliteta zapadne kulture koje su te aktivnosti pokrenule.

Drugi je dio svojega predavanja profesor Šola posvetio analizi ekonomskih i socijalnih izgleda ograničavanja suvereniteta kroz proces federalizacije Europske unije. U raspravi koja je uslijedila predavači i publika raspravljali su o pitanjima medijske i tehnološke suverenosti, pitanju autonomije sveučilišta kao i aktualnim vanjskopolitičkim problemima i ugrozama suverenosti.

Ovaj je okrugli stol ponudio raznolike i interdisciplinarne poglede na suvremene aspekte suverenosti i podsjetio na dužnost sustavne revalorizacije aktualnih procesa u svjetlu pojma suverenosti. Historijski diskurs projekta „Put suverenosti“ oplemenjen ekskursom u suvremene aspekte problematike suverenosti, sljedeći će mjesec biti dopunjen i medijsko-informacijskim aspektom borbe za hrvatsku suverenost.

O suverenitetu i današnjoj kulturi ‘bez granica’

Prof. Šola je rekao:

“Kada govorimo o suverenitetu ključno je pitanje granice. Od vanjskog suvereniteta. Gdje je granica Ukrajine, a gdje je granica Rusije? Kod unutarnjeg suvereniteta gdje je granica Plenkovića, gdje je granica Vrhovnog suda, gdje je granica policije odnosno USKOK-a? Dakle uvijek ključ kod suvereniteta je pitanje granica. I kod osobnog suvereniteta je pitanje granice. Liječnik vas ne može operirati ako mu ne potpišete. To je vaš osobni suverenitet. To proizlazi iz naravnog suvereniteta. Iz toga se kasnije razvilo i međunarodno pravo. Ključ svega je 1968. godina. Svi koji su danas na vlasti, drmaju europskim parlamentom sve su to aktivisti ’68. godine. Koji su započeli ispred barikada, a završili iza barikada. Kao i svaka druga revolucija. Zašto je ’68. kritična? Kolumbijski teoretičar i filozor Ricardo Peter kaže bit naše kulture koja se pojavila u Americi i Europi, a čiji je dio Hrvatska je što se tad pojavila kultura koja i danas vlada, a to je ‘no limits’ kultura odnosno kultura koja ne poštuje granice. Bit naše kulture je brisanje granica. Kako se zove onaj koji ne poštuje granice? Barbari. Ono što nema granice nije stvarno biće. Pjesma Johna Lennona iz 1971. “Imagine” je ogledna pjesma za kulturu ‘no limits’.