Preminuo proslavljeni hrvatski kemičar Egon Matijević

Foto: fah

Proslavljeni hrvatski kemičar Egon Matijević preminuo je u srijedu, 20. srpnja, u 94. godini, obavijestilo je u petak Hrvatsko kemijsko društvo svoje članove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedan od osnivača svjetskog centra koloidne kemije

Matijević je bio poznat i cijenjen kao jedan od osnivača svjetskog centra koloidne kemije Institute of Colloid and Surface Science u Clarksonu. Od 1957. do smrti vezan za Tehnološki fakultet Clarkson, odnosno od 1984. Sveučilište Clarkson, najprije kao profesor, a od 1986. u akademskom stupanju izvrsnoga sveučilišnoga profesora (Distinguished University Professor).

Znanstveni svijet svečano je obilježio devedesetu obljetnicu njegova života višednevnim znanstvenim skupom u Americi i uvodnim člankom u međunarodnom znanstvenom časopisu Journal of Colloid and Interface Science.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Matijević je rođen 1922. godine u Otočcu. Srednju školu je pohađao u Osijeku, 1944. diplomirao je kemijsko inženjerstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorat znanosti 1948. kod profesora Karla Webera. Godine 1952. habilitira iz područja fizikalne kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Znanstvena karijera

Znanstveni rad započeo je s profesorom Božom Težakom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1956. odlazi na Sveučilište Cambridge u London kao znanstveni novak, nakon čega odlazi u Clarkson.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu profesoru Matijeviću je dodijeljen 1998. godine za iznimnu znanstvenu i stručnu djelatnost, o čemu svjedoči 581 objavljeni znanstveni rad iz područja koloidne i međupovršinske kemija, 17 patenata, mnogobrojna priznanja i odličja, mentorstvo mnogih doktoranda i magistranda, članstvo u akademijama te počasni doktorati Sveučilišta Lehigh u Bethlehemu, Sveučilišta Clarkson u Potsdamu u SAD te Sveučilišta Maria Curie-Skłodowska u Lublinu u Poljskoj.

Dobitnik je prestižne Kendallove nagrade (1972), nagrade Langmuir Distinguished Lecturer Award (1985), Ralph K. Ilerove nagrade (1993) i nagrade Thomas-Grahama (1985), najvećeg priznanja najstarijeg društva za koloidnu kemiju Kolloid Gesellschaft.

Nagrađen je i Medaljom Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva koja se dodjeljuje za cjelokupni znanstveni opus i za zalaganje za napredak hrvatske kemije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najmiliji od radova gimnazijski udžbenik

U razgovoru za Hinu u svibnju 2013. Matijević je ispričao razvoj svoje karijere, koju su roditelji bili zamislili kao karijeru glazbenika, odnosno ljekarnika.

Na pitanje koliko je znanstvenih radova objavio, odgovorio je pomalo nehajno: “To ne znam, ne pratim to” i dodao da mu je među velikim brojem knjiga namiliji hrvatski udžbenik kemije za gimnaziju, koji je napisao s Mirkom Keslerom, koji je dugo bio u upotrebi, imao više izdanja i bio preveden na slovenski i makedonski jezik.

I tada, u 92. godini, taj rođeni Ličanin svakodnevno je odlazio na Sveučilište i obavljao redovite poslove, te organizirao godišnje susrete svjetski poznatih znanstvenika, među kojima je devet Nobelovaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Unatoč mog 91. rođendana, nedavno je jedan Egipćanin kod mene dovršio doktorsku disertaciju, ali neću ih uzimati više. Znate, nisam siguran da ću sljedećih pet godina biti na raspolaganju studentu koji upiše doktorat. Što se kaže, sve može sutra prestati”, kazao je.

Stalno u kontaktu s Hrvatskom

Pored toga, bio je strastveni ljubitelj umjetnosti te je imao veliku zbirku slika i skulptura, među kojima i radove Ivana Meštrovića. “Naša je kuća puna slika i kipova. Sve ćemo ih pokloniti univerzi Clarkson, bit će to ‘Zbirka Egon i Božica Matijević'”, kazao je dodavši kako sveučilišta nisu samo znanstvene nego i kulturne ustanove.

Matijević je stalno bio u kontaktu s Hrvatskom, ali ni s jednom hrvatskom institucijom nije službeno surađivao. Bio je ranije član Odbora Instituta Ruđer Bošković, ali taj odbor, kazao je, više nije aktivan. Kad bi došao u Hrvatsku, a to je bilo gotovo svake godine, našao bi se neformalno s ljudima iz znanosti.

Niz hrvatskih kemičara školovao se kod Matijevića. “U odličnim sam prijateljskim odnosima s nizom kolega. Ali, znate, taj se broj polako – ali sigurno smanjuje”, zaključio je tada 91-godišnji Matijević.

Posljednji put Matijević se novinaru Hine javio 1. ožujka ove godine porukom LinkedInom: “Javljam se iz svog ureda u Americi – što znači da sam u 94-toj godini aktivan i još objavljujem znanstvene radove. Uz pozdrav, Egon Matijević”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.