Preporuka Europske komisije: Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3.500 kuna

Foto: Getty images

Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta više (2142 eura) u najbogatijem Luksemburgu. Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska gdje je minimalac 546 eura bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.

Raspon 1 prema 3

Kad se iznos minimalca iskaže prema paritetu kupovne moći, tada je raspon između najsiromašnijih i najbogatijih članica sužava na jedan prema tri te se kreće od 579 eura mjesečno po paritetu kupovne moći u Latviji ili 618 eura u Bugarskoj do 1500 eura u Njemačkoj ili 1705 eura u Luksemburgu. Paritet kupovne moći diže kupovnu moć hrvatskog minimalca na gotovo 800 eura. Osiguranje pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EU, njemačke političarke Ursule von der Leyen, koja je uvjerena da su problemi s pandemijom i zatvaranje ekonomije pojačali potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih.

– Za oporavak i izgradnju pravednih i otpornih gospodarstava ključno je osigurati da svi radnici u EU zarađuju dovoljno za pristojan život, pri čemu minimalne plaće imaju važnu ulogu. One su relevantne i u zemljama koje se oslanjaju isključivo na kolektivne ugovore o minimalnim plaćama i u onima koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću, poručili su iz Bruxellesa. Daljnja aktivnost temeljit će se na načelima koja počivaju na tome da minimalci trebaju ranjivim skupinama radnika omogućiti financijsku rezervu u teškim vremenima, dati veći poticaj za rad i time povećati produktivnost, smanjiti razlike između plaća u društvu, povećati domaću potražnju i otpornost gospodarstva te pridonijeti smanjivanju razlike u plaćama između spolova.

Ipak, neće postojati univerzalna minimalna plaća, ali će se uvažavati praksa pojedinih zemalja da se to pitanje rješava kolektivnim ugovorima ili zakonskim odredbama. Europski sindikati već su tražili da minimalac ne smije biti ispod 60 posto srednje plaće u državi, te bi bilo idealno kada bi se minimalac povećao na 60 posto prosječne plaće. Za Hrvatsku bi to značilo da trenutačno nitko ne bi smio za puno radno vrijeme zarađivati ispod 4425 kuna bruto, koliko je trenutačno 60-postotni medijan plaće. Bruto minimalac prema tom bi kriteriju bio 363 kune veći od postojećih 4062 kune bruto, a kad je o netu riječ, razlika bi bila oko 250 kuna pa bi umjesto 3250 kuna najslabije plaćeni radnici zarađivali oko 3500 kuna. Željena granica od 60 posto srednjih hrvatskih primanja nije nedostižna ni za Hrvatsku, neke stranke u svom izbornom programu obećavaju i veći iznos (SDP kaže 4000 kune neto), no naš je problem opće zaostajanje i za razvijenim zapadnim ekonomijama i za rastućim istočnim ekonomijama. U prosincu prošle godine bruto plaću višu od tisuću eura imali su i Rumunji, a odavno su nas pretekli Česi, Slovaci, Poljaci…

Za pristojan život

U drugoj fazi savjetovanja koja će trajati do studenoga utvrdit će se mogućnosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali određivanju minimalne plaće kroz kolektivne pregovore. Europska unija najavljuje da će osigurati okvir za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća. Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo, želio bi da svi radnici u EU budu zaštićeni pravednom minimalnom plaćom, što će im omogućiti da zarade dovoljno za dostojan život bez obzira na to gdje rade.

– Socijalni partneri imaju ključnu ulogu u pregovaranju o plaćama na nacionalnoj i lokalnoj razini i trebali bi biti uključeni u određivanje minimalnih plaća u državama koje se oslanjaju isključivo na kolektivne ugovore o minimalnim plaćama i u onima koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću – kazao je Dombrovskis. Ovaj stav ide na ruku Hrvatskoj udruzi poslodavaca koja nije sretna našim rješenjem da se minimalac propisuje uredbama Vlade, a pogotovo činjenicom da je u tri godine minimalac rastao 30 posto. Nicolas Schmit, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava, izjavio je da su najslabije plaćeni radnici u EU, a većinu od njih čine žene, održavali društva i gospodarstva na životu kad su se zbog karantene sve druge djelatnosti morale zaustaviti.

– Paradoksalno, njih će kriza najviše pogoditi. Jedan je od ključnih elemenata naše strategije oporavka inicijativa o minimalnim plaćama u EU jer svatko zaslužuje pristojan životni standard – kazao je Schmit.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr