Hrvatska ima nisku službenu stopu mladih koji napuštaju obrazovanje – kod nas ne postoji sustavna metodologija praćenja te pojave pa je tamna brojka puno veća. „Ne postoji obuhvatna strategija suzbijanja problema ranog napuštanja školovanja koja mora voditi računa o negativnim posljedicama napuštanja školovanja, za pojedinca i društva”, istaknuo je Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma na stručnom skupu čija je tema bila „Prerano napuštanje škole“.
Udruga Pragma i Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež organizirali su javnu tribinu – stručni skup na temu: „Prerano napuštanje škole“ u srijedu 20. svibnja 2015.g. u prostorima Tribina grada Zagreba, Kaptol 27.
Uvodničari Skupa bili su Darko Tot, načelnik Sektora za potporu sustavu i programe Europske unije iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma i Silvijo Šturman iz Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb, dok je moderatorica skupa bila Lana Petö Kujundžić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu i predsjednica USZM-a.
Skup je uvodno pozdravila Božena Horvat Alajbegović, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb iznoseći podatke kojima raspolaže Centar kod onih mladih koji su napustili školu, a ušli su u tretman Centra. Božena Horvat Alajbegović je istaknula kako Centar često prekasno dođe u doticaj s mladima u rizicima te kako nisu svi mladi obuhvaćeni tretmanom niti se zna daljnji njihov životni tijek nakon napuštanja škole.
Darko Tot iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta je izjavio kako je hrvatski školski sustav jedan od humanijih u Europi te kako Ministarstvo ne podržava mehanizme suspenzije, već potiče (srednje) škole da svakog učenika “zadrže“ u obrazovnom sustavu što je duže moguće.
Nedjeljko Marković iz Pragme je istaknuo da – iako Hrvatska ima nisku službenu stopu mladih koji napuštaju obrazovanje – kod nas ne postoji sustavna metodologija praćenja te pojave pa je tamna brojka puno veća. „Ne postoji obuhvatna strategija suzbijanja problema ranog napuštanja školovanja koja mora voditi računa o negativnim posljedicama napuštanja školovanja, za pojedinca i društva, tako je za zemlje EU-a trošak ranog napuštanja čak 1% GDP-a ili 100 milijardi eura na godišnjoj razini. Ukupni trošak za pojedinca koji napusti školovanje (u njegovom daljnjem životnom tijeku), kreće se od 100 tisuća do milijun eura“ zaključio je Marković.
Silvijo Šturman iz Doma za odgoj djece i mladeži Zagreb je iznio glavne razloge napuštanja školovanja kod djece koja su bila uključena u odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka u Domu za odgoj djece i mladeži. Niska motivacija za školovanje, niske obrazovne mogućnosti, nepovoljne obiteljske prilike i roditeljski postupci, delinkventno ponašanje i druženje s vršnjacima antisocijalnog ponašanja te konzumiranje ovisnosti izrazito su povezani s pojavom napuštanja školovanja.
U raspravi koja je uslijedila, često se isticalo kako sustav u najvećoj mjeri prekasno reagira te kako se ne usmjeravamo dovoljno na što ranije prepoznavanje pojave i adekvatno reagiranje, a potrebno je školu učiniti većim čimbenikom privlačenja za učenike. Stručnjaci iz pravosudnog sustava ističu kako među mladima koji čine kaznena djela pojava napuštanja školovanja je znatno veća (i do 50%) te kako često više nemaju mogućnosti za daljnje obrazovanje i ponovnu reintegraciju. Izneseni su primjeri koji ukazuju na to da bi neki zakonski propisi trebali biti fleksibilniji i omogućiti iznimke za posebno ugrožene skupine mladih, pogotovo za mlade smještene u institucijama, odgojnim ustanovama i zavodima. Naglasak se dao i na važnost umreženosti koja već „kronično“ nedostaje među različitim sektorima – socijalni, zdravstveni, pravosudni i obrazovni.
„Kada bismo zajedno radili, bili bismo efikasniji“, zaključila je moderatorica Skupa Lana Petö Kujundžić, sutkinja Županijskog suda u Zagrebu i predsjednica USZM-a.
Skup je održan unutar projekta „Pomak“ kojeg udruga Pragma provodi u partnerstvu s Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež i Centra za socijalnu skrb Zagreb, kojeg podupire Ministarstvo socijalne politike i mladih. Projekt nizom aktivnosti pomaže djeci i mladima kako bi se smanjili rizični čimbenici, a povećali čimbenici koji će omogućiti pozitivan razvoj djece.
