Prijedloge za produženje osnovne škole iskoristiti za dubinske promjene u obrazovnom sustavu

Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu „Preporod“ komentirao je za narod. hr prijedlog Vlade za produženjem osnovnoškolskog obrazovanja na devet godina ustvrdivši kako to nije nikakav novi prijedlog je on je 10-15 godina sastavni je dio svih strategija. Istaknuo je kako će biti dobro ako ovu formalnu promjenu iskoristimo da nam bude samo pokretač za dubinskim promjenama u odgojno obrazovnom sustavu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tomislav Đonlić iz HDZ-ovog Odbora za znanost i obrazovanje ističe da uz promjenu osnovnog školstva na 9 godina, potrebna je reforma nastavnih sadržaja.

„Europska je praksa da je osnovna škola produžena na 9 godina – tu Hrvatska ide onim putem koje su druge države već krenule“, rekao je Stipić te dodao kako svaki takav prijedlog hvale vrijedan i zaslužuje podršku.

Pojasnio je kako se sam od sebe nameće ovaj prijedlog obzirom da su svi programi i predmeti koji se prolaze kroz osnovnu školu jako prekapacitirani, djeca su nam preopterećena i stoga je važno rasteretiti ih kroz dužu tijek trajanja obrazovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Važnije je od formalne odluke je da se to što kvalitetnije osmisli što će se događati unutar devetogodišnjeg ciklusa – tu promjenu treba iskoristiti da se sustav osuvremeni, da se konačno ostvare promjene predmetnih kurikuluma – tolika je potreba da smo to odavno trebali napraviti“, napomenuo je.

„Kad živimo u zemlji u kojoj se troši na sve i svašta, nepotrebno, u zemlji u kojoj toliko toga parazitira na račun rada, bilo što u obrazovanju vidjeti kao veliki trošak nije u redu“, zaključio je Stipić te dodao ako ta promjena bude samo mehanička, promjena radi promjene – svaka cijena je previsoka. No ako dođe do dubinskih zahvata, to neće biti preskupo, da se bar dogodilo i prije.

Đonlić: cilj obrazovne reforme mora biti i mijenjanje obrazovnog sadržaja koji je bitan za kompetenciju učenika

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tomislav Đonlić iz HDZ-ovog Odbora za znanost i obrazovanje ističe da je uz promjenu osnovnog školstva na 9 godina, potrebna reforma nastavnih sadržaja.

„Uvođenjem osnovnog školovanja na 9 godina mijenja se samo obrazovna forma, međutim cilj obrazovne reforme mora biti i mijenjanje obrazovnog sadržaja koji je bitan za kompetenciju učenika“, rekao je Đonlić za narod.hr

Pojasnio je da bez adekvatne promjene nastavnih sadržaja, nastavnih planova i programa, cjelovite kurikularne reforme, nećemo dobiti željene rezultate.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Dobit ćemo onda samo da će nam učenici ulaziti ranije u škole, duže će se zadržavati u školu, no to opet ne mora biti presudno za kvalitetu obrazovnog sustava“, rekao je te dodao „međutim, ako idemo u tom pravcu moramo imati odgovarajuća ulaganja, jer škole treba kadrovski i infrastrukturno pripremiti za nova razredna odjeljenja“.

Pojasnio je da u trenutnoj situaciji, kada uzmemo projekcije državnog proračuna bez radikalne promjene obrazovne politike čitave Vlade, to je samo pusta želja – cilj mora biti ne samo reforma forme, nego obrazovnog sadržaja.

Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije kojom se predlaže produženje osnovnoškolskog obrazovanja na devet godina.

Na sjednici je istaknuta važnost Strategije za budućnost i uspjeh Hrvatske, posebice za gospodarstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema Strategiji, predviđeno je produljenje cjelovitog općeg obveznog odgoja i obrazovanja s 8 na 9 godina, što uz zadržavanje trajanja srednjoškolskog odgoja i obrazovanja znači produljenje cjelokupnog odgoja i obrazovanja.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.