Problemi za Obersnela: Obnova Titovog Galeba bit će dvostruko skuplja nego što je planirano

Rijeka, 12.04.2017. - Za obnovu broda Galeb i jedne od najljepših baroknih palaèa na ovim prostorima graðene za upravnu zgradu nekadašnje rijeèke šeæerane Gradu Rijeci je na natjeèaju bespovratno odobreno 69 milijuna kuna iz fondova Europske unije. Tom prigodom rijeèki gradonaèelnik Vojko Obersnel, proèelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, Nikolina Radiæ Štivièiæ, ravnateljica Direkcije za zaštitu i oèuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke te Ermina Višniæ, direktorica tvrtke Rijeka 2020 d.o.o. u srijedu su predstavili projekte obnove broda Galeb i Palaèe šeæerane. Na slici trenutno stanje broda Galeb. foto HINA / Miljenko KLEPAC / ml

Pretvaranje broda “Galeb” u spomen-dom bivšeg diktatora SFRJ jedan je od gradonačelniku Rijeke Vojku Obersnelu najbitnijih projekata, a on je sredinom 2020. godine trebao zablistati nakon što bi se na njegovu restauraciju (bez dovođenja u plovno stanje) potrošilo 28 milijuna kuna te biti perjanica Rijeke kao europske prijestolnice kulture te godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obersnel je već godinama izložen kritikama zbog kupnje i održavanja “Galeba” koji je od 2009. do 2015. progutao 7.533.988 kuna, oko milijun eura, no kritičarima bi Obersnel redovno uzrvaćao najavom da će remont “Galeba” biti većim dijelom financiran sredstvima iz EU fondova. Nakon što je i službeno isposlovao EU financiranje tog projekta, raspisan je natječaj za obnovu Galeba. Određeni dio namještaja s broda već je renoviran, što je iskorišteno za plasiranje u javnost priča o legendarnoj Titovoj suzdržanosti i štedljivosti.

Nije 28, nego 60 milijuna

3. siječnja 2019. zaključen je javni natječaj za remont “Galeba”, a iako su se iz Grada Rijeke nadali da će stići nekoliko ponuda, na kraju je stigla samo jedna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No tu počinju novi problemi: Trošak za obnovu je grad predvidio na približno 27,6 milijuna kuna. No, kako saznaje portal Fiuman.hr “od dobro obaviještenog izvora”, jedina ponuda, ona riječkog remontnog brodogradilišta “Viktor Lenac,” je na više nego dvostruki iznos od predviđenog. Remont “Galeba”, prema njihovoj ponudi, koštao bi čak oko 60 milijuna kuna. Netko u gradu je, izgleda, loše izračunao koliko će sve skupa koštati.

Grad Rijeka u ovoj situaciji ima dvije opcije na raspolaganju, piše fiuman.hr. Jedna od njih je iz vlastitih izvora osigurati preostalih 32 milijuna kuna, a jedina realna mogućnost za to je podizanje novog kredita što mora odobriti Gradsko vijeće Grada Rijeke u kojem Obersnel barem službeno nema većinu. Nije tajna da Grad Rijeka već godinama živi od kredita, a minus u ovom trenutku zbog lošeg upravljanja budžetom iznosi čak oko 277 milijuna kuna, dok se dobavljačima debelo kasni s plaćanjima.

Druga opcija je poništavanje natječaja, a s obzirom na ogromnu razliku između predviđenog i stvarnog troška remonta raspisivanje novog natječaja nije smisleno te je upitno da li bi se u tom slučaju remont “Galeba” uopće dovršio do kraja 2020. godine, jer i aktualni rok je prilično nategnut. Također je malo vjerojatno da bi se iz drugog pokušaja našlo brodogradilište koje bi taj posao odradilo po očekivanoj cijeni Grada Rijeke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Troškovi deset puta veći od nabavne cijene

Fiuman.hr je poslao službeni upit Gradu Rijeci u petak tijekom ranih poslijepodnevnih sati kako bi doznali koji su njihovi daljnji planovi po ovom pitanju, no njihov odgovor zasad nisu primili. Postavlja se u ovom trenutku naravno i pitanje tko je odgovoran za potpuni promašaj oko procjene troškova remonta “Galeba”. “Predviđenu cijenu i vrijeme potrebno za obnovu donijeli smo na temelju dugotrajnih priprema i stručnih procjena”, rekao je nedavno pročelnik za kulturu Ivan Šarar, ali čini se da je stručna procjena ipak bila daleko od realne.

Da stvar bude gora, troškovi održavanja Galeba su i bez toga bili deseterostruko veći od cijene po kojoj je kupljen. Posebno je zanimljivo da Galeb ima – kapetana i posadu koji su na plaći od Grada, kao vlasnika!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Revizija o tome kaže, izrijekom: “Prije kupnje motornog broda nije izrađena analiza opravdanosti kupnje, projekcija troškova održavanja u narednim razdobljima i nije utvrđena namjena motornog broda.

Brod ima kapetana i posadu, doduše ne zna se koliku…

U studenome 2011. je izrađena studija opravdanosti i pokrenut je postupak davanja koncesije za gospodarsko korištenje. Koncesija nije raspisana nego je u lipnju 2014. izrađena nova studija opravdanosti i pokrenut postupak davanja koncesije, ali nije pristigla niti jedna ponuda. U svibnju 2015. stručno povjerenstvo je sastavilo prijedlog odluke o poništenju postupka davanja koncesije, koju Gradsko vijeće do rujna 2016. nije donijelo. Brod nije stavljen u funkciju.

U 2015. su ostvareni rashodi za naknade prema ugovorima o djelu za obavljanje poslova članova posade i zapovjednika-čuvara na motornom brodu u iznosu od 424.580 kuna. Ugovori o djelu zaključivani su mjesečno tijekom 2015. Osim za ugovor o djelu sa zapovjednikom broda, za ugovore o djelu za članove posade nije ugovoreno izvještavanje o obavljenim poslovima, ti izvještaji nisu priloženi“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grad pak tvrdi da su svi izvještaji u – “brodskom dnevniku”! “Grad navodi da za članove posade broda nisu ugovoreni mjesečni izvještaji jer je sukladno Priručniku o nadzoru nad plutajućim objektom u raspremi propisan način rada i obveze posade broda. Posada je 24 sata dnevno ukrcana na brod i brine o njegovoj sigurnosti. Zapovjednik plutajućeg objekta je dužan voditi dnevnik u koji drugi članovi posade zapisuju svoje smjene”, navodi se odgovor grada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.