Hrvatsko društvo filmskih djelatnika nedavno je odabralo igrani film ”Tereza37” Danila Šerbedžije za hrvatskog kandidata za američku filmsku nagradu Oscar u kategoriji najboljeg međunarodnog dugometražnog filma.
Konkurencija je ove godine bila prilično jaka, s filmovima poput ”Murine” mlade dubrovačke redateljice Antonete Alamat Kusijanović koji je nagrađen na ovogodišnjem festivalu u Cannesu za najbolje debitantsko ostvarenje. U konkurenciji su bili i film ”Zora” Dalibora Matanića, ”Zbornica” Sonje Tarokić, ‘A bili smo vam dobri’ Branka Schmidta, ”Plavi cvijet” Zrinka Ogreste,te dokumentarac ”Ljubav oko svijeta” Anđele i Davora Rostuhara, piše tportal.
Producent Fran Juraj Prižmić, koji je još zbog prijašnjih sukoba suspendiran iz HDFD-a na dvije godine, komentirao je na Facebooku da je ovogodišnji izbor ”sramota bez presedana”. Izbor hrvatskog kandidata za Oscara počeo je loše za komisiju. Prvog dana projekcija jedna se članica komisije, prema pisanju medija, povukla iz sudjelovanja u odabiru filma zbog ozbiljnih zdravstvenih problema zbog kojih je morala na hospitalizaciju. Na njezino je mjesto došla zamjenska članica komisije i proces projekcija i glasanja bio je nastavljen.
Članovi Komisije HDFD-a, njih 15, u četvrtak 7. listopada tajnim glasovanjem u 2. krugu natpolovičnom većinom odlučili su da će film Tereza37 redatelja Danila Šerbedžije, producentske kuće Focus Media, biti predstavnik hrvatske kinematografije na 94. nagradi Oscar Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti. Tportal objavio je i da su znali i kako je, nakon svih odgledanih filmova, u prvom krugu ‘Murina’ imala šest glasova, a film ‘Tereza37’ pet. To nije bilo natpolovično pa se ušlo u drugi krug, gdje se rezultat obrnuo u korist filma Danila Šerbedžije, sina Rade Šerbedžije. Naime, ‘Tereza37’ dobila je osam glasova dok je ‘Murina’ ostala na sedam.
Izbor filma nije prošao u lijepom ozračju
Fran Juraj Prižmić istaknuo je za Tportal da su izbori za hrvatskog kandidata za Oscar namješteni, a da procesima ‘dirigiraju’ redatelj Ivan-Goran Vitez kao predsjednik Hrvatskog društva filmskih djelatnika, čija komisija bira film tajnim glasanjem, te njegova zamjenica, glumica Lana Barić koja je ujedno i scenaristica izabranog filma ‘Tereza37’. I tu nije stao s optužbama. Vitez je sve optužbe negirao.
Naime, Prižmić tvrdi i da tajnik HDFD-a Sven Španić, koji je pod direktnim utjecajem Viteza i od njega dobiva neopravdane bonuse i dodatke na svoju plaću, je taj koji naziva članove društva i pita ih žele li biti u komisiji.
Prižmić tvrdi da Vitez preko HDFD-ovog tajnika Španića utječe na rezultate glasanja (koje je tajno) tako da u komisiju bira isključivo svoje, kako ih naziva Prižmić, ‘poslušnike’, te onda posredstvom njih lobira da određeni film bude odabran.
Slična situacije i prošle godine?
Prema Prizmiću dokaz za to je što je prošle godine kandidat za Oscara bila “Dopunska nastava”, film aktualnog predsjednika HDFD-a Ivana-Gorana Viteza a “ne neki drugi film koji su u kinima i na festivalima prošli puno bolje od Vitezovog uratka”.
“Ali ni to im nije bilo dovoljno, pa su sljedeće, odnosno ove godine izabrali film ‘Tereza 37’ za kojeg je scenarij napisala njegova zamjenica i dopredsjednica HDFD-a Lana Barić.
Pa to je eklatantan sukob interesa, u nekim normalnim državama oni svi bi odmah morali podnijeti ostavke nakon ovakvih saznanja, ali mi smo, na žalost, jako daleko od normalne države. Prižmić otvoreno tvrdi da je moguće kako je Ivan-Goran Vitez lani iskoristio svoj položaj predsjednika HDFD-a da pokuša diskvalificirati jedan od filmova iz konkurencije, a ne bi li njegov film suvereno osvojio titulu hrvatskog kandidata.
I čisto da se zna, nemam ja ništa protiv Danila Šerbedžije, meni je on simpatičan lik, poštujem ga, kao i njegovog oca koji je za mene velikan našeg glumišta, ali smiješno mi je da u godini u kojoj Hrvatska, prvi put u povijesti, ima pravu nagradu u Cannesu za film Murina, kojeg je u kinima do sada pogledalo više od deset tisuća gledatelja, ne šaljemo taj film na Oscare nego ‘Terezu 37’, koja je jedan osrednji film”, kazao je Prižmić kojem je Vitez najavio tužbu.
Prizmić je i za tportal komentirao film koji nije izabran.
“To je zaista moćan film. I to nije samo moje mišljenje, nego i kolega u Canessu. Jer, da je Tereza 37 stvarno bolji film, onda bi Šerbedžija dobio tu nagradu. Ali, ne vidim da ju je dobio, kao što ne vidim ni da je bio u službenoj konkurenciji Canessa, a ne vidim ni da je njegov film koproducirao veliki Martin Scorsese. Fakti su na naprosto na strani Antonete. Znaju to mnogi ljudi iz industrije, ali oni se iz straha drže po strani pa neće reagirati kao ja. No, netko mora reći istinu. Dosta je toga da je hrvatska kinematografija privatizirana od strane šačice ljudi. Vidimo gdje nas je to dovelo, na rub propasti”, kazao je Prižmić.
Vitez je prijavio producenta zbog klevetanja
Redatelj Ivan-Goran Vitez kratko je u razgovoru za tportal opovrgnuo sve Prižmićeve optužbe, dodajući kako komisiju koja bira hrvatskog kandidata za filmske nagrade Oscar čini petnaest ljudi te da on i njegova supredsjednica Lana Barić ni na jedan način preko svoga tajnika ne lobiraju za izbor kanidata, niti bilo što namještaju u tom smislu.
“Već sam poslao prijavu Časnom sudu HDFD-a zbog Prižmićevih kleveta, a nastavi li se ovako morat ću razmišljati i o pravom sudu”, rekao je Ivan-Goran Vitez. Prijavu protiv Prižmića Časnom sudu HDFD-a, osim Viteza, podnijela je i njegova supredsjednica Lana Barić.
Danilo Šerbedžija čiji je film izabran kao hrvatski kandidat za Oscara bio iza sebe ima tri igrana filma filma: 72 dana (2010.), Oslobođenje Skopja (2016.) i Tereza 37. Od međunarodnih nagrada Danilo Šerbedžija ima nagradu albanskog međunarodnog filmskog festivala osnovanog 2008. i manje poznatog Liege Film Festivala. Šerbedžiji će ovo biti drugi film koji Hrvatska šalje kao kandidata za Oscara.
Danilo je bio predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja 2017. godine kada je iz njega izašao hrvatski redatelj Jakov Sedlar.
Danilo je sin poznatijeg Rade Šerbeđije, glumca koji je 2017. bio među 225 potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku kojom brojni kulturnjaci i novinari iz regije pozivaju na ukidanje svih oblika jezične segregacije. Deklaracija je bila nastavak kampanje koju je prije nekoliko godina aktivno pokrenula hrvatska jezikoslovka Snježana Kordić svojom knjigom Jezik i nacionalizam, kojom se negira postojanje hrvatskoga jezika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa