Prof. Asenka Kramer: ‘Hrvatska je među tri zemlje u EU s najmanjom stopom nasilja nad ženama’

Foto: snimka zaslona

U emisiji Bujica Velimira Bujanca gostovala ugledna profesorica Asenka Kramer predsjednica Udruge ‘Dijete-razvod’. Ona je na hrvatski jezik prevela jedine dvije knjige o psihološkom i emocionalnom zlostavljanju djece ‘Otrov razvoda’ dr. Richarda Warshaka i ‘Otuđenje od roditelja’ Karen i Nicka Woodalla.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Hrvatska, skupa s Austrijom i Švicarskom, prema istraživanjima OECD-a za 2019. godinu, ima najmanju stopu nasilja nad ženama u EU”, istaknula je profesorica prof. Kramer i poručila premijeru: “Bolje da se Plenković brine da svi imaju posao i da žive solidno pa će biti još manje zlostavljanja. Onda ćemo biti vrh – i Švicarska i Austrija će biti iza nas.” Svoje teze potkrijepila je američkim istraživanjima: “Ona su pokazala da djecu roditelji tri puta češće zlostavljaju ako su nezaposleni, a da siromašni pet puta češće zlostavljaju djecu nego srednji i bogati sloj.”

Komentirala je i subotnji prosvjed inicijative ‘Spasime’ na Tomislavcu u Zagrebu: “To sve skupa je izgledalo kao jedan kult, meni zastrašujuće. Tamo se išlo s prijedlozima da nasilje u obitelji uđe u Kazneni zakon i tome su se svi divili, a to je u Kazneni zakon ušlo još 2015. godine! To je članak 197. a., čak je i premijer rekao da će se to sada promijeniti. Pa, nema se što promijeniti, to je već u Kaznenom zakonu.”

>(FOTO, VIDEO) Prije godinu dana održan prvi prosvjed protiv Plenkovićevog nametanja Istanbulske konvencije

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije imala, naglašava, ni vremena ni volje ići na prosvjed koji je organizirala Veljača: “Ono što me šokiralo na njihovim stranicama je ogromna količina verbalnog nasilja. “Treba ga palicom“, “Treba ga metkom“… I meni je zbog toga skup izgubio svaki kredibilitet. Inicijativa je stavila preveliki nagalasak na nasilje nad ženama. Mislim da su muškarci i žene već veliki i da postoje puno ranjivije skupine nad kojima se redovito vrši nasilje. To su djeca, invalidi, stari, bolesni i nemoćni. Na tome je trebao biti naglasak. To što se priča o rodno uvjetovanom nasilju i da netko vrši nasilje nad nekim samo zato što je žena, to je odavno napušteno u stručnoj literaturi.”

Upozorila je da ima nasilja i u skloništima, a pozivajući se na statistiku US Census Bureaua, rekla je da u vezama najviše nasilja ima među lezbijskim parovima, potom među homoseksualcima, a tek onda među heteroseksualcima.

Uz istraživanje OECD-a i Agencija Europske unije za temeljna prava pokazala je slične rezultate

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, istraživanje OECD-a nije prvo koje potvrđuje da je stopa nasilja nad ženama u Hrvatskoj niska.

Naime, Agencija Europske unije za temeljna prava provela je dvogodišnje istraživanje s početkom u 2010. godini iz kojega je vidljivo da je Hrvatska po stopi nasilja (psihičkog i/li seksualnog) na samom Europske unije i to zajedno s Austrijom i Poljskom, dok su primjerice na samom vrhu Švedska, Finska i Danska.

Foto: Agencija Europske unije za temeljna prava

Kada je u pitanju ugnjetavanje radi ekonomske ovisnosti, istraživanje potvrđuje tezu prof. Kramer o korelaciji između siromaštva i stope nasilja, no ni tu Hrvatska nije pokazala iznadprosječnu stopu nasilja. Najveća stopa ugnjetavanja radi ekonomske ovisnosti zabilježena je u zemljama poput Bugarske, Češke i Slovačke, a najmanja u Portugalu, Irskoj i Španjolskoj. Hrvatska je pak ispod prosječne stope ugnjetavanja na razini EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.