Istraživanje: Zašto u Danskoj, Finskoj i Švedskoj ima više nasilja nad ženama nego u Hrvatskoj, Poljskoj i Austriji?

Foto: Thinkstock

Vijeće Europe, institucija koja ima između ostaloga i funkciju promatrača u tijelima UN-a organizirala je, financirala i osmislila dokument poznat kao Istanbulska konvencija. Taj dokument navodno bi trebao pridonijeti jačanju institucija i gradnji ozbiljnije infrastrukture čija bi uloga bila spriječiti nasilje nad ženama i u obiteljima. Istraživanja na kojima se temelji cijeli dokument provela je Agencija Europske Unije za temeljna prava.

> Pet činjenica koje trebate znati o Istanbulskoj konvenciji

Foto: Der Standard/ Agencija Europske unije za temeljna prava

Gornji grafikom pokazuje pokazuje stopu nasilja na sveukupnom uzorku od 42 000 ispitanica u svim zemljama članicama EU. “Crveni stupac” pokazuje “psihičko i/ili seksualno nasilje od partnera ili drugih muškaraca, a “plavi stupac” pokazuje “ugnjetavanje radi ekonomske ovisnosti”.

Agencija Europske Unije za temeljna prava nasljednica je Europskog monitoring-centra za rasizam i ksenofobiju, a sastoji se od upravnog i izvršnog odbora. Upravni odbor sastavljen je od dvoje članica svih zemalja EU, člana Europskog vijeća i dva člana Europske komisije. Hrvatsku predstavljaju dvije članice: Lora Vidović i Tena Šimonović Einwalter.

> Brani li pravobraniteljica Lora Vidović ljudska prava u Hrvatskoj ili svoj položaj?

Ta je Agencija provela istraživanje u kojem je ispitala minimalno 1500 žena u svakoj članici s iznimkom Luksemburga u kojem je ispitano 908 žena. Istraživanje je trajalo čak 2 godine s početkom u 2010. godine navodi se u dokumentima Agencije, a samo anketiranje provela je agencija Ipsos MORI. Na 16. stranici izvješća (pogledajte dokument na dnu stranice) o istraživanju navodi se: “Pitanja su formulirana bez stroge veze s definicijom zločina po zakonodavstu“.

> Hrvatska diplomatkinja veliča Istanbulsku i obezvrijeđuje hrvatske zakone

Pitanja se baziraju na fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje žena. Agencija je pokušala ustvrditi kakvo su iskustvo tijekom cijelog životnog vijeka žene imale u domu i na poslu, te koje su fizičke, psihičke i emocionalne posljedice toga. Pripreme za provedbu ankete radile su se na sastancima s partnerima među udrugama iz nevladinog sektora i s Europskim institutom za rodnu jednakost (European Institute for Gender Equality, EIGE).

Agencija na svojim stranicama između ostaloga navodi kako će njena istraživanja biti dostupna na korištenje svima, ali kako će ključni korisnik istraživanja biti EIGE (Europski institut za za rodnu jednakost). Agencija također navodi da je uz etničku pripadnost i dob ljudi, najveći čimbenik diskriminacije onaj po rodu, te će zbog toga u svakom svom istraživanju rabiti “rod ispitanika” kako bi se sva istraživanja mogla raščlaniti po spolu. S obzirom da se Agencija bavi temeljnim pravima, a jedno od njih je jednakost, ona u samom svom početku istražuje disproporcije između spolova po svakoj osnovi.

U samom istraživanju “Nasilje nad ženama” navode se dva moguća počinitelja zlostavljanja nad ženama: partneri i oni koji to nisu. U terminologiji istraživanja navodi se da se partnerom smatra supružnik u bračnoj ili civilnoj zajednici, dok se pod “non-partners” ubrajaju kolege na poslu, nadređeni na poslu, profesori, drugi članovi obitelji, prijatelji i poznanici; a tek potom stranci. Opisana terminologija bitna je za grafikon koji se nalazi niže u tekstu.

Kada se govori o fizičkom nasilju u dokumentu “Istraživanja nasilja nad ženama” navode se pitanja poput: “Je li vas je itko do 15-e godine života gurnuo?”, “Ošamario?”, “Uhvatio ili povukao za kosu?”, a potom “Je li vas je ikad netko udario šakom?”, “Opekao?”, “Pokušao udaviti?”. Ako je na i jedno od tih pitanja dan pozitivan odgovor, anketari su zabilježili da je osoba pretrpila fizičko nasilje.

Iz gornjeg grafikona vidljivo je da su po stopi nasilja na samom dnu Poljska, Austrija i Hrvatska s 19 %, 20 % i 21 %; da je srednja vrijednost EU na 33 % te da su na samom vrhu Švedska, Finska i Danska s 46 %, 47 % i 52 %. S druge strane ugnjetavanje radi ekonomske ovisnosti podjednako je s minimalnim odstupanjima. Najveća ugnjetavanost zabilježena je u zemljama poput Bugarske, Češke i Slovačke, a najmanja u Portugalu, Irskoj i Španjolskoj.

Agencija u svom istraživanju takav srazmjer u nasilju i zlostavljanju tumači na sljedeći način:

“Razlike među zemljama mogu odražavati brojne čimbenike, kao i stvarne razlike u stopama viktimizacije, poput toga: je li kulturno prihvatljivo razgovarati s drugim ljudima o iskustvima nasilja nad ženama, uključujući osobe koje su vodile istraživačke intervjue; te mogućnost da veća rodna jednakost u nekoj zemlji dovodi do veće razine razotkrivanja nasilja nad ženama s obzirom na veću vjerojatnost da će se o takvim incidentima otvoreno progovarati te da će se oni otvoreno rješavati u društvima s većom jednakosti.”

Drugim riječima, razlika u stopi nasilja odnosi se na razliku u kulturnim normama putem kojih se definira što jest, a što nije (ne)kažnjivo nasilje. Kako se agencija i ne služi zakonskom definicijom zločina iz područja seksualnog, fizičkog i psihičkog zlostavljanja, cilj je obuhvatiti sve zemlje članice EU jednakom kulturnom preobrazbom i definicijom (ne)nasilja kako bi se onda mogla provesti sveobuhvatna politika sprječavanja istoga.

> GREVIO: Hrvatsku bi u provedbi IK nadzirale istomišljenice Sanje Sarnavke i Rade Borić

Stoga se u dokumentu Istanbulske konvencije, a čije će nadziranje provoditi GREVIO za čije će usluge država davati preko milijardu kuna navodi u čl. 14. Stavku 1. : “Stranke će poduzeti, kada je to primjereno, potrebne korake kako bi nastavne materijale o pitanjima kao što su ravnopravnost žena i muškaraca, nestereotipne rodne uloge, uzajamno poštovanje, nenasilno rješavanje sukoba u osobnim odnosima, rodno utemeljeno nasilje nad ženama i pravo na osobni integritet, prilagođeno razvojnim sposobnostima učenika, uključile u redovno nastavni plan program i na svim razinama obrazovanja”., a u Stavku 2. „Stranke će poduzeti potrebne korake za promicanje načela iz stavka 1., kako u neformalnim obrazovnim okruženjima, tako i u sportskim te kulturnim okruženjima i okruženjima za slobodno vrijeme te u medijima”.

> (FOTO, VIDEO) GI ‘Hrvatska protiv Istanbulske konvencije’: ‘Zaustavimo ratifikaciju!’

Podsjetimo, predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković 22. ožujka 2018. uz jednoglasnu podršku članova Vlade uputio je u saborsku proceduru ratifikaciju Istanbulske konvencije, a 24. ožujka na Trgu bana Jelačića održao se prosvjed “Hrvatska protiv Istanbulske konvencije” na kojem se okupilo oko 50.000 prosvjednika prema procjenama organizatora ili oko 5000 prosvjednika prema spornim procjenama zagrebačke policije.

Drugi prosvjed protiv ratifikacije Istanbulske konvencije održava se u Splitu u četvrtak 12. 4. u 18 sati na splitskoj Rivi.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr