Kurikul povijesti: HAZU dao negativnu recenziju, bavarska recenzija s netočnim prijevodom, bez potpisa odgovorne osobe

Foto: fah Montaža: narod.hr

Tijekom protekla dva mjeseca ministrica znanosti i obrazovanja, HNS-ova Blaženka Divjak bila je svakako jedna od medijski najprisutnijih ministara u vladi Andreja Plenkovića. Počevši od predstavljanja novosti u procesu obrazovne reforme početkom veljače (održanog, uzgred budi rečeno, u prostorijama Hrvatske narodne stranke a ne resornog ministarstva) do nedavnog pompoznog predstavljanja škola u kojima će se iduće školske godine provoditi eksperimentalni program (pod isto tako pompoznim nazivom „Škola za život“) ministrica Divjak nas je neumorno upoznavala s postignućima koja će taj oronuli hrvatski obrazovni sustav konačno prevesti iz 19. u 21. stoljeće. Zahvaljujući ustrajnoj reformskoj orijentaciji Hrvatske narodne stranke i iznimnim rezultatima rada Jokićeve Ekspertne radne skupine naša će djeca tako, hvala im, konačno dobiti priliku steći naobrazbu koja će ih učiniti „konkurentnima“ na globalnom tržištu rada.

Manjak transparentnosti u procesu recenzije
Koliko će ostvarenju tog cilja pripomoći manjak transparentnosti u procesu recenzije predmetnih kurikula, pritisak na članove recenzentskih timova, besramne manipulacije pristiglim recenzijama, sporni rokovi za izradu udžbenika za eksperimentalni program – koji bi se temeljem javnog poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) trebali predati do 1. svibnja, odnosno do 1. srpnja, iako je Zakonom o udžbenicima predviđeno da procedura izrade novih udžbenika traje 14 mjeseci – znaju bez sumnje i oni koji pribjegavaju takvoj praksi. Znaju ali ne mare. Ne mare jer kvaliteta programa i glas struke, na koje se svi bez reda vole pozivati, u pravilu uvijek padaju kao žrtva osobnih ili stranačkih političkih ambicija, ciljeva i interesa. Tako je i u ovom slučaju kurikularna reforma postala žrtvom jedne osobe i dvije stranke od kojih svatko ima svoj račun. Netko da izgradi političku karijeru, netko da ojača svoj u stvarnosti nepostojeći status „napredne“ i „reformske“ političke grupe, a netko da pod svaku cijenu sačuva vlast.
Dvije recenzije kurikula povijest: jedna iskrivljena, druga skrivana

Kako „iza zavjese“ izgleda provedba kurikularne reforme najbolje se može vidjeti na onom njezinom segmentu koji je u javnosti izazvao najviše kontroverzi – kurikulu nastavnog predmeta povijesti. Kako bi se amortizirale mahom negativne kritike upućene na predloženi kurikul povijesti isti je doživio određene, u dobroj mjeri kozmetičke, preinake da bi potom bio upućen na dvije recenzije.

Recenzija Bavarskog državnog ministarstva – netočni prijevodi, bez datuma i potpisa
Prvu recenziju izradilo je Bavarsko državno ministarstvo obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti. S obzirom na načelno pozitivne ocjene ove recenzije ista je 23. veljače objavljena na mrežnim stranicama MZO, gdje joj je, slično kao i u dijelu sklonih medija, posvećena velika pažnja. Ministrica Divjak je, naravno, izrazila zadovoljstvo pozitivnim recenzijama „koje pokazuju da na jesen eksperimentalno ulazimo u škole s kvalitetnim kurikulumima koji su, uz edukaciju učitelja o novom načinu poučavanja, baza koncepta škole za život koju gradimo”. ( https://mzo.hr/hr/pozitivne-recenzije-za-kurikulume-povijesti-geografije-tjelesnog ) Kurikul je od strane recenzenata ocijenjen kao „uvjerljiv“ s „dobro istaknutim različitim gledištima i interpretacijama povijesti“.

Netočan prijevod o potrebi podučavanja o „izgradnji moderne demokratske hrvatske nacije“
Zanimljivo je također zamijetiti i da na recenziji spomenutog bavarskog ministarstva – za razliku od velike većine drugih recenzija – nema niti datuma kada je recenzija obavljena niti, što je još važnije, potpis odgovorne osobe. Ne želeći ovom prigodom ulaziti u nagađanja je li posrijedi riječ o propustu nekoga u MZO ili što drugo napomenut ćemo samo kako se dokument s takvim nedostacima ne može smatrati pravovaljanim. Osim toga, slučajno ili ne, prijevod iste recenzije objavljen na mrežnim stranicama MZO u dva slučaja ozbiljno iskrivljuje njezin izvorni tekst. Bavarski recenzenti su tako na pitanje „Jesu li domene potrebne za predmetno područje dobro zastupljene?“ među ostalim odgovorili kako „Određeni povijesni fenomeni potrebni za razumijevanje europske integracije – kao što su nacionalizam, izgradnja moderne demokratske hrvatske nacije, Holokaust kao zločin protiv čovječnosti – trebaju biti obvezatni ne samo u osnovnim već i u srednjim školama“ (Certain historical phenomena necessary for understanding the importance of European integration – such as nationalism, the building of a modern democratic Croatian nation, the Holocaust as a crime against humanity – should be mandatory not only in primary schools but also in secondary schools.) „Prevoditeljica“ iz MZO je sintagmu „the building of a modern democratic Croatian nation“ prevela kao „izgradnja hrvatske demokracije“ dok je unatoč izričitom navodu kako spomenuti sadržaji trebaju biti obvezatni i u osnovnoj i u srednjoj školi u prijevodu napisano kako su „isti sadržaji obvezni u osnovnoj školi dok su u srednjoj školi dio smjernica za oblikovanje tema.“ Poznavajući politički svjetonazor vodećih ljudi Stručne radne skupine za povijest i onih koje stoje iza njih teško je oteti se dojmu kako se ne radi o slučajnoj pogrešci. Za one koje bi predavali po „solunskim“ čitankama – riječ je o čitankama za nastavnike suvremene povijesti u jugoistočnoj Europi koje je krajem 2016. u Solunu objavio Centar za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Europi i koje su pune „znanstveno neutemeljenih tvrdnji i netočnih podataka u dijelu sadržaja o ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“ (A. Nazor) – doista nije lako otrpjeti da Domovinski rat i borba za neovisnost, a ne nekakva općenita „izgradnja hrvatske demokracije“, trebaju biti obvezatni dio nastavnog programa povijesti i u osnovnoj i u srednjoj školi.

Negativna ocjena Povjerenstva za recenziju kurikula povijesti HAZU
Za razliku od objavljivanja bavarske recenzije kurikula recenzija kurikula povijesti koju je obavilo Povjerenstvo za recenziju predmetnog kurikula povijesti HAZU na čelu s međunarodno uglednim i priznatim hrvatskim povjesničarom akademikom Tomislavom Raukarom prošla je gotovo medijski nezapaženo.

Vjerojatno zato što je analiza Povjerenstva za recenziju predmetnog kurikula povijest HAZU opovrgla tezu bavarskog recenzenta o „uvjerljivosti“ kurikula iz povijesti. ( https://mzo.hr/sites/default/files/slike/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulum/Predmetni-kurikulumi/recenzija_predmetnog_kurikuluma_povijesti.pdf )

Poražavajuće ocjene HAZU-a za kurikul iz povijesti
Naime – predloženi kurikul (po kojemu bi se trebali raditi i 1. srpnja 2018. predati novi udžbenici povijesti za 5. razred osnovne škole i 1. razred srednjih škola) je negativno ocijenjen. Konkretno govoreći od sedam pitanja postavljenih u upitniku za recenziju koji su ocijenjeni brojčanom ocjenom dva su dobila ocjenu nedovoljan, tri dovoljan i dva dobar. Stoga i ne čudi da je u ovom slučaju MZO objavilo tek šturu vijest kako je „Recenzija Povijesti koju je izradila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dostavljena članovima stručne radne skupine za izradu kurikuluma Povijesti, koji su odmah pristupili dopunjavanju kurikuluma za 5. razred osnovne škole i 1. razred srednje škole koji su dio eksperimentalnog programa „Škola za život“. ( https://mzo.hr/hr/srs-iz-povijesti-dopunjuje-kurikulum-povijesti ).

Recenziju HAZU-a objavili na Veliki petak, a Ministarstvu dostavljena 8.3.2018.
Isto tako, ne čudi niti šutnja naših „nepristranih“ medija kojima se ovakva vijest ne uklapa u „virtualnu stvarnost“ koju žele nametnuti. Nastojeći, osim toga, izbjeći negativan publicitet i brojna suvišna pitanja koja bi ova recenzija mogla otvoriti netko se u MZO pobrinuo da recenzija bude objavljena u „najprikladnijem“ mogućem trenutku. Iako je recenzija bila dovršena 8. ožujka, kako se to može vidjeti iz samog dokumenta, i iako je neposredno potom zaprimljena u MZO ne mrežnim je stranicama ministarstva objavljena tek 30. ožujka, dakle na Veliki petak, kada je sva pažnja javnosti usmjerena na nadolazeći Uskrs i uskrsne blagdane. U međuvremenu se, kako nam to potvrđuje izvor iz MZO, ministrica u više navrata sastala s članovima Stručne radne skupine za povijest kako bi se dogovorila strategija daljnjeg djelovanja.

Što hrvatski obrazovni sustav može očekivati od ovako vođene kurikularne „reforma“ stoga, na žalost, ostaje tek retoričko pitanje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr