Hrvatska diplomatkinja veliča Istanbulsku i obezvrijeđuje hrvatske zakone

Foto: www.un.org.au

U Temi dana na HRT-u iz New Yorka se javila posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama Dubravka Šimonović, hvaleći Istanbulsku konvenciju u čijoj je izradi i sama sudjelovala.

Na HRT-u je objasnila da je u stvari ideja bila da se naprave 3 konvencije – jedna o spriječavanju nasilja nad ženama, druga o rodnom nasilju i treća o obiteljskom nasilju – a onda su odlučili sve tri spojiti u jednu, potvrđujući da se radi o tri različite teme koje se onda odlučilo svesti pod “zaštitu žrtava nasilja”.

Za Jutarnji list gospođa Šimonović iznijela je nevjerojatnu tvrdnju – kako bez ratifikacije Istanbulske, u praksi nije moguće zaštititi žene od nasilja. Na pitanje “Što mislite o tezama prema kojima se može zaštititi žene od nasilja, pomoću poboljšavanja postojećih zakona, ali bez ratifikacije Konvencije?” Šimonović je odgovorila:
To je teoretski moguće, ali nije u stvarnosti. Istanbulska konvencija je dosta zahtjevna i tek kroz primjenu i sustav nadzora dolazi do harmonizaciju zakona i prakse, te koordinacije i prikupljanja podataka. Međunarodni ugovori i obveze koje iz njih proizlaze poticaj su za nacionalno zakonodavstvo te usvajanje provedbenih politika i konkretnih mjera, i zato je za Hrvatsku izuzetno bitna ratifikacija. Radi se o civilizacijskoj tekovini.”

Medijska kampanja nakon što se na nju pozvao predsjednik HDZ-a

Na predsjedništvu HDZ-a Andrej Plenković se zagovarajući ratifikaciju Istanbulske pozvao i na gospođu Šimonović, kao osobu koja je sudjelovala u radu na Konvenciji – da bismo zatim njezine pohvale Istanbulskoj slušali i gledali u gotovo svim medijima.

Supruzi Šimonović – profesionalni put i veze sa premijerom Plenkovićem

Dubravka Šimonović, koja je srpnju 2015. imenovana specijalnom izvjestiteljicom Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama, sastajala se s visokim dužnosnicima u vladama Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića, ali nije uspjela uvjeriti sugovornike da Hrvatska treba ratificirati Istanbulsku konvenciju, navodi Jutarnji list.

Dubravka Šimonović kao diplomatkinja iz Hrvatske supredsjedala je Odborom Vijeća Europe koje je izradilo Istanbulsku konvenciju.

Zajedno s brojnim nevladinim udrugama, gospođa Šimonović potpisala je pismo kojim se nadležne pozivalo na ratifikaciju, s brojnim je dužnosnicima i osobno razgovarala, ističe Jutarnji list, no do ratifikacije do sada nije došlo.

> Ivan Munjin: Građani su u javnoj raspravi vrlo jasno poručili – NE ratifikaciji Istanbulske konvencije

Zagrebačka pravnica Dubravka Šimonović supruga je diplomata, bivšeg hrvatskog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića (imenovao ga je Ivo Sanader) koji je u svibnju 2010. izabran je za pomoćnika Glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona zaduženog za područje ljudskih prava.

Andrej Plenković bio je devedesetih voditelj Ureda tadašnjeg zamjenika ministra Ivana Šimonovića.

Kada je HNS-ova Vesna Pusić 2015. najavila kandidaturu za mjesto glavne tajnice UN-a, kao jedan od onih koji bi mogli lobirati za nju spominjao se i Ivan Šimonović, tada na funkciji pomoćnika za ljudska prava glavnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona. Njegova supruga Dubravka Šimonović bila je istovremeno izabrana u Odbor za uklanjanje svih oblika diskriminacije nad ženama UN-a za razdoblje od 2011. do 2014., a zatim je imenovana od Vesne Pusić i bivšeg predsjednika Ive Josipovića uz supotpis SDP-ovog premijera Zorana Milanovića na mjesto veleposlanice RH pri UN i OSCE-u u Beču.

Tko je Dubravka Šimonović, nekadašnja savjetnica Mate Granića

Dubravka Šimonović rođena je 1958. u Zagrebu. U razdoblju od 1988. do 1992. bila je pravnica u Institutu za dijabetes Vuk Vrhovec, nakon toga postaje savjetnica potpredsjednika hrvatske vlade Mate Granića. Od 1994. do 1996. načelnica je Odjela za ljudska prava u Ministarstvu vanjskih poslova. Ubrzo 1997. sa suprugom odlazi u New York, najprije u Generalni konzulat RH, a zatim Stalnu misiju RH pri Ujedinjenim narodima. Godine 2006. jednoglasno je izabrana za Predsjednicu UN-ova Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW).

Ostavku na dužnost veleposlanice pri UN-u u Ženevi daje 2015. i poslije 22 godine napušta Ministarstvo vanjskih poslova, da bi u srpnju 2015. bila imenovana specijalnom izvjestiteljicom Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama.

Govoreći 2008. o Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, izglasovanu 1979. u Ujedinjenim narodima za Nacional, upitana zašto SAD-a nije ratificirala Konvenciju istaknula je da “SAD pravo, pa tako i međunarodno pravo, shvaća vrlo ozbiljno, i radije nešto ne prihvati ako nije siguran je li to u njegovu interesu i hoće li obveze moći u cijelosti poštovati”.

S bivšim ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem ima kćer i sina, koji su također pravnici.

O Istanbulskoj konvenciji

Dubravka Šimonović tvrdi da je “potpuna je izmišljotina da Istanbulska konvencija donosi ‘rodnu ideologiju’ koje nema drugdje i to mogu navoditi samo oni koji nemaju pojma što je u CEDAW i što je to nasilje nad ženama”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

U razgovoru za Jutarnji list prije godinu dana potvrdila je da je razgovarala s gotovo svima iz prošle Vlade te najavila da s predstavnicima sadašnje hrvatske Vlade čeka sastanke, dodajući da su argumenti bivše vlade protiv ratifikacije bili da je to ‘financijski preskupo’.

> Plenković sazvao novi sastanak HDZ-a o IK: ‘Moramo postići što šire suglasje i one koji ne vjeruju uvjeriti u suprotno’

Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (poznatija kao Istanbulska konvencija) ako se ratificira u Saboru bit će iznad hrvatskih zakona. Konvencija zahtijeva promjenu organskih zakona, a za to je potrebna podrška od 76 ruku u Saboru.

Ako se ratificira Hrvatski zakoni morat će se uskladiti po Istanbulskoj konvenciji.

> UiO na javnoj raspravi: Istanbulska konvencija utemeljena je u rodnoj ideologiji

Zaštita svih žrtava od svakog nasilja definirana je kroz 48 odredbi Istanbulske konvencije koje sadrže mjere i mehanizme za sprječavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama i djecom te zaštitu žrtava, međutim svih 48 mjera i mehanizama je već ugrađeno u hrvatsko zakonodavstvo, upozorava Marinko Jurasić u Večernjem listu.

> U ime obitelji: Analiza koristi i šteta ne opravdava ratifikaciju IK

Ostalim odredbama Konvencije državama strankama nameće se uvođenje “rodne” ideologije, proizvoljno uplitanje u unutrašnji pravni poredak Hrvatske kroz nadzorno tijelo za provedbu Istanbulske konvencije (GREVIO) te netransparentno financiranje organizacija civilnog društva proračunskim novcem namijenjenim za zaštitu žrtava nasilja. “Svi nabrojani učinci Konvencije ni na koji način ne doprinose sprječavanju i zaštiti od nasilja te tako nisu u interesu ni žrtava ni javnosti”, upozorila je udruga U ime obitelji.

> Davor Ivo Stier se iz Argentine obratio predsjedniku i članovima Predsjedništva HDZ-a o IK

Plenkovićeva Vlada nije podnijela izvješće na e-savjetovanju.

Izvor: narod.hr