“Ulaganje u znanost u Emiratima povećalo se s 0,5 posto BDP-a u 2011. na 1,3 posto u 2018. godini i ide prema ciljanih 1,5 posto u 2021. Povučemo li paralelu s Hrvatskom, ovisnom o turizmu, koji je ove godine znatno podbacio, bilo bi dobro da nađemo projekt oko kojega bi se znanstvena zajednica, vlada i gospodarstvenici okupili i zadali si zajednički realni vremenski okvir u kojem se to može ostvariti. Iz primjera UAE-a vidimo da je to višestruko korisno za društvo. Važno je samo da ne kupujemo smrznutu pizzu ili lazanje.”, istaknuo je u osvrtu za Vijenac prof. dr. sc. Mirko Planinić.
U orbitu Marsa prva arapska međuplanetarna misija trebala bi stići u veljači 2021. Orbiter Amal (na arapskom nada) napravit će prvu kartu Marsove atmosfere i objaviti je znanstvenoj zajednici odmah bez embarga
Mala zemlja na obalama Perzijskog zaljeva s devet i pol milijuna stanovnika u šest je godina uspjela doći od slanja satelita u Zemljinu orbitu do misije na Mars. To me podsjeća na čuđenje koje smo svojevremeno izazivali za vrijeme našega dvogodišnjeg boravka u Americi kad bismo našim gostima znali servirati štrukle ili pizzu napravljene tako da počnete od elementarnih sastojaka kao što su brašno, voda, kvasac (engl. from scratch). Njima je kuhanje doma značilo obično nabavku smrznute pizze ili lazanja i ubacivanje u neku vrst pećnice. Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) zemlja su bogata naftom, ali zalihe se polako iscrpljuju i jasno je da to ne može trajati vječno. Prije šest godina nisu imali svemirsku agenciju ni znanstvenike koji su se bavili istraživanjem planeta u Sunčevu sustavu. Rodila se ideja da za pedesetu godišnjicu nezavisnosti UAE-a (2021) pošalju misiju na Mars. Osnovali su tim mladih (prosjek 27 godina) znanstvenika sa ženom (Sarah Al Amiri) na čelu znanstvenog dijela misije i počeli predano raditi iako su im mnogi s podsmijehom govorili da su samo skupina djece koja se želi igrati.
Ove godine Marsov orbiter veličine automobila prošao je sve potrebne testove u čistoj sobi u njihovu svemirskom centru u Dubaiju, nakon čega je poslan u Japan na srpanjsko lansiranje. U orbitu Marsa prva arapska međuplanetarna misija trebala bi stići u veljači 2021. Orbiter Amal (na arapskom nada) napravit će prvu kartu Marsove atmosfere i, veoma neobično, objaviti je znanstvenoj zajednici odmah bez embarga. Sve je to napravljeno u samo šest godina. Da bi to postigli, u Arapskim Emiratima angažirali su američke inženjere sa sveučilišta Colorado Boulder u neobičnom partnerstvu u kojem je tim iz Colorada pružao mentorsko i tehničko znanje.
No ovdje su znanstveno-svemirski razlozi za državna ulaganja na drugom mjestu, a na prvom je želja za transformacijom privrede u ekonomiju zasnovanu na znanju poticanjem istraživanja u temeljnim znanostima i STEM-studije.
Misija na Mars jest megaprojekt dizajniran tako da ujedini ljude oko zajedničkog cilja i napravi pomak u razmišljanju prema novom načinu privređivanja. Prvi znakovi govore da stvar djeluje jer su vodeća sveučilišta u zemlji počela otvarati studije fizike, astronomije i ostalih temeljnih znanosti. Osim toga žene čine 80 posto znanstvenog tima i 30 posto suradnika na cijelom projektu. Vlada UAE-a razmatra uključivanje u buduće misije na Mjesec, a istovremeno se stvaraju nacionalne zaklade za financiranje znanosti. U cijelim Emiratima tek je nekoliko stotina znanstvenika, što je premalo za potporu svim planiranim projektima, ali taj broj iz dana u dan raste. Jasno je da se na taj način iskorištavaju talenti, koji su veliko bogatstvo zemlje. Ženama u arapskom svijetu davale su se dosad manje važne uloge u stvaranju nacionalnog dohotka, ali s ovim projektom i takva se razmišljanja mijenjaju.
Misija na Mars višestruko je složenija od slanja satelita u nisku Zemljinu orbitu, a u povijesti je otprilike polovica putovanja na crveni planet propala. Letjelica koja tamo putuje mora biti u velikoj mjeri neovisna kako bi se mogla nositi s kašnjenjem komunikacije sa Zemlje (čak 22 minute). Također mora biti kadra preživjeti ekstremne sile podizanja i primijeniti sofisticirane pogonske i navigacijske sustave za ulazak u Marsovu orbitu, za što u Emiratima nisu bili osposobljeni ni stručni. Ne možete se probuditi i reći da želite ići na Mars. To stvarno treba naučiti. Osobito je važna bila strateška odluka da svaki korak treba naučiti, a ne kupiti gotov proizvod (smrznutu pizzu s početka priče). Američki i emiratski inženjeri radili su zajedno na svim dijelovima razvoja misije, od dizajna do izrade, pri čemu su se radovi uglavnom odvijali u Coloradu, ali i u Dubaiju. Mnogi emiratski inženjeri, od kojih su neki po šest mjeseci živjeli odvojeno od obitelji, stekli su potpuno iskustvo Rocky Mountaina, uključujući skijanje i kampiranje. Neka prijateljstva koja su stekli trajat će duže od same misije na Mars.
Radi znanstvenih ciljeva misije Emirati su se učlanili u skupinu za analizu programa za istraživanje Marsa, međunarodni forum pod vodstvom NASA-e koji se dogovara o potrebnim istraživanjima za buduće misije na Marsu. Bilo im je vrlo važno uklopiti se u područje znanosti koje je važno i za globalnu znanstvenu zajednicu. Odabrani su instrumenti i orbita koji će istraživati kako se Marsova atmosfera mijenja tijekom dnevnih i sezonskih ciklusa. Inovacija misije Nada leži u njezinoj posebnoj orbiti, a dat će cjelovitu sliku Marsove atmosfere, njezinih oblaka, plinova i prašinskih oluja tijekom cijelog dana, a ne u pojedinim vremenskim intervalima ili lokacijama. Podaci misije bit će potpuno otvoreni za proučavanje cijeloj znanstvenoj zajednici.
Upis Emiraćana na sveučilišne STEM-studije raste za oko 12 posto godišnje u posljednjih nekoliko godina, šest puta brže od ukupnog trenda upisa, s najvećim rastom među studenticama. Ulaganje u znanost u Emiratima povećalo se s 0,5 posto BDP-a u 2011. na 1,3 posto u 2018. godini i ide prema ciljanih 1,5 posto u 2021. Povučemo li paralelu s Hrvatskom, ovisnom o turizmu, koji je ove godine znatno podbacio, bilo bi dobro da nađemo projekt oko kojega bi se znanstvena zajednica, vlada i gospodarstvenici okupili i zadali si zajednički realni vremenski okvir u kojem se to može ostvariti. Iz primjera UAE-a vidimo da je to višestruko korisno za društvo. Važno je samo da ne kupujemo smrznutu pizzu ili lazanje.
*Vrhunski znanstvenik Mirko Planinić dekan je PMF-a. Rođen je 28. studenog 1966. godine u Zagrebu. Završio je inženjerski (danas istraživački) smjer fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu magistrirao i doktorirao eksperimentalnu nuklearnu fiziku, a od 2000. do 2002. godine boravio je na poslijedoktorskom usavršavanju na Indiana University u SAD. Riječ je o vrsnom znanstveniku koji se bavi istraživanjima u eksperimentalnoj fizici elementarnih čestica. Javnosti je postao poznat po izjavi da znanost i vjera mogu biti u međusobnome skladu. Prof. Planinić objavio je u koautorstvu više od 350 znanstvenih radova koji su citirani preko 21.000 puta.
** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
