Ljeto je, svi su na moru, nautičkim miljama udaljeni od ovozemaljskih briga. Idealno je to vrijeme za popunjavanje novinskih stupaca fantastičnim sadržajima, s nonšalantnom, gotovo imaginarnom vezom prema istini.
Pravi je to raj za eksperte ekstremnih prognoza i objava, od klimatskih katastrofičara, specijalista za ufologiju do farmaceutskih starletana s čudesnom tabletama za liječenje ovih ili onih bolesti, piše Borislav Ristić za Večernji list.
Kad ih vidi kako se svi ti eksperti redaju u udarnim terminima na TV-u čovjeku padaju na pamet stereotipni prikazi znanstvenika iz holivudskih filmova. Popularna je kultura vjerojatno s razlogom ovaj tip ljudi ocrtala kao frankenštajnski sklop ludog znanstvenika i naivne budale, ljudi potpuno uvjerenih u svoju korisnost za čovječanstvo, ali nemoralnih u svojoj ambiciji i nehajnih prema rizicima svojih opita.
Znanstvenike ne krasi reputacija ljudi od povjerenja
U svakom slučaju, nitko neće sporiti da znanstvenici mogu biti bistri ljudi, ali ih i ne krasi baš reputacija ljudi od povjerenja. Medicina se vjerojatno najviše uklapa u ovu popularnu sliku znanosti. Razlog tome se vjerojatno krije u tome što čovječanstvo stoljećima sipa ogroman novac – a danas i više nego ikad – u taj resor, a da se za svo to vrijeme nismo baš odmakli u poznavanju ljudskog tijela i liječenju bolesti.
Evidentno je kako se ljudski vijek produljio, ali za to možemo zahvaliti tek otkriću antibiotika, kvalitetnijoj ishrani i boljoj higijeni. Malo tu ima velikih znanstvenih otkrića. Postoje lijekovi koji olakšavaju tretman srčanih oboljenja ili raka, ali smo još daleko od izlječenja tih bolesti. Medicina nam još ne zna sa sigurnošću reći ni zašto postoje ove i mnoge druge bolesti, a kamoli da je blizu pronalaska lijeka za njih.
No, to neznanje ne predstavlja nikakvu prepreku da nam medicinski starletani uporno drže propovijedi na temu zdravlja. Uzmimo za primjer kampanju protiv pušenja. Desetljećima slušamo kako pušenje uzrokuje rak. Zahvaljujući tome broj pušača se u svijetu smanjio, ali se broj oboljelih od raka nije smanjio. Čak ni broj oboljelih od raka pluća nije manji, a tu bismo najprije trebali vidjeti koristi od ove kampanje.
Duhan kao misterij
Unatoč svim novcima koji su sipani u tu kampanju, za nas je duhan još uvijek misterij, kao i njegova navodna veza s oboljenjem od raka. Za to da se duhanska smola lijepi na pluća i da to nije nešto baš zdravo, ne treba vam znanost. Ne znamo što to u duhanu uzrokuje rak pluća, Ne znamo ni što je to u nikotinu što uzrokuje razvijanje ovisnosti. I ne znamo uzrokuje li uopće nikotin tu ovisnost ili razni dodaci cigaretama.
Zbog toga se ne može kriviti ljude kad vjeruju kako se štošta krije iza tih medicinskih propovjedi i kampanja o javnom zdravlju. Naravno, ništa nije toliko upropastilo reputaciju medicine kao kampanja oko korone i parola – vjerujte u znanost! Nema gore za znanost nego kad vam netko s doktoratom savjetuje kako je najbolja zaštita od zaraze ako na lice navučete donji veš i ne pijete poslije 10 sati navečer.
Cjepivo od kojega se možete razboliti
Naravno, uz to su smislili i cjepivo koje vas nije štitilo od zaraze, ali ste od njega mogli dobiti miokarditis ili ugruške u krvi i eventualno umrijeti. No, tu nije najgora stvar kampanja koju je ova skupina pomaknutih ljudi skrivenih iza reputacije znanosti vodila, koliko to što nitko od njih nije snosio nikakve posljedice za to.
Ozbiljnost neke struke se ogleda u strogom držanju vlastitih standarda. Nitko ne vjeruje pravnicima jer rijetko tko od njih završi na sudu. Reputacija medicine je danas i niža od toga. Oni koji su nas maltretirali tijekom korone opet će ispuziti povodom neke nove smišljene krize.
