Prof. dr. sc. Nenad Hlača: Izbori u Rijeci – ‘Šta da? Da, ništa!’

prof. dr. sc. Nenad Hlača
Foto: privatni album

Vrijeme kao da je stalo, Rijeka i dalje, kao kad ju je izdaleka promatrao A.G.Matoš, teče u nekom čudnom fluidu izmanipulirane posebnosti koju izvana nitko ne vidi i ne shvaća, jednostavno zato što je nema.

Desetljećima tzv. grad nije u stanju riješiti egzistencijalne probleme lokalne zajednice koja je osiromašena propašću industrije i mutnom tranzicijom. Luka je postala preplitka, Austrijska željeznica je prespora, a kazalište i Teatro Fenice loše su građeni, pa ih treba popravljati. Sve što se uvozi je jeftinije, slobodno EU tržište kao i ono globalno u startu neisplativima čini neke nove razvojne cikluse. Oni koji su desetljećima na vlasti, valjda i sami svjesni vlastite nemoći, uporno pothranjuju isprazna ideološka prepucavanja o galebu i zvijezdi iza koji ništa ne stoji, ali kojima se puni vrijeme od izbora do izbora.

U posljednjem ciklusu sve je bilo bazirano na kulturi. Brižno se smišljaju isprazne parole koje bi kao u prvim petoljetkama narod, radnike i seljake homogenizirale i održavale u nekoj metafizičkoj euforiji: forza Fiume, krepat ma ne molat, luka različitosti, šta da?, EPK, volim grad koji (is)teče…

Doista je Rijeka, uspoređujući je s Trstom i Koprom, luka različitosti, to je plitka luka koja je postala mrtva luka i po tome je doista bitno različita od one luke kakva je nekada bila. Kontejnerski su terminal bez pristupnih prometnica izmjestili točno ispod lijepo urbaniziranog dijela grada. Ta mrtva luka čeka avanturiste na mini kruzerima koji žele doživjeti postsocijalističku apokalipsu, snimati filmove ili mega jahte na kojima će kao sobarice, mornari i spremači raditi djeca, ako su uopće još tu, radnika iz brodogradilišta, Tvornice papira, Transjuga, Jugolinje…

>Andrijanić: Zašto je blokiran ulazak Kine u luku Rijeka i što to znači za Srednju Europu?

I uvijek isti oni koji su ispekli zanat na Komitetu okupiraju javni prostor ispraznim ideološkim politikantstvom pod maskom, primjerice nekakvog PGS-a ili SDP-Stranke demokratskih promjena. Rijeku je krajem 19. st. izgradilo bogato građanstvo. Tada je nastalo sve ono što zrači trajnom vrijednošću i ljepotom. Oni koji su okupirali ispražnjeni grad, radnici i seljaci, graditelje su proglasili malograđanima, osigurali se stanarskim pravima i zatečeno prepustili devastaciji i propadanju.

Naravno, ukusi i stilovi života su različiti. Rijeka je jadan, zapušten, ispražnjen grad, burne i neobične povijesti, ali sasvim neizvjesne budućnosti. U ispraznim pobudničkim frazama o oslobođenju, tolerantnosti, različitosti, nema osnova nekog boljeg života. Tko još vjeruje u više parkinga, više zelenila ili mjesto za svako dijete u vrtiću? Pa ni djeca, a kamo li njihovi roditelji. Sada je bitno izgraditi krematorij bespovratnim sredstvima EU iz fonda za oporavak i preživljavanje…

U biološkom satu prolaznosti zazvonilo je posljednje zvono dragom, činilo se vječnom gradonačelniku, njegovu karnevalskom pandanu meštru Toniju s kojim je tako uspješno razmjenjivao ključeve grada i gospodinu Nadbiskupu. Trebalo je obznaniti krojačke mjere (120-180-140) za bogatu riznicu karnevalskih kostima bivšeg gradonačelnika kako bi u njih mogao uskakati novi gradonačelnik.

I trebalo je građanima demokratski na izborima ponuditi i novog meštra Tonija. Tuga je pregolema. Vrijeme koje je stalo u mrtvoj luci treba ispuniti nečim novim, promijeniti baterije, realno i mudro osmisliti što i kako dalje. Bilo bi dobro zaboraviti isprazne ideološke pobudnice koje bude lažne iluzije u posebnost i različitost. Kultura zasigurno nije ona materijalna baza koja hrani krila ptice za neki novi, viši, sigurniji let u bolji život.

* Prof. dr. sc. Nenad Hlača rođen je u Rijeci 1958. Diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1980. gdje je redoviti profesor, na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Profesor honoris causa na Universidad Abierta Interamericana u Buenos Airesu. Stalni je znanstveni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. U zvanje izvanrednog profesora za područje pravo, grana obiteljsko pravo, izabran je 1998. godine. Oženjen, otac dvoje djece.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr