Prof. Lovrinović: Štete od uvođenja eura neusporedivo su veće od koristi

lovrinović kuna euro
Foto: Fah, Depositphotos; fotomontaža: Narod.hr

“Poznati američki nobelovac Joseph Stiglitz ponovo je upozorio Plenkovićevu vladu i javnost da su moguće štete od uvođenja eura neusporedivo veće od koristi. To ponavlja već nekoliko godina. Uvoditi euro u ovakvoj situaciji radikalne destabilizacije na mnogim područjima može samo onaj koji Hrvatskoj ne želi dobro – da ne kažemo njezin neprijatelj”, komentirao je prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, istup nobelovca na 8. Kohezijskom forumu koji je održan u Bruxellesu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Nobelovac upozorio: Hrvatska bi trebala pričekati s uvođenjem eura

> Prof. Lovrinović: ‘Samo lud čovjek u ovakvoj situaciji u EU želi uvesti euro’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Time se nobelovac Stiglitz pridružio sve većem broju domaćih i stranih ekonimista koji upozoravaju Hrvatsku kako u trenutku ovakve ekonomske krize i inflacije ne bi ni pod koju cijenu trebala srljati u eurozonu.

> Plenković ukrao referendum o promjeni izbornog sustava, sad docira o euru

Lovrinović poziva na organiziranje referenduma

Prof. dr. sc. Lovrinović uputio je u ponedjeljak poziv oporbenim strankama i oporbenim zastupnicima u Europskom parlamentu za organiziranje referenduma protiv uvođenja eura, odnosno zadržavanje kune.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kao što vidite u prilogu poslali smo poziv oporbenim strankama i oporbenim zastupnicima u EU parlamentu, kako bismo zajedno organizirali referendum protiv uvođenja eura, odnosno zadržavanje kune.
Zadnji je čas za to, ali još uvijek pravi. Čak štoviše; ubrzani rast inflacije, dugova i rusko-ukrajinski rat zdravom razumu nalažu da odustane od sulude namjere uvođenja eura u takvim uvjetima.
Prije dva dana nobelovac Stiglitz poručio je Vladi da odustane od uvođenja eura jer bi štete bile ogromne.
Do kraja tjedna čekat ćemo odgovore oporbenih stranaka i vidjeti kakve imaju stavove oko ovoga prevažnog pitanja. O tome ćemo vas izvijestiti. Javnost će vidjeti koje stranke glume a koje se stvarno bore za nacionalne interese.
Ovaj referendum bi sigurno uspio jer to govore sve dosadašnje ankete, a to bi bio toliki udarac vladajućima da bi morali raspisati izvanredne izbore.
Referendum o ostanku kune nije stranačko pitanje, već naš zajednički problem i zato moramo potisnuti svoja ega i pokazati ljudima da smo u stanju okupiti se oko ključnih ciljeva”, napisao je prof. dr. sc. Lovrinović.

Tko nije u eurozoni?

Podsjetimo, premijer Andrej Plenković izjavio je 2018. kako je referendum o uvođenju eura održan kada je održan i referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kada se glasovalo o Ugovoru o pristupanju u kojem stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit o dilemama je li uvođenje eura i odricanje od dijela suvereniteta, Plenković je ustvrdio kako se “Europska unija bavi okupljanjem suvereniteta i time jačanjem svih država koje su u europskom projektu”.

Za razliku od Hrvatske, Češka, Mađarska i Poljska, zasad, ne planiraju ulazak u članstvo ERM II u dogledno vrijeme.

Švedska, iako članica, i dalje je izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute.

Danska je članica ERM II od 1999. i danska kruna je vezana uz euro. Ali Danci su također referendumom 2000. odbili uvođenje eura. Danska je potom izuzeta od obveze uvođenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ujedinjeno Kraljevstvo koristilo se pravom ostajanja izvan europodručja. Zadržalo je vlastitu valutu (funtu), a 2020. je i napustilo Europsku uniju.

Koje članice Unije imaju euro?

Euro je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999. Od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone. Eurom se svakodnevno koristi oko 341 milijuna ljudi, što znači da je druga najčešće korištena valuta na svjetskoj razini.

Euro je trenutačno službena valuta 19 država članica EU-a koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručje.

Iako su sve države članice EU-a dio ekonomske i monetarne unije (EMU), njih 19 zamijenilo je nacionalne valute jedinstvenom valutom – eurom. To su: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.