Foto: Narod.hr

Prof. dr. sc. Matko Marušić pisao je Vijeću za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima:

Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

Predmet: Službena dostava činjenične i analitičke usporedbe komunističkoga režima u R. Hrvatskoj (1941- – 1990.) i ustaškoga režima NDH (1941. – 1945.), pod naslovom „Nema stvarne razlike između ustaškoga i komunističkoga režima, a ako ima onda je komunistički bio zloćudniji“.

U Splitu, 23. lipnja 2017.

Poštovani akademiče Kusić, poštovani članovi Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima,

obraćam se svim članovima Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima (osnovano Odlukom Vlade od 2. ožujka 2017.) analizom (u privitku) koja je objavljena u Hrvatskom tjedniku 21. lipnja 2017. br. 665, str 40-47. Radi se o činjeničnoj i analitičkoj usporedbi komunističkoga režima u R. Hrvatskoj (1941- – 1990.) i ustaškoga režima NDH (1941. – 1945.), pod naslovom „Nema stvarne razlike između ustaškoga i komunističkoga režima, a ako ima onda je komunistički bio zloćudniji“. (Naslov u HT nije moj nego urednički.)

Molim da ju svi članovi Vijeća nepristrano, objektivno i stručno uzmu tu analizu u obzir pri časnom i važnom zadatku donošenja

– sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću;

– preporuka pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima. (Članak II Odluke.)

Uvjeren sam da je ova moja dostava analize svima vama u skladu s Člankom VII Odluke koji kaže:

Vijeće će razmotriti i pisane doprinose njegovom radu upućene od akademske zajednice, nevladinih organizacija, te ostalih pravnih i fizičkih osoba.

Navodi, usporedbe i zaključci koje donosi ta analiza vrlo su važni za rad Vijeća jer se na njih izravno odnosi članak VI Odluke, koji glasi:

Prijedlozi Vijeća bit će utemeljeni na znanstveno valoriziranim povijesnim činjenicama.

Ne relativizirajući kršenja ljudskih prava, Vijeće će uvažiti razlike koje su postojale između pojedinih oblika nedemokratskih režima.

Vijeće će nastojati postići suglasje u donošenju svojih odluka.

Bio bih Vam zahvalan da potvrdite prijam ovoga mojega pisma i priloga.

Predlažem da, ako neke moje navode i zaključke nađete netočnim, te netočnosti konkretno, argumentirano i javno pobijete: a) najbolje odgovorom u Hrvatskom tjedniku gdje je analiza i objavljena, b) pismom meni osobno, pa ću ga ja poslati u Hrvatski tjednik, c) izričito, u dokumentu koji ćete donijeti o pitanjima radi kojih je Vijeće i osnovano.

S poštovanjem

Matko Marušić

PS. Budući da, Odlukom Vlade od 2. ožujka 2017., administrativne, stručne i tehničke poslove za rad Vijeća obavlja Ured Predsjednika Vlade Republike Hrvatske (Članak VIII Odluke), ovaj dopis šaljem (i) na ove adrese: Davor.Bozinovic@vlada.hr (g. Davor Božinović); Karlo.Ressler@vlada.hr (g. Karlo Ressler); i Terezija.Gras@vlada.hr (gđa Terezija Gras).

* Prof. dr. sc. Matko Marušić rođen je 1946. u Splitu, u obitelji siromašnih seljaka koji su nakon II. svjetskog rata doselili u Split. Matko je pak završio medicinu (1970.) i postao znanstvenik-istraživač i nastavnik na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a od 2008. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, gdje je od 2009. do 2011. bio dekan.

Objavio velik broj knjiga, pripovjedaka, rasprava, edukacijskih i polemičnih tekstova, a pripovijetke su mu prevođene na engleski i njemački jezik.

Kao znanstvenik bavio se istraživanjima u području imunologije tumora, imunogenetike, presađivanja koštane srži, kliničke imunologije, filozofije znanosti, politike uređivanja znanstvenih časopisa i medicinske izobrazbe. Objavio 180 radova u časopisima citiranim u Web of Science (H-indeks 26) i velik broj radova u ostalim indeksiranim časopisima, te knjiga i poglavlja u knjigama.

Bitno pridonio osamostaljenju Medicinskog fakulteta u Splitu, koncipirao razvoj i zgradu Medicinskog studija u Osijeku, koncipirao plan (šestogodišnjega) medicinskog studija za medicinske fakultete u Hrvatskoj i Medicinski fakultet u Mostaru. Godine 1991. osnovao i do 2009. vodio časopis Croatian Medical Journal. Pomogao hrvatskim ratnim liječnicima da objave 132 rada u svjetskim i 127 radova u domaćim časopisima. Pribavio dvogodišnje stipendije u Njemačkoj i SAD za 148 mladih hrvatskih znanstvenika, te mnogima od njih omogućio povratak u Hrvatsku.

Sudjelovao u brojnim humanitarnim i drugim akcijama u tijeku Domovinskog rata 1991.-1995. i širenju istine o Hrvatskoj. Jedan je od osnivača i rukovoditelja akcije “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu”.

Izvor: narod.hr