Prof. Miliša: Apel zadarskoj javnosti – ne mijenjate naziv Centra za mlade, ne ignorirajte argumente i zdravi razum

Miliša
Foto: Zlatko Miliša, Danijel Pedi, fotomontaža: Narod.hr

Na početku podsjećam da sam otišao iz Zadra u prosincu 2012. godine i da nemam nikakve osobne pretenzije prema Centru za mlade u Zadru, kao i da sam zadnjih godina voditelj Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku pa i s tog aspekta se može zaključiti da je moj moto bio i ostao okupljanje stručnjaka – praktičara, djece i mladih te znanstvenika iz različitih oblasti!

Potpuno drugi koncept

Od 2010. godine zadarske gradske vlasti pripremaju dokumentaciju za otvaranje centra za mlade koji je “prijeko potreban za mlade grada Zadra.” Tome svjedoče i medijski natpisi iz siječnja 2010. godine, kada se obmanjivalo javnost da je “centar za mlade u proračunu,” a ova sadašnja politička garnitura miče prvotni naziv centra za mlade i nudi potpuno drugi koncept onoga što je i u svijetu poznato i afirmirano.

Javna rasprava je paravan, a odluke o sudbini Centra za mlade već su donesene,
piše za Narod.hr dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof. u trajnom zvanju – istaknuti hrvatski pedagog, sociolog i društveni kroničar.

> Prof. Miliša: Nametanje građanskoga odgoja tretiram kao politički dekret

> Prof. Zlatko Miliša: ‘Vode li zagrebački nasrtaji rodne ideologije na vrtićku djecu ozakonjenju pedofilije?’

Poziv na javnu raspravu u vrijeme ljetnih praznika

Polovinom srpnja 2022. je iz Upravnog odjela za kulturu grada Zadra “pušten” nacrt odluke o osnivanju javne ustanove “Centar za umjetnost, kulturu i mlade”. U istom materijalu stoji kako je rok za dostavu primjedbi, prijedloga i mišljenja do 12. kolovoza o. g. Naravno da im se neću javiti (na taj službeni) dopis jer predlagači neće odustati od svoje nakane, a njihov poziv na “javnu raspravu” u vrijeme ljetnih praznika vrijeđanje zdrave pameti. Zato se javnosti grada Zadra, gradskim vijećnicima te poglavarstvu Zadra javljam ovim putem što je moj posljednji javni apel!

Znam da će ga ignorirati (osobito Upravni odjel za kulturu), ali ovo moje pismo ovako barem neće završti u košu za smeće nekog od gradskih birokrata kojima argumenti (struke) ne znače ništa! Ova zadnja informacija o “savjetovanju” u vrijeme ljetnog raspusta samo je
potvrdila moju sumnju da o sudbini Centra za mlade odlučuje skupina svjetonazorskih istomišljenika ili interesnih lobija nastalih iz simbioze tzv. poželjnih partnera tzv. nezavisne kulturne kulture i UO za kulturu grada Zadra.

Po kojim kriterijima će se dijeliti prostorije?

Postoje li i neki drugi skriveni (njihovi) interesi, vrijeme će pokazati! Do danas javnost nije upoznata s djelatnostima njihova Centra, kao što ne znamo glavi cilj i viziju tog Centra. Pored toga javnost ne zna po kojim kriterijima će udrugama dijeliti prostorije u Centru. Od javnosti se krije i model upravljanja Centrom?!

Zar i to nisu dovoljni razlozi da se odbije kompletna inicijativa birokratskih strukura, svjetonazorskih istomišljenika i/ili ili interesnih skupina. More nepoznanica. Valjda jedino znaju budućeg ravnatelja/cu. Pustili su (i) tu inicijativu, kako u dopisu piše “savjetovanja”(!) na javnu raspravu kada su djeca, mladi i njihovi roditelji na ljetnim praznicima ili godišnjem odmoru.

Kome smeta naziv „Centar za mlade“?

Naziv Centar je potekao od nekoliko sociologa i tzv. “alternativaca”. Prvima je pročelnica za kulturu grada Zadra povjerila ispitivanje preferencija mladih u Zadru, a sada sve to prikazaju kao inicijativa civilnog sektora! Njima i dijelu tzv. nezavisne kulturne scene odgovara naziv “Centar za umjetnost i kulturu i mlade”. Oni koji jednostrano brane novi naziv Centra nisu predvidejli rad s djecom niti za roditelje kao niti širi obuhvat stručnjaka različitih profila.

To je pedagoški nedopustivo!

Prošle godine poglavarstvo Zadra je naručilo istraživanje koje su realizirali dvoje sociologa sa Sveučilišta u Zadru, a koje se ograničilo na mišljenja srednjoškolaca i dijela predstavnika civilnog sektora! To ispitivanje od prije dvije godine su vodili docent Krešimir Krolo i izv. prof. dr. sc. Željka Tonković. Potonji zaključuju da većina sudionika (ali samo iz nezavisne kulturne scene) nije suglasna s nazivom Centar za mlade, zbog navodnog potencijalnog isključivanja drugih dobnih skupina.

Preporuka i praksa u EU

To je primjer manipulacije i/ili zamjena teza. Upravo suprotno, moja je primjedba da su kulturne potrebe samo jedan dio potreba mladih. Navoditi u istom istraživanju da dio “sugovornika smatra kako se kroz naziv Centar za mlade provlači konotacija „paternalističkog“ i „nadzornog“ je simplificiranje ili prejudiciranje mišljenja koje sami autori produciraju!

U prvom dopisu koji sam poslao javnosti i mjerodavnima u Poglavarstvu Zadra (siječanj 2022.) argumentirao sam da su aktivnosti u Centu za mlade daleko šire od kulturnih aktivnosti. Preporuka i praksa u EU u radu s djecom i mladima u lokalnim zajednicama je što više slobodnovremenskih aktivnosti i preventivnih programa u što treba uključiti djecu, roditelje, liječnike, socijalne pegagoge, psihijatre. Sve to ignoriraju oni koji su navodno za javnu raspravu i demokratsko odlučivanje! Kome smeta okupljanje stručnjaka različitih područja i interdisciplinarna istraživanja u konkretnom radu s mladima?

Nekada i danas, isto tvrdim i apeliram: Svi općine i gradovi u Hrvatskoj trebali bi imati centre za mlade. Tome u prilog imamo brojne pozitivne primjere iz inozemstva, a koje ignoriraju zadarski inicijatori ideje promjene naziva Centra za mlade uz svesrdnu podršku Dine Bušić, pročelnice Upravnog odjela za kulturu i šport grada Zadra!

Centri za mlade su nužnost, a kuturne potrebe su tek jedan segmet potreba djece i mladih

Oni koji su odlučili za naziv Centra i predvidjeli aktivnosti samo za srednjoškolsce iz uskog djelokruga aktivnosti, ignoriraju sve što sam sa suradnicima napisao u monografiji „Zašto Zadru treba Centar za mlade?“ U toj našoj monografiji iznosili smo poticajne primjere iz inozemstva, na primjer iz susjedne Slovenije, a ovdje izdvajam primjer iz Francuske gdje godinama postoji Ministarstvo mladeži i športa (Ministère jeunesse et sport).

U drugoj monografiji koji sam supotpisao s brojnim znanstvenicima i sjajnim nastavnicima – praktičarima „Izvanškolske aktivnosti djece i mladih grada Zadra“ naveli smo čitav niz istraživanja i razloga zašto djeca, njihovi roditelji i mladi vape i za kojim preventivnim odnosno izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. I to su ignorirali.

Projekti Zdravih gradova

Centri za mlade (kojih u Hrvatskoj zasada ima svega desetak) trebali bi svojim sadržajima biti komplementarni strateškim načelima zdravih gradova: multisektorski pristup i aktivna participacija mladih. Projekti “Zdravih gradova” afirmiraju holistički pristup, ukazujući na međuzavisnost fizičke, socijalne i duhovne dimenzije. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju (mentalnog) zdravlja označuje terminom “intersektorsko ili međuresorsko
djelovanje”. (Vidjeti dokument WHO-a “Zdravlje za sve za 21 stoljeće”, eng. Health for All for 21st Century; World Health Organization, Regional Office for Europe, Copenhagen).

U tom smislu vidim veliki potencijal u EU projektu “Mreža za aktivaciju mladih”. Ma koga brige, odlučiše oni o svemu daleko prije!  Mladi i njihovi roditelji u svim gradovima, pa tako i u Zadru, vape za izvannastavnim odnosno izvanškolskim te preventivnim aktivnostima, što su potvrdila i naša istraživanjina, a postoje sjajni stručnjaci za rad s mladima sa Sveučilišta u Zadru, iz osnovnih i srednjih škola te iz civilnog sektora. U Centru za mlade bi se okupljali
mladi kreativci iz različitih oblasti slobodnovremenskih aktivnosti, koje naravno ne
isključuju oblast kulture koja se sada nameće kao stožerna aktivnost srednjoškolaca.
Sve ostalo se naravno (i) opet – ignorira!

Slobodno vrijeme mladih

Dvoje gore spomenutoh sociologa su ispitavali samo kulturne potrebe mladih, a što je nedostatno za šire sagledavanje interesa, potreba i preferencija mladih! Neshvatljivo je da su zaobišli  učenike osnovnih škola. Još 2007. godine u opsežnom istraživanju s kolegicama prof. dr. sc. Anom Proroković i prof. dr. sc. Vesnicom Mlinarević došli sam do podatka da je kod mladih najzastupljenija slobodnovremenska orijentacija dokoličarenje, potom orijentacija na zabavu, pa obiteljska orijentacija, orijentacija na sport i kao posljednja – kulturna orijentacija [iz znanstvenog istraživanja: Miliša, Z., Mlinarević, V. i Proroković, A. 2007.g. “Slobodno vrijeme mladih u procesima modernizacije”].

Napominjem da su rezultati anketnog ispitivanja kulturnih potreba mladih 2019. godine , a koje su realizirali Tonković i Krolo samo potvrdili da većina učenika srednjih škola, pokazuje vrlo slab interes za kulturne sadržaje. Naravno da ni ovo naše istraživanje to dvoje socologa ne spominju, a došli su do istog zaključka! Zadar ima iznimno široko razvijene kulturne i sportske aktivnosti u različitim institucijama kao i u civilnom sektoru, a samo u vlasništvu Grada Zadra su: Znanstvena i Gradska knjižnica Zadar; Koncertni ured Zadar i Hrvatsko narodno kazalište do Narodnog muzeja u vlasništvu Zadarske županije, pa Kazalište lutaka Zadar, Narodni muzej, Muzej antičkog stakla, Arheološki muzej itd. U oblasti kulture evidentirano je 118 organizacija civilnog društva!

Prioritet preventivni programi

Zadnji put upozoravam ne temelju recentnih istraživanja da mladi provode slobodno vrijeme u rizičnim okolnostima. Ni ova činjnica, onima kojima je do dijaloga i argumetata struke, se ne bi se smjela ignorirati, jer nam trebaju biti prioritet preventivni programi, (mentalno) zdravlje djece i mladih kao i razvoj njihovih kreativnih potencijala te kritičkog mišljenja! Radionice za razvoj empatičnosti, altruizma solidarnosti, kreativnosti i kritičkog mišljenja vidim kao prioritet u radu s mladima. Mahnut će oni rukom. I ja njima poručujem: Nikad
više vam se neću obraćati, a ove moje riječi će se jednog dana vama vratiti kao
bumerang!

Zaključno:

Rezolutmo odbijam da Centar za mlade mijenja naziv te da isti ide u (jednom) smjeru kulture srednjoškolske mladeži, a zaboravlja na djecu i/ili pučkoškolce, širi aspekt potreba i preferencija djece i mladih sa spektrom slobodnovremenskih aktivnosti. Treba sve kreativne potencijale koristiti kao partnere u radu budućeg Centra. Svi oni koji odbiju ove moje dobronamjerne i konstruktivne prijedloge će jednog dana odgovarati istoj javnosti kojoj se sada (u srcu sezone) deklarativno pozivaju na dijalog! Ovo je moj zadnji apel, koji znam da će otići u vjetar, jer politika i lobiji su već odlučili! Neovisno o tome, zadnji put obraćam
se i mrtvim dušama u živim ljudima!

O autoru:

* Dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof. u trajnom zvanju – istaknuti hrvatski pedagog, sociolog i društveni kroničar

Rođen je u Trogiru 1958. godine. Osnovnu školu završava u rodnom gradu, srednje obrazovanje u Splitu. Od prosinca 2012. redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku, a od 2018. izabran je u trajnom zvanju redovitog profesora. Sudionik je brojnih domaćih i inozemnih znanstvenih skupova. (Su)autor je šesnaest znanstvenih monografija u Hrvatskoj, od kojih su tri objavljene u inozemstvu. Prof. Miliša autor je i triju publicističkih knjiga. Kao angažiran intelektualac, široj je javnosti poznat po populariziranju struke. Pisao je kolumne za razne tiskovine i internetske portale.

Često gostuje na okruglim stolovima, tribinama, stručnim seminarima, u medijima, školama i civilnom sektoru. U brojnim je medijima imao više stotina razgovora i/ili izjava, ponajviše o aktualnim pitanjima iz školstva i znanosti, te o problemima i potrebama mladih. Davao je komentare i bio stalan komentator (na HRT-u), bio sudionik raznih TV emisija. Dobitnik je godišnje državne nagrade “Ivan Filipović” s područja visokog školstva za 2009. godinu.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.