Zadnji podatci DZS za 2016./17. pokazali su katastrofalan demografski pad – naša Hrvatska odumire.
Negativni prirodni pad se nastavlja već 20 godina, a to je pokazatelj (ne)rada prošlih Vlada RH po pitanju problema izumiranja i emigracije te demografskog planiranja i poticanja, upozorava u svom dopisu predsjednik Udruge obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja Miljenko Marić, prof., u kojem iznosi i najnovije podatke DZS-a za 2017. godinu.
Sve je više onih koji govore da je situacija tako loša da se mora razmišljati o imigracijskoj politici odnosno dovođenju mladih ljudi iz zemalja koje gospodarski stoje lošije od Hrvatske, ali čak ni to ne može riješiti problem bez bolje i poticajnije unutarnje demografske politike.
Demografska katastrofa, sve očitije prijeti i pustoši Hrvatsku
Hrvatski demografi, ekonomisti, mnogi političari, duhovni oci, teolozi, sociolozi, antropolozi, filozofi i novinari upozoravaju na problem smanjivanja broja hrvatskog stanovništva, sve veće starenje, brojnije umiranje nego rađanje i sve obilnije iseljavanje koji su posebno izraženi u posljednjih 20 godina, a od ulaska u EU taj se demografski slom još više zaoštrio emigracijom ( odlaskom) između 250.000-300.000 stanovnika.
Gotovo sve političke stranke na lokalnoj i državnoj razini zakazale su ozbiljno u definiranju vizije i u donošenju relevantnih i kompetentnih strategija i odluka koje bi usmjerile Hrvatsku prema stvarno boljoj budućnosti, upozorio je profesor Marić.
Pronatalitetni poticaji – investicija ili trošak?
Demografski slom je počeo 1998.g. i od tada Hrvatska bilježi stalni negativni trend odnosno veći broj umrlih od rođenih, a najveći negativni saldo od tada smo imali 2017.g. sa minusom od -16.921 osoba.
Tako smo te 2017. imali 36.556 rođene djece, umrlo je 53.477 osoba, a prirodni prirast je negativan i iznosi -16.921 osoba.
Udruga obitelji s četvero i više djece navodi neka poboljšanja i moguće rješenje ove izrazito nepovoljne situacije.
Kao osnovni poticaj u Udruzi vide Vladine mjere poput olakšica za rađanje, novorođenčad i druge mjere za brojne obitelji i djecu kao što su: besplatni udžbenici za osnovnu i srednju školu, besplatni prijevoz za srednju školu, manji doprinosi za korištenje vrtića i jaslica, cjelodnevni vrtićki i jaslički programi, stimuliranje i poticanje poduzetnika koji zapošljavaju majke na pola radnog vremena, povećanje demografske stimulacije za rođenje prvog i drugog djeteta te trećeg i svakog sljedećeg djeteta, mirovinski staž za nezaposlene majke za 3. i svako sljedeće dijete, status majke odgojiteljice za majke koje imaju troje i više djece i pozitivnu diskriminaciju pri odlasku u mirovinu za majke koje su rodile i odgajale više djece.
Cijelu analizu pročitajte u nastavku:
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
