Prof. Podolnjak za Narod.hr: ‘Izbornim zakonom po grčkom modelu stvarala bi se umjetna parlamentarna većina u Hrvatskoj’

Foto: fah

“Ovdje je očito namjera da se osigura jednoj stranci parlamentarna većina bez obzira što to zapravo stvarni izborni rezultat ne bi omogućavao. To je stvaranje umjetne parlamentarne većine”, ističe prof. dr. sc. Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava i Mostov saborski zastupnik, u razgovoru za Narod.hr o medijskoj najavi da predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković, želi progurati grčki ili talijanski model izbornog zakona.

> Plenković želi progurati grčki ili talijanski model izbornog zakona za svoj ostanak na vlasti?

> (VIDEO) GI Narod odlučuje: 6 mjera za pravedniji izborni sustav

Narod.hr: Kako komentirate medijsku najavu da bi Andrej Plenković želio u Hrvatskoj grčki ili talijanski izborni model?

Prof. dr. sc. Robert Podolnjak: “To je neslužbena najava. Radi se o rijetkim modelima tzv. većinske premije gdje se ili relativno najjačoj stranci ili stranci koja osvoji određeni postotak glasova daje dodatni broj parlamentarnih mandata. To je suština tog modela koji se koristio u Italiji, ali sada više ne, i u Grčkoj, iako je u međuvremenu donesen zakon kojim se ukida ta većinska premija. U Grčkoj je ona bila 50 mandata od 300 mandata koliko ih ima grčki parlament. Pedeset mandata je bila ta većinska premija i to relativno najjačoj stranci po broju mandata. Mislim da je sadašnji parlament u Grčkoj ukinuo taj zakon, odnosno, tu odredbu koja će stupiti na snagu nakon drugih sljedećih redovnih izbora, ali ne ulazim u detalje. Mislim da je odredba primjenjivana do sada ali da je novim zakonom to ukinuto”.

Narod.hr: Znači to više nije ni u talijanskom izbornom modelu?

Prof. dr. sc. Robert Podolnjak: “Oni vrlo često mijenjaju zakone o izbornom sustavu, a njima je dva puta Ustavni sud ukidao odredbe izbornih zakona. Jedna odluka bila je iz 2014. a druga iz 2017. koja je ukidala pojedine odredbe koje su se odnosile ili na kandidiranje ili čak i na tu većinsku premiju. Naime, talijanski je model također polazio od toga da se stranci koja osvoji 40 posto glasova osvaja 54 posto svih mjesta u Zastupničkom domu. Ovi posljednji izbori koji su provedeni nisu provedeni po tom zakonu koji je dodjeljivao većinsku premiju. Izvorno je zakon zapravo propisivao sljedeće: relativno najjača stranka koja dobije 40 posto glasova dobit će tu većinsku premiju da ima 54 posto mandata. Ako nijedna stranka ne bi osvojila tih 40 posto glasova, što je naravno izuzetno teško danas jer malo koja stranka može dosegnuti takvu razinu potpore, u tom slučaju zakon je propisivao takozvani drugi krug u kojem bi se natjecale dvije stranke koje su dobile najveći broj glasova i one bi se natjecale za tu većinsku premiju da imaju 54 posto mandata u parlamentu. Zakon je pretpostavljao da se ipak u realnosti neće dogoditi da jedna stranka ostvari 40 posto glasova, pa je zato predvidio taj drugi krug. Međutim, Ustavni sud ukinuo je baš tu odredbu o drugom krugu, jer je rekao da bi to previše iskrivilo rezultat glasovanja jer bi birači zapravo u tom drugom krugu odlučivali o samo dvije stranke, takvo rješenje doslovce nigdje ne postoji.

Kad je Ustavni sud ukinuo tu odredbu 2017. onda je sam Zakon za političke stranke koje su ga donijele zapravo postao neprimjenjiv u onom dijelu u kojem su one htjele da se ta većinska premija dodijeli. Bili su svjesni toga da nijedna stranka pojedinačno neće osvojiti 40 posto glasova i danas po svim anketama teško da netko prelazi 30 posto glasova od ovih većih stranaka. Odredba bi bila zapravo neprimjenjiva. Zato su krenuli u donošenje novog zakona, potpuno novog, po kojem se većina zastupnika bira u jednomandatnim izbornim jedinicama, a dvije trećine razmjerno. To je novi kombinirani model, po kojem su zadnji izbori 2018. provedeni”.

Narod.hr: Što kada bi se dosadašnji grčki ili talijanski model teoretski preslikalo na Hrvatsku?

Prof. dr. sc. Robert Podolnjak: “To bi bilo protivno načelu općeg i jednakog prava glasa prema hrvatskom Ustavu. Imamo definirano načelo jednakopravnog glasa i mislim da bi takav bonus, odnosno većinska premija, relativno najjačoj stranci, koja samo zato što je relativno najveća i zato dobila određene dodatne mandate – da bi to bilo protivno načelu jednakog prava glasa jer to bi značilo da glas za tu relativno najjaču stranku zapravo vrijedio puno više nego glas za bilo koju drugu stranku koja se natjecala na izborima.

Ta većinska premija može biti 10, 20 mandata, odnosno koliko bi zakonodavac odredio, ne možemo nagađati o broju, ali relativno najjača stranka bi dobila, samo zato što je relativno najveća, tih dodatnih 10, 20 ili koliko već mandata, koje bi zakonodavac odredio.

Time bi glas za tu stranku, relativno najveću, zapravo imao puno veću težinu jer bi joj omogućavao znatno veći broj mandata nego što bi ona imala pravo dobiti kao što je sada prema razmjerno utvrđenom rezultatu, bez da sada ulazimo u neke detalje kako bi se to uopće primijenilo u našim izbornim jedinicama i kako bi to praktično izgledalo, ali mislim da je to protivno ustavnom načelu jednakog prava glasa.

Narod.hr: Ostaje nejasno tko je plasirao tu navodnu Plenkovićevu želju?

Prof. dr. sc. Robert Podolnjak: “Je li to neslužbeno rečeno ili kako, ne znam, ne mogu nagađati koliko je realno ta ideja prisutna, ali čim se ona na neki način pojavila moguće je da se i o tome razmišlja u nekoj varijanti izmjene Zakona. Očito je namjera da se stranci koja ima relativno najveću potporu osigura parlamentarna većina bez potrebe nekakvih dodatnih koalicijskih partnera. To je stvarna namjera takvog izbornog modela – da se relativno najjačoj stranici osigura da ima parlamentarnu većinu i da zapravo ta stranka sama može vladati, formirati vladu, da joj ne treba dodatnih koalicija i da to jamči stabilnost takve vlade tijekom tog mandata.

To je suština, ona se može postići na način da se toj stranci dodijeli ili kao u Grčkoj 50 parlamentarnih mandata što bi trebalo biti dovoljno za tu parlamentarnu većinu ili na talijanskom primjeru da ta stranka dobije 340 mandata od 630, znači nekakvih 54 posto mandata, što je u jednom vremenskom razdoblju bilo na snazi u Italiji.”

Narod.hr: Jesu li grčki ili talijanski model do sada pokazali tu stabilnost vlade?

Prof. dr. sc. Robert Podolnjak: “Stabilnost neke vlade ili države ne ovisi samo o izbornom sustavu. On daje početnu mogućnost da imate većinu i formirate vladu, ali o mnogim drugim stvarima ovisi stabilnost takve vlade, a to je općenito o društveno-gospodarskoj situaciji u nekoj državi. Stabilnost vlade sama po sebi ne znači da će u nekoj državi biti bolja društvena i gospodarska situacija i da će ta vlada biti uspješnija samo radi toga što je jednostranačka vlada koja može samostalno vladati. To nije nikakvo jamstvo uspješnosti i kvalitete neke vlade. Postoje vlade koje su vrlo uspješne i u koalicijskim sustavima. Nema nikakvog jamstva. Sami izborni sustav tehničko je sredstvo da se nešto postigne. Ovdje je namjera očito da se osigura jednoj stranci parlamentarna većina bez obzira što to zapravo stvarni izborni rezultat ne bi omogućavao. To je stvaranje umjetne parlamentarne većine.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr