Prof. Vrček: Svaka treća jabuka sadrži vrlo štetne pesticide

vrček jabuka
Foto: pharma.unizg.hr, iStock by Getty images; fotomontaža: Narod.hr

Nedavno je provedeno istraživanje o ostatcima pesticida u voću i povrću koje konzumiraju stanovnici Europske unije. Rezultati pokazuju da je u posljednjih deset godina znatno povećana količina agrokemikalija koje se nalaze u prehrambenim proizvodima. Istraživanje je provela europska organizacija »PAN Europe«, koja okuplja mnogobrojna društva, udruge (uključujući hrvatske) i stručnjake. Autori izvještaja »Zabranjeno voće« koristili su se podatcima mjerenja mjerodavnih europskih institucija, piše prof. dr. sc. Valerije Vrčak za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kandidati za zamjenu

Gomilanje pesticida u voću i povrću štetno je za ljude i okoliš te se protivi vrijedećim zakonima i strategijama. Sve su države članice Europske unije obvezne ukidati pesticide koji se nalaze na popisu vrlo štetnih tvari. Godine 2009. uredbom (EZ) br. 1107/2009 uvedena je kategorija tvari poznatih kao kandidati za zamjenu. To su posebno štetne agrokemikalije, koje bi do 2030. godine trebale nestati s europskih polja i stolova. Najnovije brojke govore upravo suprotno – sve ih je više na meniju Europljana.

Trend pojačane kemikalizacije plodova prirode u suprotnosti je s europskim »Zelenim planom« i europskom strategijom »Od polja do stola«.

Lista za odstrjel

U skupini kandidata za zamjenu nalazi se 55 pesticida, a posebno se ističe tucet zloglasnih kemikalija, među kojima su tebukonazol, klorotoluron, hidroksikinolin… To su kancerogene tvari, hormonski otrovi, neurotoksini i reprotoksini, koji se nakupljaju u okolišu, u životinjskim organima… Umjesto eliminacije s polja i stola, njihova se prisutnost u prehrambenom lancu povećava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije deset godina samo je 4 posto kivija uzgojenoga u Europi bilo onečišćenom kandidatima za zamjenu. Danas je taj udio narastao na 32 posto. Dakle, svaki treći kivi sadrži vrlo štetne pesticide. Isto vrijedi za jabuke: u posljednjih deset godina udio kemijski onečišćenih jabuka povećan je dvostruko – sa 16 posto na današnjih 34 posto.

Agrokemijski trikovi

Kako bi izbjegli preveliku (ili zabranjenu) količinu pojedinoga pesticida u hrani, uzgajivači voća ili povrća rabe kombinacije više različitih pesticida po načelu »od svakoga pomalo«. Time se hrana onečišćuje smjesom pesticida, koktelom kemikalija o čijem biološkom učinku znanost nema dovoljno podataka.

Time se ljudi i okoliš ne izlažu jednoj vrsti pesticida, nego čitavu spektru štetnih tvari. Ono što je dobro poznato u farmaceutskim ljekarnama, da su mnoge kombinacije i interakcije lijekova rizične, u poljoprivrednim se ljekarnama, čini se, zanemaruje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Desetljeće pesticida

U posljednjih se deset godina učestalost uporabe dvaju ili više pesticida gotovo udvostručila. Kolekcija pesticida bačenih na biljku ponekad se sastoji od pet, čak i šest različitih kemikalija. To samo pokazuje da agrokemijska industrija ne planira odustati od proizvodnje i profita koji donosi prodaja i uporaba kemijskih zaštitnih sredstava. Prije deset godina 6,4 posto voća bilo je »obogaćeno« s dva ili više pesticida, a danas je taj udio veći od 10 posto.

Srećom, ni u jednom odabranom primjeru PAN-ova izvještaja »Zabranjeno voće« Hrvatska se ne nalazi u vrhu zemalja s najvećim udjelom pesticida u voću ili povrću. Ipak, hrvatski proizvođači slijede primjer ostalih i svake godine troše sve više agrokemijskih sredstava. Ministarstvo poljoprivrede i dalje produljuje odobrenja za uporabu kandidata za zamjenu, uključujući najotrovnije pesticide iz skupine »dvanaestorice žigosanih«.

Kancerogeni glifozat

Najbolji primjer da odgovorni u Europskoj uniji odugovlače sa zabranama štetnih pesticida jest nedavna odluka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) da odustaje od najavljenoga znanstvenoga mišljenja o glifozatu. Negativnim mišljenjem bila bi okončana tržišna sudbina toga najupotrebljavanijega herbicida na svijetu. No zbog političkih kompromisa i agroindustrijskoga lobiranja glifozat ostaje na poljima. Prema izjavama predstavnika EFSA-e – još najmanje godinu dana. U tom će vremenu kancerogeni glifozat ostati na putu »od polja do stola«.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.