Profesorica s Pravnog fakulteta: Neovisnost sudstva se procjenjuje po postupcima protiv političara

Foto: Snimka zaslona

Koji su glavni problemi hrvatskog pravosuđa? Zbog čega hrvatsko pravosuđe ima lošu reputaciju kod građana i tvrtki? Kako vratiti povjerenje i osigurati kvalitetan civilni nadzor nad sudstvom? Je li borba protiv korupcije i organiziranog kriminala samo politička floskula? Koji su problemi u radu DORH-a i USKOK-a? Što je potrebno da bi se ustrojilo modernije, brže i učinkovitije pravosuđe?

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su: Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo, Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, Marin Mrčela,zamjenik predsjednika Vrhovnog suda , Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu.

U uvodnom dijelu Otvorenog Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, govorio je o spajanju ministarstva pravosuđa i ministarstva uprave.

Malenica je naglasio da se ulažu znatna sredstva, s ciljem da se ubrzaju sudski procesi i da pravosuđe bude brzo i efikasno, a posljednjih godina je smanjen broj neriješenih predmeta, skraćivanje trajanja postupaka.

Malenica: “Cilj u 2021. je riješiti sve predmete starije od 7 godina”

Svjestan je da ima još procesa koji traju dugi niz godina, zadali su cilj u ovoj godini da riješe sve predmete starije od 7 godina. Riječ je o otprilike 25.000 predmeta, to su kompleksni predmeti i cilj je smanjivati njihov broj.

Izmjenama zakona će također, rekao je, eliminirati neke elemente koji možda dovode do odugovlačenja postupka.

Turudić: “U 10 godina smo s 15.000 starih slučajeva došli do 700”

O slučajevima starijima od 7 godina na zagrebačkom Županijskom sudu govorio je predsjednik tog suda Ivan Turudić. Rekao je kako ih je prije 10 godina bilo oko 15.000, a sada ih je oko 700.

– Niz je razloga zašto postupci dugo traju. Najlakše je to riješiti ako je sudac kriv za predugo trajanje postupka – pokrene se stegovni postupak, rekao je.

Đurđević: “Neovisnost sudstva se procjenjuje po postupcima protiv političara”

Loša reputacija pravosuđa proizlazi iz medijski najeksponiranijih slučajeva koji su vezani za okrivljenike koji su medijski moćni, bogati, politički moćni, smatra Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo.

Pojasnila je da građani najčešće smatraju da se postupci predug vode, da su kazne preblage ili da su privilegirani u nekom smislu.

– Evo, samo ako se sjetimo postupaka Sanaderu ili Horvatinčiću koji još uvijek nije u zatvoru, a riječ je o kaznenom djelu je iz 2011. evo, i ovaj predmet je isto jako dugo trajao. To je negdje u ocijeni kaznenih postupaka protiv političara i protiv moćnih osoba, protiv ministara, protiv predsjednika Vlade, tu se zapravo ocjenjuje neovisnost sudstva i tu postoji ta percepcija javnosti koja će procjenjivati da li naše pravosuđe radi, naglasila je.

Naglasila je da treba voditi računa o postupcima protiv moćnih ljudi, oni predugo traju i šalju krivu poruku, djeluje kao da nekome pogoduje i kao da je pod političkim utjecajem.

Turudić ju je pitao znači li to i da onkološke bolesnike treba poslati u zatvor, ponovila je kako postupak predugo traje, toliko ne smije trajati.

Đurđević vjeruje da su i osobna iskustva građana takva da postupci predugo traje, prema anketama takva percepcija građana prema pravosuđu, što je loše.

Mrčela: “Po ažurnosti smo 12. u Europi”

Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, rekao je kako se nikada ne zna tko je anketiran, je li riječ o osobi koja je imala osobno iskustvo.

Naglasio je da je Hrvatska po ažurnosti slučajeva 12. u Europi, stopa ažurnosti je 102%, a vrijeme trajanja postupka je 137 dana. Osvrnuo se na medijski popraćeni dugotrajni proces u kojemu ima oko 12.000 stranica. Na tome radi, istaknuo je, samo jedan sudac.

– Činitelji koji utječu na dugotrajnost postupka su objektivne i subjektivne naravi. Naravno da ima sudaca koji nekritički prihvaćaju dokazne prijedloge, koji ne koriste zakonska ovlaštenja za odugovlačenje postupka, ali to je jedan manji segment koji je važan, ali nije toliko važan. Kad imate ovakav predmet i kad imate pet ili 10 ili 15 optužnica i kad imate činjenični opis na 30 stranica, koji je u jednoj rečenici, onda vi ne možete taj postupak riješiti u razumnom roku u tri godine. Za pročitati imate spis od 50.000 stranica, a nakon toga treba izdvojiti ono što je bitno i treba ocijeniti sve što je bitno. Uz to još imate i stranke koje sudjeluju u postupku, koje naravno, svaka ima svoj interes, rekao je.

Mrčela kaže i kako zakon nalaže da se stvari moraju raditi određenim redoslijedom, za koje treba određeno vrijeme.

Smatra i kako bi raspravni suci možda mogli razmotriti da naprave plan, da naprave zbijanje rasprave ili koncentraciju rasprave.

– To bi bilo moguće kada bi sudac imao 2-3 savjetnika i kada bi ti savjetnici zajedno radili na spisu i kada bi svi bili, koji se pojavljuju u sudnici, dobronamjerni i kada bi svima bilo stalo da postupak završi što brže. A to dobro znamo da nije. Kada se sve to skupi, onda naravno da je dojam loš. A dojam je loš jer čujemo samo loše stvari. Nikad nismo čuli dobru stvar, rekao je.

O neriješenim predmetima, dugotrajnim procesima, presudi Slavici …

Malenica je rekao da je Hrvatska u vrhu po priljevu predmeta u EU-u i da suci rade dobro svoj posao – velika brojka je da se godišnje riješi 1,2 milijun predmeta, a trenutno imamo neriješenih 46.000 predmeta koji se kontinuirano smanjuju.

Na pitanje koliko odvjetnici odugovlače procese, Turudić kaže da ih je većina korektna, ali jedan dio otežava posao. Naglasio je da su i oni dio pravosuđa, kada već idu kritike na pravosuđe.

– Znamo da ima sudaca koji ne rade dobro i ne rade dovoljno kvalitetno, rekao je Turudić.

Smatra da procesi ne mogu otići u zastaru, takvih velikih, kapitalnih ima možda pet.

Đurđević se osvrnula na slučaj bivšeg županijskog vatrogasnog zapovjednika Dražena Slavice koji je nakon gotovo 14 godina pravomoćno oslobođen krivnje za kornatsku tragediju u kojoj je poginulo 12 vatrogasaca.

– Nije to nikako normalno, to je posve nedopustivo. Imate jednog okrivljenika koji 14 godina trpi vođenje kaznenog postupka protiv njega, rekla je.

Dodala je kako je prekršena Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava, a država treba učiniti sve da ti postupci traju što je kraće moguće.

Malenica se slaže kako je to predugo, teško mu se staviti u njegovu kožu.

– Postoji izreka “spora pravda nije pravda”, rekao je.

Đurđević smatra da sve izmjene koje se rade ne idu u smjeru da se skrate kazneni postupci, već suprotno. Osvrnula se i na Zakon o kaznenom postupku, smatra da je on do 2008. bio izuzetno loš.

– Novi je donesen 2013., on se stalno mijenja, mora se mijenjati zbog EU-a, rekla je.

Mrčela kaže da ima predmeta gdje se treba raditi brže i bolje. Ponovio je da u tim predmetima treba koncentrirati raspravu, sudac to ne može raditi sam, treba imati podršku pripravnika.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT