“Ne bih isključio mogućnost da su izbjeglice kod okupljanja u Šidu imale pomoć nevladinih organizacija”, upozorio je u srijedu gostujući na HRT-u glavni ravnatelj policije Nikola Milina, ističući kako je provedena službena istraga Republike Italije vezana za ulogu nevladinih organizacija u lancu krijumčarenja osoba preko Sredozemlja.
> Orban: Soros je na čelu velike mafijaške mreže, financira NVO i krijumčare ljudima
Milina je napomenuo i da je problem činjenica da krijumčari imaju nadzor nad 90 posto migracija, potvrđujući problem na koji mađarski premijer Viktor Orban ukazuje od početka migrantske krize, ali i udruga U ime obitelji koja je još 2015. godine poslala otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Vlade g. Zoranu Milanoviću vezano uz izbjegličku krizu uzrokovanu progonima Islamske države ili drugih terorističkih skupina.
“Poznato je da Islamska država godinama stvara “nekontrolirane izbjegličke krize””, upozorila je udruga U ime obitelji.
Pismo koje je U ime obitelji uputila SDP-ovom predsjedniku hrvatske Vlade pročitajte u cijelosti:
Poštovani predsjedniče Vlade, g. Milanoviću,
Svaki dan u Europu dolaze tisuće izbjeglica koje u njihovim zemljama progoni Islamska država ili druge terorističke skupine. Mnogi od njih bježe jer su im ugroženi životi.
Ti ljudi trebaju naše suosjećanje, potporu i pomoć. Hrvatska je jedina od 28 zemalja Europske unije koja je u novijoj povijesti, tijekom Domovinskog rata, iskusila teror i progon svog stanovništva s gotovo jedne trećine državnog teritorija. Više od 250 000 Hrvata prognano je iz svojih domova.
Te prognanike – žene, djecu i starce iz Vukovara, Iloka, Dalja, Hrvatske Kostajnice, Petrinje, Gline, Knina, Škabrnje, Drniša i toliki drugih mjesta – primali su i deseci tisuća hrvatskih obitelji koje su živjele u tada slobodnim dijelovima Hrvatske. Te obitelji, domaćini, sve su svoje podijelile s obiteljima koje su bježale, dok su njihovi muževi, očevi i sinovi nastavili braniti Hrvatsku.
U nama slike prestrašenih žena i djece koji čamcima Sredozemnim morem bježe pred smrtnom opasnošću bude sjećanja na slike progona iz Dalja te tragedije i progonstva koja su prije dvadesetak godina pretrpjeli mnogi Hrvati – potičući nas na solidarnost i pružanje pomoći.
Hrvatska je isto tako jedina članica Europske unije koja je dok je i sama bila u ratu, 1992. i 1993. primila više od 400 000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, žena i djece, velikim dijelom Muslimana.
Upravo to iskustvo koje je Hrvatska imala – i naše osobno iskustvo prognaništva i primanja izbjeglica u okolnostima mnogo težim od onih u kojima se danas nalaze države poput Velike Britanije, Francuske, Nizozemske ili Njemačke – omogućuje nam da danas jasno razlučujemo što se događa:
1. Među ženama, djecom i starcima koji bježe pred smrtnom opasnošću iz dalekih zemalja postoje i mnoge izbjeglice koje u Europsku uniju dolaze zbog ekonomskih razloga ili poslani upravo od terorističkih skupina koje u tim zemljama proizvode kaos.
2. Poznato je da Islamska država godinama stvara “nekontrolirane izbjegličke krize” kako bi potencijalne džihadiste, pomiješane sa stvarnim izbjeglicama, ubacivala u zemlje u kojima želi stvarati kaos. Poznato je da IS tim potencijalnim džihadistima izdaje lažne sirijske putovnice.
3. Očito je da u ovom trenutku niti Europska Unija niti pojedine zemlje članice nemaju kontrolu nad time tko ulazi u EU.
Poštovani predsjedniče Vlade, gospodine Milanoviću,
od Vas očekujemo da od Europske komisije i NATO-a zatražite sljedeće:
1. Da se prihvatni centri za izbjeglice otvaraju u pograničnim zemljama, izvan Europske unije, kako bi se uz hitnu pomoć potrebitima moglo osigurati sve potrebne provjere i vladavinu zakona.
2. Da izbjeglice koje trebaju našu zaštitu i pomoć, jer su u životnoj opasnosti – budu raspoređene među članicama EU na pravedan način – proporcionalno broju stanovnika, uzimajući u obzir ekonomsku snagu, ali i povijesne veze koje još od kolonijalnog doba sa zemljama iz kojih izbjeglice dolaze imaju zemlje poput Velike Britanije ili Francuske. Ove su zemlje, također, imale velike uplive i na političku situaciju i ekonomski razvoj u zemljama iz kojih nam danas dolaze ovi nesretni ljudi.
3. Da bogate zemlje golfskog zaljeva počnu primati izbjeglice. Zbog blizine i veće sličnosti kultura – privremeno udomljavanje u tim zemljama omogućit će bolju prilagodbu izbjeglim osobama.
Molimo Vas da čim prije obavite dio opisanog posla koji je Vaša odgovornost i osigurate mjere kojima će hrvatski građani moći sigurno pružiti ruku onima kojima je pomoć stvarno potrebna – više puta dokazana solidarnost hrvatskog naroda neće doći u pitanje.
Pozivi hrvatskih biskupa na solidarnost s ljudima u smrtnoj opasnosti i jučerašnji poziv pape Franje da svaka župa u Europi primi po jednu izbjegličku obitelj – pružajući im utočište dok se ne stvore uvjeti za njihov povratak kući – poticaj je svima nama kako možemo konkretno djelovati i stvarno pomoći ovim ljudima. U tom smislu će djelovati i “U ime obitelji”.
S poštovanjem,
Dr. Željka Markić
Upravni odbor U ime obitelji
> Ostojić: Nevladine organizacije organizirale prijelaz migranata u Hrvatsku
Nakon ovog pisma Milanovićeva Vlada i dalje ništa nije poduzimala, naprotiv, tadašnji ministar Ranko Ostojić dočekivao je migrante riječima: “Salaam alaykum! My name is Ranko…”, neki su se mediji izrugivali upozorenjima U ime obitelji, a sada bi i Plenkovićeva Vlada mogla dočekivati brojne migrante u Hrvatskoj, jer nezadovoljni migranti organiziraju prosvjeduju uz hrvatsku granicu. Žele iz Srbije otići i ući u Europu, a neki od njih na to čekaju već dvije godine.
Posljedice nepromišljene migrantske politike i kršenja sporazuma
“Otvaranje granica za izbjeglice na vrhuncu izbjegličke krize 2015. bila je ispravna i važna odluka“, rekla je Angela Merkel gotovo dvije godine nakon što je na istom mjestu i isto tako na redovitoj ljetnoj konferenciji za tisak izgovorila povijesnu rečenicu: “Mi to možemo“ koja se odnosila na primitak gotovo milijun migranata koji su tada u Njemačku stigli preko tzv. Balkanske rute. Danas se Angela Merkel suočava s posljedicama svoje nepromišljene migrantske politike i sa slabim izbornim rezultatom nakon parlamentarnih izbora.
Ni tri mjeseca nakon izbora Njemačka nema novu vladu. Upitno je hoće li ju i dobiti bez novih izbora.
Podsjetimo, u kolovozu 2015. Njemačka je jednostrano odlučila staviti izvan snage za sirijske migrante Dublinske propise Europske unije koji obvezuju migrante da zatraže azil u prvoj zemlji EU-a u koju uđu.
> Slavonija u strahu: Sve više migranata na području Nuštra, zašto Božinović šuti?
Stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale iz Turske, preko Grčke, Makedonije, Srbije, i najprije preko Mađarske dalje u druge države EU. Nakon što je Mađarska sagradila zid prema Srbiji, migrantska ruta okreće se preko Hrvatske prema Sloveniji i drugim europskim državama. Većina ih se uputila prema Njemačkoj.
Njemačka je otada ublažila tu dobrodošlicu, nakon što je izazvala zastrašujuću migrantsku krizu kada je prema podatcima Frontexa samo u 2015. ušlo 1.800.000 migranata, među kojima i veći broj ekstremista, a europske države dovela pred ekonomsku krizu i trajnu izloženost terorističkim prijetnjama.
Njemačka useljenička politika nije nikoga spasila, već naprotiv, “prije ima mrtve na savjesti”, oštro je upozorio vodeći svjetski znanstvenik za migracije i oxfordski profesor Paul Collier kritiziravši njemačku politiku prema migrantima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
