Psihijatar Bagarić: Svaki stres udara vrlo snažno i ne postoji navikavanje na stres

Na strah od pandemije, koji traje više od dvije godine, nadovezali su se strah od rata na istoku Europe i neizvjesnost zbog gospodarske krize. O tome kako se nositi sa svim tim izazovima, u Studiju 4 HTV-a govorio je Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.

“Ne postoji navika na stres”

Većina ljudi smatra da su dovoljno čvrsti da se nose sa svim izazovima i problemima, na što Bagarić kaže da je dobro vjerovati da sve to možemo izdržati, no dobro je i uvjerenje da možemo nekada i pokleknuti i da će se to dogoditi.

Objašnjava da je riječ o iznimno velikim i teškim stresovima koji udaraju na mentalni sustav i prave štete. Ističe da se to događa većini ljudi, no za to postoje rješenja.

– Strahovi su normalni, sasvim je normalno bojati se rata, sasvim je normalno bojati se inflacije i poskupljenja. To je normalno, rekao je.

Na stres ne postoji navika, rekao je objašnjavajući da zemlja poput Hrvatske, koja je prošla rat, nije ništa spremnija od primjerice Austrije ili Češke na krizu u Ukrajini.

– Ako smo doživjeli prometnu nezgodu, to nas ne čini otpornijim za neki sljedeći stres. Svaki stres udara vrlo snažno i ne postoji navikavanje na stres, pojašnjava.

Upozorenje stručnjaka: Zbog pandemije će sve više djece i mladih razviti neki oblik depresivnog ili anksioznog poremećaja

“Stres je nevidljiv”

Stres je, dodao je, nevidljiv, on udara u dijelove koji su nesvjesni, ali su vrlo važni.

– Postoje neki indirektni znaci, primjerice, promjene spavanja koje su vrlo karakteristične (…) Postoje brojne smetnje u našem svakodnevnom funkcioniranju, od pamćenja, koncentracije, čudnih raspoloženja, vrtoglavice, smetnje apetita, nizak prag na frustraciju, bolovi u želucu ili raznim dijelovima tijela. Sve bi to mogli biti vrlo važni znaci da stres udara u mentalni sustav i da treba nešto činiti da se ti udarci i njihov efekt smanje, rekao je.

“U pandemiji se povećavaju ovisnosti”

Mnogi izlaz vide u određenim supstancijama. Bagarić kaže da se u pandemiji očekivano povećavaju ovisnosti.

– I kada dođe kraj pandemiji, nije kraj mentalnim problemima, postoji i nešto što možemo nazvati “postpandemija”. Neki su se ljudi sjajno borili tijekom pandemije protiv svega, ali kada pandemija prestane i neće više biti te borbe, mnogi koji su odlično funkcionirali, sada će se tek naći u problemima. Važno je već sada imati instrumente kako pomoći ljudima kada pandemija prestane, objasnio je.

Važno je ne negirati problem, ističe, treba govoriti što iskrenije i realnije.

Opasno je i zatvaranje u vlastita četiri zida, neki se okreću virtualnom svijetu, neki prekidaju socijalne odnose. Bagarić je rekao da je čovjek socijalno biće, treba pružiti ruku i pomoći onima koji se povlače.

“Treba se uspostaviti jedna dobra mreža koja bi dobro funkcionirala”

Bagarić smatra da država treba donijeti Nacionalnu strategiju borbe za mentalno zdravlje građana, kaže da uvijek kasnimo, no u mentalno zdravlje treba puno ulagati. Strategija se treba temeljiti, objašnjava, na tomu da su psihijatrijski pregledi dostupniji, da se brže može doći na razgovor.

– Treba se uspostaviti jedna dobra mreža koja bi dobro funkcionirala. S druge strane, važni su i preventivni programi, rekao je.

Umjesto da se okrenu stručnjacima, neki posežu za halucinogenim sredstvima, savjete traže od šamana. Bagarić kaže da je jedan dio krivnje i na liječnicima jer često daju brza i laka obećanja.

– Psihoterapijski pristup može pomoći, mnogima i pomaže, ali za to treba vremena. Mi danas živimo u vremenu rješenje želim odmah, a psihoterapija to ne može dati. Često gurui kažu da će u dvije seanse sve riješiti jer se traže brza rješenja kojih u medicini uglavnom nema. Medicina je vrlo efikasna, ona vremenom poboljšava svoju efikasnost, ali za svako liječenje treba vremena, treba poštovati algoritme kako se što radi, a mi smo naviknuti da se rješenje nađe odmah, rekao je.

Alternativom se postiže iluzija, objašnjava, da je problem riješen.

– Za mentalno poboljšanje, za poboljšanje čovjekova funkcioniranja u svim emocionalnim sferama nema brzih rješenja, rekao je.

Opća slika u javnosti je da se ne vjeruje struci ni institucijama koje provode mjere. Bagarić kaže da su krivi liječnici koji su olako davali brza ili nestručna obećanja.