Pučka pravobraniteljica Lora Vidović za N1 je govorila o utjecaju koronavirusa na najslabije u društvu, ali i o onima kojima prijete ovrhe te o napadaču automatskim oružjem na Markovom trgu.
“Nadležne službe će utvrditi zašto i kako je do tog zločina došlo. Ono što možemo vidjeti je da je oko ovog mladića bila jedna atmosfera netolerancije, netrpeljivosti i mržnje”, ustvrdila je pravobraniteljica.
> (VIDEO) Ivo Lučić: “Ja ne vidim revizionizam u Hrvatskoj”
> Pročitajte kako je Thompsonov menadžment odgovorio na analizu pučke pravobraniteljice Lore Vidović
“To nije stvar jednog mladića i njegove obitelji, to je stvar cijele naše zajednice. Psiholozi, antropolozi govore i očito razumiju što se događa s mladom populacijom u Hrvatskoj”, kazala je Vidović:
“Donositelji odluka to ne shvaćaju ozbiljno dok se ne dogodi nešto ovako, a moglo je biti i puno tragičnije.”
Tijekom pandemije Covida-19 rekla je da je njen ured dobio veliki broj pritužbi građana iz različitih aspekata života, tamo gdje smatraju da im se krše prava u kontekstu pandemije:
“To se, naravno, najviše odnosi na zdravstvo. Mnogi pišu da su nezadovoljni režimom u domovima zdravlja, primjerice da moraju i po kiši čekati vani, da nemaju direktan pristup liječnicima.”
“Veliki broj pritužbi smo dobili iz područja radnog prava, pogotovo što se tiče nezaposlenih, a ono što posebno vidimo i bez pritužbi, je utjecaj na najranjivije, na osobe starije životne dobi, neovisno o tome jesu li u institucionalnom smještaju ili žive u svojoj obitelji”, kazala je.
Dalje je komentirala epidemiološke mjere u smislu ograničenja ljudskih prava:
“Koje god mjere se donose, one moraju biti zakonite, moraju biti nužne i razmjerne. Naravno da su ograničenja moguća i potrebna kada se radi o zaštiti zdravlja odnosno zaštiti sigurnosti drugih.”
Lora Vidović je pozvala građane da se pridržavaju mjera; da nose maske, drže razmak, izbjegavaju okupljanja, da peru ruke. Dalje je komentirala podatke o siromaštvu, odnosno najnovije podatke DZS-a o 18,3 posto građana Hrvatske ugroženih siromaštvom, što je manje nego godinu ranije.
“Stopa rizika od siromaštva je u padu već određeni broj godina, možemo čak govoriti i o trendu. Zabrinjava to što ono neprestano raste za osobe starije životne dobi. Za osobe starije od 65 godina porasla je s 28 posto na 30 posto, za one u samačkim kućanstvima, a stariji su od 65, to je 50 posto”, kazala je.
Ona zato smatra da je neophodno što prije donijeti mjere za ublažavanje siromaštva osoba starije životne dobi.
“Zakon o socijalnoj skrbi je trebao biti donesen početkom ove godine, ali je odgođen zbog korone. Ali, vidjeli smo obrazloženje Vlade da je to odgođeno i zbog negativnog fiskalnog učinka. Stječe se dojam da se štedi na siromašnima”, komentirala je.
Povodom prestanka moratorija na ovrhe u ponedjeljak kazala je:
“Činjenica je da je ovaj moratorij mnogima spasio situaciju zadnjih mjeseci. Vidimo da nam ne dolaze teža vremena, da će biti i teže nego na proljeće.”
“Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona jučer je pušten u javnu raspravu. Mi ga uredno analiziramo. Neprestano ponavljamo iz perspektive ovršenih građana to da saznaju da su dužni tek kad budu ovršeni, da zaštićena primanja koja po zakonu moraju biti zaštićena, a to baš nisu svaki put, da troškovi ovrhe nerijetko premašuju sami dug, zbog čega građani ne mogu izaći iz dugovanja. Nalazimo se u jednoj nemogućoj situaciji u kojoj sustav ovrha ne ispunjava svoju svrhu, da dugovi ne uspijevaju biti vraćeni. Naravno da Ovršni zakon ne može igrati socijalnu ulogu, ali zato imamo Zakon o socijalnoj skrbi koji bi trebalo mijenjati. Ali i čitav niz vjerovnika je u teškoj socijalnoj situaciji”, rekla je.
Istaknula je da vjerovnici “nisu samo velike banke i teleoperateri”, nego su to nerijetko i radnici koji traže svoje plaće. Voditelj je primijetio da u susjednoj Sloveniji imaju odličan zakon.
“Sigurna sam da kolege iz pravosuđa to znaju, da imaju informacije o slovenskom slučaju. Ne znam zašto ga ne primjenjuju”, komentirala je Vidović.
Na kraju je komentirala rad agencija za naplatu potraživanja:
“Rad agencija za naplatu potraživanja nije reguliran, a mnoge od njih zaista ne rade po bilo kakvim načelima etičnosti, a rekla bih niti profesionalnosti. Pritužbe građana su opisi teških situacija u kojima tvrde da ih takve agencije nazivaju, ne samo njih nego i članove obitelji, susjede, poslodavce, ponekad i u vrlo neobična vremena.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
