Saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac ustvrdio je u ponedjeljak u Sarajevu kako je položaj Srba u Hrvatskoj pogoršan proteklih godina, najdrastičnije kada se HDZ pod Tomislavom Karamarkom pretvorio u stranku ekstremne desnice i nacionalizma, a sve je povezao s oslobađajućom presudom hrvatskim generalima u Den Haagu.
Pupovac je kao gost na tribini koju je organizirala sarajevska srpska kulturno-prosvjetna udruga “Prosvjeta” govorio o poziciji Srba u Hrvatskoj a pri tom je istaknuo kako je sada za srpsku zajednicu u Hrvatskoj najvažnije sačuvati dostignuta prava i ne dopustiti njihovo dalje ugrožavanje.
“Čuvamo ono što smo postigli i istodobno se suprotsavljamo onome što ugrožava postignuto i nastojimo ići dalje”, kazao je Pupovac pojašnjavajući kako je fokus na razvitku i jačanju institucija važnih za Srbe ali i na suradnji s hrvatskom vladom.
Pupovac je konstatirao kako su “turbulencije koje su zahvatile Hrvatsku od 2013. do 2017. još latentno prisutne”.
Sve je povezao s “oslobađajućom presudom dvojici generala 2012.”, Anti Gotovini i Mladenu Markaču, uz konstataciju kako je to otvorilo prostor problematičnim društvenim promjenama.
“Počinje rasti i govor mržnje, netolerancija i antisrpski sentiment u Hrvatskoj koji, naravno, nije plitko posađen”, kazao je Pupovac.
Najdrastičnije pogoršanje položaja srpske zaujednice u Hrvatskoj povezao je razdobljem u kojemu je HDZ pod vodstvom Tomislava Karamarka napustio poziciju desnog centra i pretvorio se u, tvrdi Pupovac, stranku “ekstremne desnice i nacionalizma” a nakon toga je dodatni problem Srbima stvorilo pogoršanje odnosa između Hrvatske i Srbije.
U takvim okolnostima koje se, kako ocjenjuje Pupovac, još nisu bitno počele mijenjati, teško se boriti za status srpske nacionalne manjine i njena prava.
Pupovčeve ocjene odjek su ocjena Srpskog narodnog vijeća u izjavi od prošlog tjedna da položaj Srba u Hrvatskoj u proteklih pet godina nije unaprijeđen nego je unazađen te zahtjeva da institucije srpske zajednice moraju dobiti status manjinskih samouprava, da Srbi budu jače zastupljeni u državnim i javnim službama i da se osigura provođenje prava na jezik, pismo i obrazovanje.
U odgovoru na izjavu hrvatska vlada je rekla kako operativni programi za nacionalne manjine, koje je donijela s njihovim izabranim predstavnicima, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih odnosno manjinskih zajednica.
Pupovac je u Sarajevu ocijenio da će Srbi u Hrvatskoj imati budućnost za kakvu se izbore.
“Budućnost će nam biti onakva za kakvu se izborimo a borba za tu budućnost je prilično zahtjevna”, kazao je Pupovac.
Kazao je kako je prioritetna zadaća raditi na razvitku sredina u kojima žive Srbi kao znatnije zastupljeno stanovništvo ali i ustrajati na sprječavanju asimilacije Srba u gradskim sredinama što je, kako kaže, veliki problem u sredini u kojoj, po njegovim rječima, traje neka vrsta “rata oko identiteta”.
“To je teren na kojemu ne možemo reći da smo naročito uspješni”, kazao je Pupovac pred sarajevskom srpskom publikom dodajući kako je veliki problem to što je školski sustav u Hrvatskoj “izrazito kroatocentričan”, posebice u povijesti, književnosti, umjetnosti i znanosti.
Istaknuo je kako bi tolerancija prema ćiriličnom pismu u službenoj uporabi, obrazovanju i medijskom prostoru bila iznimno važno postignuće u Hrvatskoj.
Jezične politike onih koji su u većini prilično su neosjetljive na razlike i sredstvo su ne za komunikaciju nego za unifikaciju pa su se samo u Istri uspjeli izboriti za toleranciju a svi drugi dijelovi Hrvatske jezično su “očišćeni od srbizama”, konstatirao je Pupovac.
Podsjetimo, Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.
“Vlada, u skladu sa svojim Programom, promovira uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava. Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020., koje je donijela Vlada u suradnji s izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica,” stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Vlade RH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
