Ministar Marić: Nitko još nije odgovarao za počinjenje zla nad državnom imovinom

Foto: Snimka zaslona

Kakvo je stanje državne imovine? Njezina aktivacija ove godine znači investicijski potencijal veći od dvije milijarde kuna. Neki hoteli dobit će nove vlasnike investitore. Kakva je situacija s poslovnih prostorima i državnim stanovima koji se bespravno koriste? Nakon što je objavljeno da se prodaju 33 stana, u njih sedam je provaljeno.

Gostovali su: dr. sc. GORAN MARIĆ, ministar državne imovine, LJUBO JURČIĆ, ekonomski analitičar, IVAN ANUŠIĆ, osječko-baranjski župan (HDZ), MIŠO KRSTIČEVIĆ, gradonačelnik Ploča (SDP) i ), ŽELJKO BURIĆ, gradonačelnik Šibenika (HDZ).

Od trideset i tri državna stana koji se prodaju na natječaju, provaljeno je u njih sedam. Ministar Marić kazao je kako ga to ne čudi jer dvije tisuće korisnika bespravno koristi stanove već dvadeset osam godina. Da su brave na stanovima promijenjene, primijetile su službe koje su išle čistiti stanove kako bi ih pripremile za pregledavanje kupaca, objasnio je Marić.

“Pripremili smo kaznene prijave protiv nepoznatih počinitelja i sutra ih šaljemo DORH-u”, rekao je Marić napomenuvši da se iz ovog slučaja vidi kako država nije dovoljno zaštitila svoje vlasništvo. Upozorio je kako dosad nije bilo kaznene odgovornosti za štetu na državnoj imovini. “U nekim slučajevima čak i institucije stanu iza takvih slučajeva i ne suprotstavljaju se iseljavanju”, rekao je Marić.

Rast gospodarstva kojeg treba donijeti aktivacija državne imovine komentirao je Ljubo Jurčić rekavši kako investicija nije samo novac nego i aktiviranje imovine pa napominje kako se uz dvije milijarde investicijskog potencijala treba misliti i na vrijednost same imovine koja će se povećati. Ipak, smatra da investicija treba biti još više ako se želi doći do značajnijeg rasta gospodarstva u Hrvatskoj. “Puno je to važnije za lokalne jedinice, u mjestima gdje se te investicije događaju- bit će to puno važniji iskorak”, rekao je Jurčić.

Ivan Anušić je govorio o objektima i zemljišta čija aktivacija može pomoći projektima u Osječko-baranjskoj županiji. Radi se o dvadeset i devet zahtjeva načelnika i gradonačelnika za aktivacijom koji su upućeni nakon sastanka s ministrom Marićem, rekao je Anušić. Objasnio je da u županiji žele razvijati kontinentalni turizam, a objekti čija važnost je prepoznata za tu svrhu su – dvorci.

Mišo Krstičević je suradnju s Ministarstvom upravljanja državnom imovinom ocijenio korektnom i s njome je zadovoljan. Komentirao je i novi Zakon o upravljanju državnom imovinom. “Država će ovim zakonom ići na ruku jedinicama lokalne samouprave, ali će ostati neriješene stvari koje države nije rješavala od devedesetih godina”, rekao je Krstičević. Kritizirao je postupak katastarske izmjere i upis u zemljišne knjige. “Model je skup i spor zbog preopterećenosti sudova pa teret pada na jedinice lokalne samouprave koje traže sufinanciranje od ljudi”, kazao je Krstičević.

“Grad Šibenik zna svaki metar kvadratni prostora čemu bi trebao služiti”, rekao je Željko Burić. Napomenuo je da Šibenik ne razvija samo turizam već je fokus na gospodarstvu koji gradu i donosi veće prihode. Prednost vidi u neiskorištenim površinama gdje su u prošlosti bile vojarne i tvornice. “Jedan od najvećih problema koje rješavaju s Ministarstvom upravljanja državnom imovinom”, ističe Burić, zemljište je nekadašnje Tvornice elektroda i ferolegura.

Emisiju u cijelosti pogledajte na HRT-u:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.