Predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin istaknuo je u četvrtak kako se ulazak Hrvatske u Vijeće za ljudska prava UN-a može smatrati uspjehom, ali predstavlja i njenu odgovornost da se nastavi zauzimati za zaštitu i promicanje ljudskih prava, kako u svojim granicama, tako i u državama članicama UN-a.
Kao predsjednik Odbora spreman sam surađivati s nadležnim Vladinim tijelima u ostvarivanju što aktivnije uloge Hrvatske u globalnoj zaštiti ljudskih prava, rekao je Radin na tematskoj sjednici Odbora. Sjednica je organizirana s pučkom pravobraniteljicom povodom 50. obljetnice donošenja dvaju međunarodnih dokumenata ključnih za zaštitu i promicanje ljudskih prava – Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
Vijeće za ljudska prava UN-a utemeljeno je 2006., a Hrvatska njegovom članicom po prvi put postaje u trogodišnjem razdoblju od 2017. do 2019., naveo je Radin. Vijeće broji 47 država članica, koje bira Opća skupština UN-a na tri godine.
Radin i Vidović: Hrvatska zaostaje u izvješćivanju tijela UN-a
Sudionicima sjednice – predstavnicima nadležnih ministarstva, pravobraniteljstava, nevladinih udruga – Radin je rekao kako je sjednica sazvana s ciljem da se ukaže na važnost provođenja međunarodnih instrumenata, kojih je Hrvatska stranka, te osigura bolje praćenje izvještavanja pred tijelima UN-a. Odbor je više puta upozoren na zaostajanje Hrvatske u izvješćivanju tijela UN-a, naglasio je predsjednik Odbora.
I pučka pravobraniteljica Lora Vidović ‘upire prst’ u isti problem. I dalje je, kaže, prisutan velik zaostatak Vlade u dinamici izvješćivanja. Hrvatska tako, navela je, još nije dostavila Drugo periodično izvješće o provedbi Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, a što je trebala učiniti do 30. lipnja 2006., te Deveto i Deseto periodično izvješće koje se tiče rasne diskriminacije, za što je rok bio listopad 2011. godine.
