O događanjima u protekloj godini govorili su komentatori HRT-ove emisije „Peti dan“.
Slučaj Agrokor, arbitražni sporazum, haška presuda i koalicija HDZ-HNS samo su neka od događanja koja su istaknuta kao najvažnija u 2017. godini.
Govoreći o koaliciji HDZ-a i HNS-a, najviše se spominjalo Ivana Vrdoljaka, HNS-ovog predsjednika-povratnika.
Marija Selak istaknula je kako je ta koalicija ponovo u prvom planu upravo zbog njegovoga povratka, a on zapravo nije nikada ni otišao.“To je od početka bio dogovor između njega, HDZ-a i unutar njegove stranke.“
Prodaja obrazovanja
Problem obrazovanja vezan je upravo uz spomenutu koaliciju, a Selak kaže: „Poruka obrazovanja bi trebala biti upravo suprotna, a to je da postoje neki etički standardi, odnosno kriteriji koji se nikada ne smiju poništiti, no ovakvom političkom trgovinom nominalno u ime obrazovanja, dakako da se radilo o nečijim tuđim interesima.“ Dodaje i kako se poništila izvorna funkcija obrazovanja, a to je kritika.
Boris Jokić ne slaže se s Marijom Selak te ne misli da je kurikulna reforma dana u zalog Vrdoljaku ili HNS-u.
„CKR je od početka bila zamišljena sveobuhvatno i ako će netko aktivno kritizirati što se događa s tom reformom, to će biti oni koji su je osmišljavali“, kaže Boris Jokić.
Situacija s obrazovanjem govori puno o političkoj igri koja nije u skladu s onime što su birači na izborima odabrali, rekla je Marija Selak.
„Poslali smo vrlo lošu poruku građanima hrvatske, ponajviše mladima. Rekli smo im da postoji trgovina pod svaku cijenu i čak i obrazovanje može biti jedan aspekt u toj trgovini“, naglasila je Selak i dodala kako sredstvo ne može opravdati cilj.
Nino Raspudić naglasio je kako postoji problem otimanja političke volje birača.
„HDZ je išao samostalno na izbore i dobio je većinu. S druge strane HNS je išao u velikoj oporbenoj koaliciji predvođenom SDP-om koja je gradila sve poruke biračima protiv HDZ-a.“
Naglasio je kako zasigurno birači koji su dali glas toj koaliciji SDP-a i HNS-a zasigurno nisu željeli koaliciju s HDZ-om. „Onaj birač koji je dao glas HDZ-u nije glasovao za to da se obrazovanje prepusti minornom HNS-u tj dijelu HNS-a“, kaže Raspudić.
Spomenuo je Raspudić dva „smokvina lista“ ponuđena javnosti. Jedan je taj da je HNS-u u tolikoj mjeri stalo do obrazovanja da su spremni na političko samoubojstvo, a drugi je bio tobožnji odlazak Ivana Vrdoljaka. Početkom godine kleo se da neće s HDZ-om koalirati, a sada se vratio u igru. „Ni jednoj ni drugoj stranci očito nije stalo do obrazovanja nego je to bilo pokriće“, zaključio je Raspudić.
Petar Tomev Mitrikeski pita se tko je i kada pokrenuo koaliciju HDZ i HNS. Naglasio je kronološki na koji su se način Vlade sastavljale prilikom zadnjih nekoliko izbora, a osvrnuo se i na HNS kao stranku koja se uvijek „šlepala na valovima SDP-a, kroz njihovu koaliciju.“ Kao razlog tomu Mitrikeski navodi da ideološka pozicija Vesne Pusić nikada nije bila primamljiva većem dijelu birača.
Puno toga riješilo bi se promjenom izbornog sustava
„Da se ovo događa u sustavu kada su predizborne koalicije zabranjene – to je sasvim normalno i sasvim politički legitimno. Vi imate stranke koje dobiju broj glasova onoliko koliko ih biračko tijelo podržava. Dogovor nakon izbora, mimo političkih predizbornih koalicija je sasvim legitimna stvar.“, kaže Mitrikeski i dodaje da je potez Vrdoljaka sasvim sigurno biračkom tijelu bio ogavan.
„Meni se čini da bi bilo najbolje napraviti sustav gdje bi bilo preferencijalno glasovanje“, kaže Mitrikeski ističući primjere stranih država u kojima se uvijek glasuje za čovjeka, a ne za listu.
„380 000 potpisa je prikupljeno 2014. godine da bi se raspisao referendum upravo s takvim zahtjevom.“, podsjetio je Raspudić dodajući kako na prevaru taj referendum nije održan, jer se tvrdilo kako to nije dovoljan broj potpisa.
„Jedini način koji vidim da se ta zla spirala prekine, da idemo prema legitimnim vladama i vlastima je promjena izbornog sustava. Imamo sredstvo referenduma, postoje neke naznake i ja se usrdno nadam da će se u 2018. godini prikupiti potpisi. Mislim da će se i ljudi s ljevice, koji su ideološki, radi drugih razloga imali zazora prema U ime obitelji koja je to pokrenula, sada priključiti.“
Promjena izbornog zakona trebala bi sadržavati zabranu predizbornih koalicija, snižavanje izbornog praga i povećanje preferencijalnosti ,naglasio je Nino Raspudić i podsjetio kako su protiv referenduma 2014. bili i HDZ i SDP, što pokazuje da promjena izbornog zakona ne odgovara ni jednima ni drugima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
