Raspudić: Odluke oko Covida kao da nisu znanstvene već dogmatske

“Jedan primjer kako je djelovala ta dogmatika je izjava znamenitog virologa Luca Montagniera, a on je 2008. dobio i Nobelovu nagradu za istraživanje virusa HIV-a, koji je još prošlog proljeća izjavio da on smatra, po svemu onome što zna, a zna puno u virologiji, da je virus umjetno proizveden u laboratoriju. To je nešto što je išlo protiv dogme koja je govorila o šišmišu i sličnim stvarima i čovjek je ismijan, doživio je ostracizam, proglašen je ravnozemljašem, i kod nas se ugušila ta priča. Kad je, odjednom, prije nekoliko mjeseci postalo legitimno uzimati i tu hipotezu. Zašto ne suprotstaviti argumente? Ovo je jedan primjer kako je djelovalo to dogmatsko mišljenje”, istaknuo je jučer tijekom saborske rasprave Mostov saborski zastupnik Nino Raspudić.

> Dr. sc. Lauc: Pandemija postaje čista politika, a sve manje znanstveno pitanje

Na dnevnom redu saborske sjednice u srijedu bilo je Izvješće o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom Sars-Cov-2 u RH za razdoblje od 16. siječnja do 31. svibnja 2021. Izvješće je pred Saborom branio ministar zdravstva Vili Beroš.

“Danas već bilo upozoreno na nemogućnost određivanja granice između znanosti, struke i politike. Možda je najeksplicitnije je to rekao član znanstvenog savjeta Vlade, dakle ne neka osoba koja bi bila partikulatni politički akter ili koja je došla s ulice, nego osoba koju je Vlada angažirala kao onu koja o tome može nešto reći, dr. sv. Gordan Lauc govoreći o tome da su neke od donesenih odluka, poput inzistiranja na PCR testovima – političke odluke, a ne stručne i znanstvene odluke. Dakle, struka je u mnogome politizirana, a s druge strane i politika se legitimira strukom ili pseudostrukom. Sve što se događa u tom diskursu nemoguće je promatrati iz perspektive znanosti, o znanstvenoj metodi nešto znam, nego prije iz perspektive dogmatike. Recimo crkvene dogmatike. Ima tu kolega koji su diplomirali teologiju, oni su slušali nešto o dogmatici, pa možda bi nam oni mogli nešto rastumačiti o tom načinu djelovanja. Dakle, proglasi se nešto što je dogma i mimo dogme se ne može govoriti. A svećenici koji provode dogme su u ovom slučaju dio politike i masovnih medija. O tome svjedoči famozni sastanak premijera Plenkovića s urednicima glavnih medija u Hrvatskoj na početku cijele ove priče.” – započeo je Raspudić i nastavio:

“Jedan primjer kako je djelovala ta dogmatika je izjava znamenitog virologa Luca Montagniera, a on je 2008. dobio i Nobelovu nagradu za istraživanje virusa HIV-a, koji je još prošlog proljeća izjavio da on smatra, po svemu onome što zna, a zna puno u virologiji, da je virus umjetno proizveden u laboratoriju. To je nešto što je išlo protiv dogme koja je govorila o šišmišu i sličnim stvarima i čovjek je ismijan, doživio je ostracizam, proglašen je ravnozemljašem, i kod nas se ugušila ta priča. Kad je, odjednom, prije nekoliko mjeseci postalo legitimno uzimati i tu hipotezu. Zašto ne suprotstaviti argumente? Ovo je jedan primjer kako je djelovalo to dogmatsko mišljenje.

Također, čuli smo zastupnicu HDZ-a Grbu Bujević kako govori na RTL-u da maske ničemu ne koriste i da ih ne treba nositi, a onda, vrlo brzo nakon toga govori se da su maske sigurno učinkovite. Čemu opet dijelom proturječi ono što se događalo u praksi, a to je, primjerice, prošle jeseni, kad je najveći rast epidemije na početku 2. vala bio u Španjolskoj koja je uvela obvezu nošenja maske na otvorenom još u srpnju – par mjeseci prije. Kao i u Bruxellesu i Parizu, koji su uveli obveze nošenja maske na otvorenom tjednima prije nego što jei tamo došlo do rasta zaraženih.

Običnom čovjeku kad sve to vidi teško se orijentirati, teško je imati povjerenja u ono što mu govori Stožer. Pogotovo Stožer kojemu na čelu nije ministar zdravstva nego, što je hrvatski specifikum, ministar policije, u ovom slučaju osoba koja je stručna ONO i DSZ (“Općenarodna obrana i društvena samozaštita”).

Imali smo u početku crtanje superjunaka iz Stožera, strašenje strogim lockdownom. Članovi Stožera bili su superjunaci, spasitelji, da bismo danas dočekali u Saboru da ministar uopće ne odgovara na pitanja – mogao je doći njegov dvojnik ispod maske, maketa ili fotografija ministra koji tu sjede. Ovo se pretvara u jedan monolog. I zašto nas je ostalo ovoliko malo u Saboru? Pa zato što sve ove monologe možemo izreći i drugdje – mi smo očekivali tu neko sučeljavanje argumenata i odgovore od ministra. Međutim, njih nema.

Po meni je promašena strategija moralne ucjene, a to je: ‘Misli na druge’, ‘Zaštitimo naše djedove i bake’, a sada se djed i baka neće sami cijepiti nego treba silom cijepiti djecu da bi se zaštitili djedovi i bake koji se ne žele cijepiti. Stvaraju se podjele u društvu, od te moralne ucjene prelazi se na izravnu ucjenu gdje se sada na poduzetnike prebacuje odgovornost te neće dobiti poticaje ako ne tjeraju svoje radnike na cijepljenje što sutra može dovesti do vrlo konfliktnih situacija u praksi.

Dolazi do dediskurzacije ove stvari. Umjesto da razgovaramo, da sučeljavamo argumente, a trebamo se i svađati u Saboru – mi smo zašutjeli. Govorimo jednosmjerno jer ministar ne odgovara. To je vrlo ozbiljna situacija i slutim da, ako se ova vrsta pritisaka nastavi, bojim se da će odgovor doći u obliku masovnog prosvjeda.”

Kako se određuje rok do kada je osoba koja je preboljela imuna na koronu?

Tijekom saborske rasprave Raspudić je postavio pitanje ministru Berošu.

“U ovoj složenoj korona-situaciji došlo je do velike isprepletenosti struke i politike. Više se ne zna stoji li struka iza politike ili politika iza struke. Imamo Vladin znanstveni savjet, dakle ljude za koje je vlada procijenila da su stručni i kompetentni, da sa znanstvenog stajališta imaju što reći o toj situaciji, pa smo vidjeli kako i oni međusobno ružno polemiziraju u javnosti i zauzimaju potpuno suprotna stajališta. Čini mi se da je nejasno i da bi javnost više imala povjerenja kada bi se ljudima konkretnije i jasnije govorilo na temelju kojih znanstvenih istraživanja se donose neke odluke. Dat ću jedan primjer. Na temelju kojeg znanstvenog istraživanja ste donijeli odluku da je onaj tko je prebolio koronu može dobiti Covid-potvrdu unutar pola godine, a ako je prošlo tri dana više – ne može. Pratite li nova istraživanja i jeste li spremni to ažurirati i produljiti ako treba?”

Ministar Beroš je odgovorio:

“Odgovorit ću Vam na ovo zadnje pitanje, odnosno konstataciju i reći da smo apsolutno spremni sukladno novim znanstvenim i stručnim spoznajama mijenjati sve naše stavove. Drugo, ne znam znate li to, odnosno siguran sam da znate da u znanstvenom okruženju sukob mišljenja nije ništa što je loše – vrlo je poticajan, ponekad rezultira unaprijeđenjem našeg mišljenja o datoj temi. Stoga ne vidim problem što su pojedini znanstvenici imali različita mišljenja. Ali ako me pitate treba li temeljiti naše odluke na izjavi pojedinca, ma kako se on zvao, ili cjelokupne svjetske zdravstvene, stručne javnosti – ja tu nemam dileme. Dakle, čitav svijet misli da je potrebno 180 dana – to je, naravno, rok koji je aproksimativno nađen, ali je određen na temelju praćenja pada antitijela u krvi nakon preboljenja bolesti.”