Raspudić: Popis stanovništva u Hrvatskoj radi se bez konzultiranja stručnjaka

“Najvažnije je pitanje koliko nas ima i kakvi smo. To je pitanje svih pitanja, jer se na temelju popisa stanovništva rade sva planiranja i temelj je razvoja. U Hrvatskoj se popis stanovništva radi bez konzultiranja struke, u Savjetu za provedbu popisa nema demografa”, upozorio je saborski zastupnik Nino Raspudić (klub Mosta) u raspravi kako je o Vladinom Prijedlogu izmjena Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine kojim se predlaže odgoda popisa zbog epidemiološke situacije s Covidom-19 i da se provede u dvije faze od 13. rujna do 17. listopada.

“Stanovništvo u Hrvatskoj smanjuje se i stari. Po demografu Anđelku Akrapu, hrvatska je nacija sedma po starosti u svijetu. Od 2007. Hrvatska je izgubila 250.000 stanovnika, a broj umirovljenika porastao je za pola milijuna. Izrazita depopulacija je na djelu. Hrvatska će na popisu imati 3,8 milijuna stanovnika. Mnogi u iseljeništvu moći će se popisivati preko interneta kao fiktivni stanovnici Hrvatske. U upitniku se nalazi pitanje imate li kravu, ali ne i imate li pristup internetu”, upozorio je Raspudić.

> DZS za Narod.hr: ‘Preporuka je da u sredinama u kojima žive pripadnici manjina i popisivači budu pripadnici manjine’

> Bauk za Narod.hr o reciprocitetu u pravima manjina: ‘To nije dobar put’

> Pavliček za Narod.hr: ‘Trebamo zahtijevati sva prava za Hrvate u Srbiji koja imaju i predstavnici srpske manjine u RH’

“Pitanje o posjedovanju je metodološke prirode kojom se razgraničuju ruralni od urbanih krajeva, a pitanje pristupa internetu manje je relevantno jer se stanje vrlo brzo mijenja”, odgovorio je državni tajnik Stjepan Čuraj.

Kako je HDZ pristao na još jednu ucjenu koalicijskih partnera

“Podatci prikupljeni popisom nužni su za provedbu raznih gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika te znanstvenih istraživanja. Kvalitetno planiranje i istraživanje može se provoditi samo na temelju aktualnih službenih statističkih podatka“, kazao je lani potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić obrazlažući Prijedlog zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine.

Uskoro je HDZ popustio koalicijskim partnerima, pa će među popisivačima biti i predstavnici nacionalnih manjina.

Prijedlog novog Zakona o popisu stanovništva bio je predmet spora nacionalnih manjina i HDZ-a, a manjinci su tražili da među popisivačima budu i njihovi predstavnici te da se mogu izraziti o dva materinska jezika.

Krajem veljače 2020. uoči sastanka SDSS-ov Milorad Pupovac izjavio je da manjine ne žele pristati na nedefinirane uvjete održavanja popisa stanovništva, zbog čega inzistiraju i na amandmanima na Zakon o popisu stanovništva, za razliku od 2011., jer tada, ustvrdio je, u društvu nije bilo toliko mržnje i nasilja prema pripadnicima manjina.

Popis stanovništva bi se u u prvoj fazi provodio samostalnim popisivanjem stanovništva kroz elektronički sustav e-građanin, a u drugoj bi to na terenu obavljali popisivači, osobnim razgovorom sa stanovništvom.

Prijedlogom zakona, umjesto razdoblja popisivanja koje je trebalo biti u prvoj fazi, od 1. travnja 2021. do 10. travnja 2021. (samostalno popisivanje stanovništva kroz elektronički sustav e-građanin), a u drugoj fazi, od 16. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. (popisivanje putem osobnog intervjua od strane popisivača), propisuje se novo razdoblje popisivanja i to u prvoj fazi od 13. rujna 2021. do 26. rujna 2021., a u drugoj fazi od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021.

Referentni trenutak popisa je stanje na 31. kolovoza, umjesto na 31. ožujka. U slučaju da se, zbog pojave posebnih okolnosti, popis ne bude mogao provesti u utvrđenim rokovima, Vlada će utvrditi nove rokove posebnom odlukom, navodi se u obrazloženju.