Bauk za Narod.hr o reciprocitetu u pravima manjina: ‘To nije dobar put’

Na fotografiji Arsen Bauk. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

“Često čujem tu priču o reciprocitetu, ali ona bi prvenstveno imala loš utjecaj na život manjina u Hrvatskoj. To nije dobar put. Kad gledamo naše manjine, oni su državljani RH i oni moraju imati prava kao državljani RH. Minimalno je da hrvatska manjina, ima jednaka prava kao sve druge manjine u toj zemlji.”, rekao je u razgovoru za Narod.hr saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk.

Zastupnik Bauk za naš portal komentirao je popis stanovništva koji se održava ove godine, iseljavanje, položaj Hrvata i izborni zakon u BiH, rad pučke pravobraniteljice, prava žena i Istanbulsku konvenciju, stanje u pravosuđu te Vladine mjere donesene za vrijeme trajanja pandemije.

O Hrvatima u Vojvodini

Bauk se osvrnuo na događanja u Vojvodini. Podsjetimo, brojne anonimne prijetnje vodstvu hrvatske nacionalne manjine počinju od trenutka kada se hrvatska zajednica u Srbiji usprotivila pokretanju inicijative da se bunjevački govor proglasi službenim jezikom na području Općine Subotice, koja drži da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik te da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora.

“Pravo je jedinica lokalne samouprave u Srbiji da jezik – za koji dio njenih građana koji se tako izjašnjavaju i smatraju da tim jezikom govore – i uvedu. To vrijedi ne samo u Srbiji već i drugdje. Drugo je pitanje, jesu li Bunjevci to slobodno napravili ili iz straha zato što bi izjašnjavanje Hrvatima za njih imalo negativne reperkusije. Rade li oni time inat građanima Srbije koji se izjašnjavaju kao Hrvati i želeći ih napraviti malobrojnijima i političkim nebitnijima? Potiče li Srbija svoje građane da zanijekaju da su Hrvati? To je zanimljivo pitanje.”, kazao je Bauk i naveo kako treba uočiti jesu li to građani svojom voljom odabrali ili je potaknuto od strane države Srbije što bi bio agresivan čin prema hrvatskoj nacionalnoj manjini.

“Prateći rad hrvatske nacionalne manjine, a kao ministar bio sam i u posjeti konzulatu u Subotici te razgovarao tada s gospodinom Žigmanovom i s gospodinom Bačićem, pandanom SNV-a u Hrvatskoj. Ukazivali su na neke probleme. Za razliku od pripadnika malobrojnijih manjina u Hrvatskoj, u Srbiji ne postoji zagarantirani mandat hrvatske nacionalne manjine.”, ustvrdio je Bauk i dodao:

“Ako postoje prijetnje hrvatskoj zajednici u Vojvodini i Srbiji, vjerujem da će organi Srbije pronaći počinitelje i primjereno ih kazniti. Ako se radi o orkestriranom slučaju, svakako bi se Hrvatska putem diplomacije trebala uključiti i prinijeti pozornosti nadležnim organima u Srbiji da ipak malo više pažnje posvete tom problemu.”

O reciprocitetu

Na upit trebala li Hrvatska inzistirati na sustavu reciprociteta i pravima hrvatske nacionalne manjine u drugim državama na jednak način kako je uređen odnos prema manjinama u Hrvatskoj, a vezano uz zajamčen broj mandata, Bauk odgovara:

“Ne, to nije dobar put. Kad gledamo naše manjine, oni su državljani RH i oni moraju imati prava kao državljani RH. Dakle, ako imaju neka prava Talijani, moraju imati i Mađari, a ne da Talijani u Hrvatskoj ovise o tome kakva prava imaju Hrvati u Italiji. Što bi onda s Romima? Ne ide tako. Minimalno je da hrvatska manjina, ima jednaka prava kao sve druge manjine u toj zemlji. Ako se vidi da je diskriminirana, onda treba reagirati. Recimo nemaju ni sve manjine u Hrvatskoj, jednaka prava.”, ocijenio je Bauk te naveo primjer Bošnjaka i srpske nacionalne manjine.

“Pripadnika srpske manjine ima 4 posto prema popisu, što znači da bi trebali imati 6 zastupnika, ali imaju 3, jer je to ustavni zakon. Često čujem tu priču o reciprocitetu, ali ona bi prvenstveno imala loš utjecaj na život manjina u Hrvatskoj. Mađari koji su državljani RH, ne bi ovisili o sebi i Hrvatskoj, već bi ovisili o Mađarskoj. Nije to dobar put i volio bih da se jednom shvati da, iako zvuči dobro na prvu moto ‘oko za oko, zub za zub’, to nije dobar način. Uvijek volim da smo mi bolji.”

> Pavliček za Narod.hr: ‘Trebamo zahtijevati sva prava za Hrvate u Srbiji koja imaju i predstavnici srpske manjine u RH’

O popisu stanovništva

Zadnji popis stanovništva u Hrvatskoj izvršen je u travnju 2011. godine, a novi se treba održati ove godine. Zakon o popisu stanovništva, koji je prije godinu dana izglasan u Saboru,  izazvao je trzavice u vladajućoj koaliciji. Zakon je prihvaćen je sa 72 glasa za, dok je svih 8 zastupnika manjina bilo protiv. Manjine su amandmanima tražile da se građanima u popisu omogući izjašnjavanje o više materinskih jezika i poštivanje manjinske kvote među popisivačima.

Preporuka Državnog zavoda za statistiku je da u sredinama u kojima žive pripadnici manjina i popisivači budu pripadnici manjine. O popisu i mogućnostima manipulacije govorio je Bauk koji je bio i ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića.

“Popis u ovom dijelu, kako ste rekli manipulacija, može se odnositi na nacionalni sastav stanovništva, odnosno izborna prava koja proizlaze iz popisa. Bio je prijepor unutar parlamentarne većine, oko sastava grupe koja popisuje. Obzirom da se ne radi o strogo formalnom procesu, mogućnost manipulacije ne treba isključiti, ali pokušao bih pronaći motiv zašto bi to netko radio? Jedino što mi pada na pamet jest pokušaj u nekoliko jedinica lokalne samouprave, dobivanja drugačijeg rezultata nacionalnog sastava stanovništva, nego što bi bio da nema tog kriterija. Što se tiče ukupnog broja stanovnika, to je omiljena tema Vašeg portala kad sam ja u pitanju – popis birača i stanovništva. Očekujem da će doći do određenog pada.”, poručio je Bauk,

> (VIDEO) Penava o popisu stanovništva 2021.: ‘Možemo očekivati nastavak manipulacija koje na štetu građana provode etnobiznismeni

> Kako su zastupljene nacionalne manjine u Hrvatskoj i što je Savjet za nacionalne manjine?

O mjeri roditelj odgojitelj

Mogućnost uvođenja mjere roditelj odgojitelj na područje cijele Hrvatske podržava, no ističe kako su problem financijske mogućnosti države.

“Mjera je dobra, no pitanje je ima li novaca. Mogućnosti države su jedno, a razliku između političkih stranaka čine prioriteti u raspodjeli sredstava. O tome bi trebali imati više rasprave u Saboru, kako da se ono što su građani zajedno uplatili u proračun, najpravednije raspodijeli i da se po tome rade razlike među strankama. Nažalost mi još uvijek pričamo o nekim davnim vremenima – tko je gdje bio i kada. To je omiljena tema Hrvata i susjeda, no nadamo se sve manje.”

O pučkoj pravobraniteljici

Komentirao je i dosadašnji rad pučke pravobraniteljice Lore Vidović i HDZ-ovu kandidatkinju za tu poziciju Tenu Šimonović Einwalter. Kako smo već pisali Šimonović Einwalter favorit je vladajuće većine okupljene oko premijera Andreja Plenkovića, iako je po stavovima bliska ljevici s obzirom na njeno zalaganje za takozvana prava LGBT zajednice, za provedbu Istanbulske konvencije te njenu suradnju s nevladinom organizacijom Centar za mirovne studije.

“Ako Tena Šimonović Einwalter predstavlja kontinuitet, mislim da bi to bio dobar izbor, no bez glasova HDZ-a nitko neće biti izabran.

> Selak Raspudić: ‘Izbor Šimonović Einwalter značio bi slaganje vladajućih s ideološkim nametanjem pučke pravobraniteljice’

Razgovor u cijelosti pogledajte na YouTube kanalu Narod.hr-a:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr