U Hrvatskom Saboru ima osam zastupnika nacionalnih manjina, koji su mandat dobili na prošlim parlamentarnim izborima održanima 11. rujna 2016. godine. Čak osam ruku predstavnika nacionalnih manjina, mogu odlučivati za Hrvate kojih je više od 90% u Hrvatskoj. Isti ti predstavnici manjina, posebice predstavnik srpske Milorad Pupovac te predstavnik talijanske Furio Radin ovih dana su stavili dva amandmana u Hrvatskom saboru na Zakon o popisu stanovništva.
Oni su putem amandmana postavili nevjerojatne zahtjeve poput onog da se građani mogu izjasniti za dva materinja jezika te da prilikom popisivanja stanovništva u područjima nastanjenog određenom manjinom među popisivačima trebaju biti onih iz redova nacionalnih manjina.
Tko su predstavnici manjina u Saboru koji odlučuju o hrvatskoj Vladi?
Osim u Hrvatskom saboru nacionalne manjine su okupljene oko krovnog tijela svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Savjeta za nacionalne manjine. Savjet za manjine samostalno raspoređuje novac iz državnog proračuna RH za kulturne udruge nacionalnih manjina.
“Ti zahtjevi gospode Pupovca i Radina se u suštini svode na sljedeće: prvo je da se u popis stanovništva uvede mogućnost deklariranja dva materinja jezika što je nepoznato u povijesti svih popisa stanovništva koji ovdje provode od 19. st. do danas. Drugi zahtjev je tipični segregacijski, zahtjev koji se u suštini svodi na to da pripadnike manjina popisuju isključivo pripadnici manjina, prevedeno: da Srbe popisuju Srbi. Kada bi se to načelo dovelo do svoje krajnosti, mogli bismo očekivati u budućnosti zahtjeve da žene popisuju isključivo žene, muškarce isključivo muškarci, heteroseksualce heteroseksualci, homoseksualce homoseksualci, visoke visoki, niske niski…”, istaknuo je dr. sc. Zlatko Hasanbegović za Narod.hr.
Pupovac, kao jedan od razloga za takav zahtjev navodi: “Govora mržnje bilo je i previše u proteklih desetak godina da bi u zadnje dvije-tri godine on malo splasnuo. Sada se opet čuju glasovi ljudi s govorom mržnje i njihove šovinističke poruke koji tako kvare odnose među ljudima”.
No, kakav je zapravo položaj manjina u Hrvatskoj i putem koji tijela imaju zakonsko pravo djelovati? Jesu li manjine u Hrvatskoj u gorem položaju nego li u ostatku Europe ili su im zajamčena sva uobičajena prava kao pripadnicima manjina?
Zašto je Hrvatska endem moderne demokracije država EU po pitanju nacionalnih manjina?
- Niti jedna država EU nema 8 predstavnika nacionalnih manjina u parlamentu, čak ni približno kao Hrvatska. Većina nema niti jednog.
- U niti jednoj državi Europe zastupnici sa ZAGARANTIRANIM mjestom u parlamentu nemaju mogućnost da odlučuju o izboru parlamentarne većine, a time i Vlade Republike Hrvatske i državnog proračuna.
- Niti jedna država Europe, osim Hrvatske, nema pobrojano u Ustavu čak 22 nacionalne manjine. To je vjerojatno zbog velikog broja stanovnika i vrlo malog postotka Hrvata u Hrvatskoj od 90,46%. Vrijedno je istaknuti da jedino srpska nacionalna manjina ima više od 1% u stanovništvu, a sve ostale (znatno) manje od 1%.
- Mišljenje je mnogih političkih analitičara da manjinski zastupnici ne smiju biti prevaga u formiranju većine. Uz to, tvrde, nemaju ni legitimitet da odlučuju u izvršnoj vlasti, jer je njihovo mjesto ZAGARANTIRANO u parlamentu (Saboru) gdje se trebaju boriti za prava manjina.
Javna je tajna da su predstavnici nacionalnih manjina nekako skloniji anacionalnom SDP-u. Prisjetimo se HDZ-ove manipulacije manjinama kada je Ivo Sanader 2003. mogao formirati narodnjačku, desnu vladu sa HSP-om, ali se odlučio za one koji će mu očito raditi manje problema u vladanju: predstavnike nacionalnih manjina. To je ponovio i 2007. kada su mu ponovno glasovi manjinaca donijeli natpolovičnu većinu.
Dakle, zastupnici koji u Sabor ulaze s vrlo malim brojem glasova zahvaljujući manjinskim listama odlučuju o velikoj većini hrvatskih građana. Kandidate nacionalnih manjina mogu predložiti i političke stranke, birači i manjinske udruge, pa često ulaze predstavnici SDP i HNS-a kojima su nacionalne manjine sklone.
Većina europskih država bez povlastica za manjine u parlamentu
Kakva je situacija s nacionalnim manjinama u zemljama koje su uzor moderne parlamentarne demokracije, na koju se najčešće pozivaju dvije najveće stranke HDZ i SDP?
Pročitajte pažljivo i primijetit ćete da države sa čak preko 30% nacionalnih manjina u postotku stanovništva nemaju rezervirana i zagarantirana mjesta za predstavnike manjina u Parlamentu:
• Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Cipar (77% Grci + 18% Turci + 5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu osim podjele 70:30 Grci:Turci)
• Češka Republika (35,5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Danska (10,4% manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu)
• Estonija (31,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Finska (6,6% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Mađarska (7,7% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Italija (6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Latvija (38,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Litva (15,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Luksemburg (36,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Malta (4,8% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Nizozemska (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Poljska (3,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Rumunjska (16,6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovačka (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovenija (16,9% manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu)
Izbor predstavnika nacionalnih manjina – zašto je Hrvatska izuzetak u EU?
I sada: Hrvatska (9,6% manjina, 8 rezerviranih mjesta u Hrvatskom saboru)
Podaci o udjelu manjina, službeno objavljeni od ECMIa (European Centre for Minority Issues).
Tko je Aleksandar Tolnauer koji je na čelu Savjeta za manjine već više od 14 godina?
Tolnauer je pripadnik židovske nacionalne manjine i član Židovske općine u Zagrebu. Pravnik je po struci, a na čelu Savjeta za nacionalne manjine je od njegovog osnutka 2002. godine.
Savjet je krovno tijelo svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. U ovlasti Savjeta jest predlagati rasprave Saboru i Vladi o pitanjima koje smatra važnim, posebno oko provođenja Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena prava nacionalnih manjina te tražiti i dobiti potrebne podatke i izvještaje vezano za pitanje manjina. U ovlasti Savjeta je i suradnja s tijelima međunarodnih organizacija i institucija koje se bave pitanjima nacionalnih manjina.
Savjet za manjine samostalno raspoređuje novac iz državnog proračuna RH za kulturne udruge nacionalnih manjina.
Kriteriji za financijsku potporu udrugama nacionalnih manjina su sljedeći: Zahtjev za dodjelu financijske potpore mogu uputiti udruge i ustanove nacionalnih manjina koje su upisane u Registar udruga RH i koje aktivno djeluju u Republici Hrvatskoj najmanje 24 mjeseci prije podnošenja zahtijeva i u čijem je sastavu najmanje 20 članova pripadnika nacionalne manjine. Predloženi programi vrednuju se na temelju njihove kvalitete i održivosti, broja članova koje udruga okuplja, njezinih prethodnih rezultata, administrativne sposobnosti i razgranatosti njezinih članica na lokalnoj razini, upravljanja financijskim sredstvima, procjene rizika u provedbi programa, kao i na temelju dostavljenih izvješća o radu i ostvarivanju programa odnosno financijskih izvješća o utrošku sredstava dodijeljenih u prethodnoj godini.
U 2016. prema odluci, srpska nacionalna manjina dobila je 8,7 milijuna kuna, slijedi talijanska s 6,8 milijuna kuna, mađarska s 3,5 milijuna kuna, češka s 2,8 milijuna kuna, te bošnjačka s nešto manje od dva milijuna kuna. Romska nacionalna manjina dobila je nešto više od pola milijuna kuna, a najmanje, 80 tisuća kuna, dobila je bugarska nacionalna manjina.
Potpredsjednica Savjeta i predstavnica njemačke nacionalne manjine Renata Trischler tada je izjavila da Savjet svake godine „muku muči s raspodjelom sve manjih sredstava“ za što je kriva loša gospodarska situacija ali i netrpeljivost prema nacionalnim manjinama.
Savjet za nacionalne manjine: zbog manjih sredstava posljedice za rad institucija manjina
U izvješću za 2015. godinu stoji kako je Srpsko narodno vijeće dobilo donaciju od 3.855.000,00, od čega je 3.320.000,00 dodijeljeno za tjednik “Novosti” koji ima nakladu od 8000 primjeraka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
