Na Međunarodni dan ljudskih prava 10. prosinca Zajednica žrtvoslovnih udruga (dalje: Zajednica) organizirala je molitvu i komemoraciju na groblju hrvatskih vojnika 1941.-1945. zagrebačkog Mirogoja. Gradske vlasti na čelu s Tomislavom Tomaševićem, uz podršku SDP-a i prešutno odobravanje države, opstruiraju obilježavanje pojedinačnih grobova i obnovu groblja kojeg su uništile komunističke vlasti u srpnju 1945. godine. Konačno se o tome očitovala i pučka pravobraniteljica. U ime Zajednice pritužbu za diskriminaciju je podnio Marko Krznarić.
Uredu Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter Zajednica se obratila prije gotovo godinu – 17. prosinca prošle godine. Dokument u kojem se donosi mišljenje Šimonović Einwalter poslan je i gradonačelniku Tomaševiću, predsjedniku gradske Skupštine Jošku Klisoviću, Gradskim grobljima i Ministarstvu hrvatskih branitelja.
> Groblje hrvatskih vojnika na Mirogoju: Pravobraniteljica godinu dana ignorira apel udruga
Pravobraniteljica i ‘antifašisti’
U dokumentu se detaljno iznosi čitav slučaj. Pravobraniteljica navodi i kako Grad Zagreb nije pravovremeno ili uopće odgovarao na pitanja u vezi ovog problema.
Iz dokumenta saznajemo kako Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA), prof. Ivo Goldstein, saborski zastupnik Furio Radin i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Joško Klisović prihvaćaju koncept prava na obilježen grob, no odbijaju prihvatiti da se ustaše i domobrane naziva hrvatskom vojskom. Za njih je samo jedna hrvatska vojska u Drugom svjetskom ratu – partizanska. Međutim, ona to nije bila. Naime, partizani su bili jugoslavenska komunistička vojska s petokrakom kao simbolom, što je nespojivo s hrvatskom državom.
Evo što je napisao Klisović: „Smatramo da pripadnici ustaških formacija nisu bili hrvatska vojska nego su u stvari bila politička milicija jednog totalitarnog režima. A hrvatsku vojsku (tijekom Drugog svjetskog rata) činili su pripadnici antifašističkog pokreta. Dakle, partizani. I oni su izvojevali pobjedu i svrstali nas uz bok slobodnih naroda Europe i omogućili nam Hrvatsku kakvu danas imamo“.
Klisović ovdje izostavlja kako su i partizani bili dio totalitarnog režima. Također, iznosi subjektivnu ocjenu, koja je ujedno i povijesno netočna, da su partizani omogućili Hrvatsku kakvu danas imamo. Modernu Republiku Hrvatsku stvorili su, obranili i oslobodili hrvatski branitelji u Domovinskom ratu 1991.-1995. godine.
> Biskup Šaško na groblju hrvatskih vojnika iz Drugog svjetskog rata: ‘Živimo u nadi da će vlasti pokazati malo ljudskosti’
Pravobraniteljica: Svi poginuli vojnici trebaju imati obilježeno grobno mjesto
Nakon što je pravobraniteljica prezentirala i jednu i drugu stranu priče, zaključuje: „Poginuli i umrli pripadnici svih vojski trebaju imati primjereno obilježeno grobno mjesto“.
Napominje i kako su: „Temeljem međunarodnog prava, sukladno Ženevskim konvencijama i Dodatnim protokolima strane u oružanim sukobima obvezne osigurati da se grobovi poštuju i propisno održavaju te je zabranjeno rušenje groblja, što je počinjeno 1945. godine“.
Također: „Pučka pravobraniteljica ukazuje da se u čl. 2. razlikuju pojmovi ‘uređenje groblja‘ i ‘održavanje groblja‘, kao i da se dalje u Zakonu u pogledu vojnih groblja govori o ‘održavanju’, ‘trajnom održavanju’ te ‘uređenju’, no o kojemu se govori tek kod novootkrivenih vojnih groblja. Ukoliko bi u pogledu zahvata bila riječ o održavanju nadležan bi bio Grad Zagreb odnosno Gradska groblja, no nije u potpunosti jasno tko bi prema ovom propisu bio nadležan za uređenje groblja koje nije novootkriveno. Iz perspektive pravne sigurnosti bilo bi dobro isto zakonski definirati“.
Pravobraniteljica navodi i kako je trenutno na nacionalnoj razini u tijeku rad na nacrtu prijedloga novog Zakona o grobljima. U izradi sudjeluje i Ured Pučke pravobraniteljice.
> Dr. Robin Harris: Hrvatska se nikad nije oporavila od štete komunističkih ‘osloboditelja’
‘Kompleksna problematika’
Potom, pravobraniteljica dolazi do merituma stvari i navodi kako „donošenje odluke o obnovi/uređenju groblja vojnika oružanih snaga NDH uključuje kompleksnu problematiku, koja uključuje i sadržaj natpisa na grobovima i spomen-obilježjima. Institucija pučke pravobraniteljice još je u Izvješću za 2017. godinu preporučila tadašnjem Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, da izradi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o grobljima koje se odnose na dozvoljeni sadržaj natpisa na grobovima i spomen-obilježjima, zbog čega predstavnici institucije i sudjeluju u radu spomenute Radne skupine“.
Šimonović Einwalter: Nema diskriminacije
„Iz ranije navedenog razvidno je da uređenje vojnog groblja nije dobilo podršku zbog nazivanja projekta i samog groblja „grobljem hrvatskih vojnika“. Naime, a s obzirom da se pritužuje diskriminacija na osnovi političkog uvjerenja, jer jedino ustaše i domobrani nemaju označena grobna mjesta, upravo usporedba s drugim grobljima, odnosno činjenica da je obnovljeno i uređeno groblje pripadnika njemačke vojske iz Drugog svjetskog rata, pokazuje izostanak nejednakog postupanja temeljem političkog uvjerenja, jer se radi o vojskama država odnosno režima koji su zastupali iste ili slične političke ciljeve.
Pri tome u odnosu na groblje pripadnika njemačke vojske ujedno ističemo i da tamo nisu obilježeni pojedinačni grobovi, već su na grobnim poljima postavljene simbolične grupe križeva, a na pločama su skupno ispisana imena pokopanih. Nadalje, kako nema nejednakog postupanja ni među pripadnicima različitih vjerskih uvjerenja, nismo utvrdili ni diskriminaciju temeljem vjere“, iznosi pravobraniteljica.
> Što je sporno u reakciji pučke pravobraniteljice oko ‘ustaštva’ u Imotskom?
Šimonović Einwalter vs Franjo Tuđman
Potom se poziva na preambulu Ustava u kojoj se navodi da se „državna suverenost hrvatskog naroda u razdoblju Drugog svjetskog rata očitovala u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske“. Dodaje i da je: „NDH bila nacistička i fašistička tvorevina i da je kao takva predstavljala apsolutnu negaciju legitimnih težnji hrvatskog naroda za vlastitom državom i tešku povijesnu zlouporabu tih težnji te da Hrvatska nije sljednica NDH ni po kojoj osnovi“.
Ova je izjava u suprotnosti s tvrdnjom prvog hrvatskog predsjednika, ujedno i povjesničara dr. Franje Tuđmana koji je rekao: „Pobornici hegemonističko-unitarističkih ili jugoslavenskih velikodržavnih shvaćanja, vide u programskim ciljevima HDZ, ništa drugo do zahtjeve za obnovom ustaške NDH. Pritom zaboravljaju da NDH nije bila samo puka kvislinška tvorba i fašistički zločin, već i izraz kako povijesnih težnji hrvatskoga naroda za svojom samostalnom državom, tako i spoznaja međunarodnih čimbenika – u onom slučaju vlade Hitlerove Njemačke, koja je na ruševinama Versajskoga krojila novi europski poredak – tih težnji Hrvatske i njenih geografskih granica. Prema tome, NDH nije predstavljala samo puki hir osovinskih sila, već je bila posljedak sasvim određenih povijesnih čimbenika“.
> 10. prosinca 1999. Franjo Tuđman – smrt prvog hrvatskog predsjednika
‘Bez isticanja natpisa kojima se slavi ili veliča NDH ili njezina vojska’
Pravobraniteljica zaključuje: „Stoga se isticanje pripadnosti poginulih i umrlih vojnika NDH ‘hrvatskoj vojsci’ može tumačiti kao suprotno određenju da Republika Hrvatska nije sljednica NDH te može predstavljati relativizaciju povijesne uloge NDH“.
Pred kraj dokumenta, Ured pravobraniteljice piše: „Napokon, iako ne smatra da je riječ o diskriminaciji temeljem ZSD-a (op. a. Zakon o suzbijanju diskriminacije), pučka pravobraniteljica smatra da je, slijedom uništavanja ovog (dijela) groblja 1945. godine, sada već 79 godina dug izostanak obilježavanja grobova potrebno riješiti, uvažavajući da svaka osoba treba imati dostojno obilježen grob, kao i da obitelji trebaju znati gdje su pokopani njihovi bližnji te da dolaskom na grob mogu čuvati sjećanje na njih.
> Thompsonov menadžment Milanoviću i pučkoj pravobraniteljici: Odavno ste pročitana knjiga
Iako prema Zakonu o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog Svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja nije posve jasno u čijoj je nadležnosti uređenje vojnih groblja, no imajući u vidu da je Odlukom o grobljima Grada Zagreba propisano da Gradska groblja uređuju i održavaju vojne dijelove groblja te da se sredstva osiguravaju u gradskom proračunu, Gradu Zagrebu preporučamo da u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja te u dijalogu sa svim ključnim dionicima, pristupi primjerenom uređenju ovog vojnog groblja, bez isticanja natpisa kojima se slavi ili veliča NDH ili njezina vojska, uzimajući u obzir Izvorišne osnove Ustava RH“.
Pozvavši i na uređenje partizanskog groblja, Pravobraniteljica zaključuje: „Napokon, temeljna misao vodilja treba biti da svi mrtvi trebaju imati primjereno obilježeno grobno mjesto te da u skladu s tim grobovi vojnika trebaju omogućiti odavanje spomena na pokojnike, no pri tome njihovo uređenje i/ili održavanje ne smiju služiti iskrivljavanju povijesne uloge država, režima i vojski kojima su pripadali“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
