Što je sporno u reakciji pučke pravobraniteljice oko ‘ustaštva’ u Imotskom?

pravobraniteljica
Foto: Fah

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ponovno je pokazala svoju ideološku pristranost. Ovaj put u javnoj reakciji na koncert koji su Dražen Zečić, Mate Bulić i Marko Perković Thompson održali 6. kolovoza u Imotskom, na stadionu Gospin Dolac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šimonović Einwalter je, naime, javno reagirala na pozdrav “Za dom spremni” i “javno pjevanje ustaških pjesama”. Pravobraniteljica je na svojoj službenoj stranici objavila “Priopćenje pučke pravobraniteljice vezano za isticanje poruka i simbola povezanih s ustaškim pokretom i NDH u Imotskom”.

U njemu se dotaknula i dijela medija koji su prenosili vijesti o dobroj atmosferi i uspješnom koncertu u Imotskom, “ne ukazujući i na problematične i nezakonite pojave”. Potonje je uistinu znakovito jer dolazi upravo iz pera pučke pravobraniteljice.

Iz cijelog priopćenja iskaču dijelovi poput “što je u današnjoj Hrvatskoj zakonito, a što nezakonito”. Ili, pak, dio u kojemu pravobraniteljica piše o “govoru mržnje, diskriminaciji te općenito ljudskim pravima”. No, o tome ćemo nešto kasnije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za početak, njezino priopćenje o Imotskom prenosimo u cijelosti:

‘Što je u današnjoj Hrvatskoj zakonito, a što nezakonito’

“Kako se može vidjeti iz medija, jučerašnji koncert trojice pjevača privukao je veliki broj ljudi, jedan dio kojih je dolazak u Imotski shvatio kao prigodu za slobodno i otvoreno isticanje ustaških simbola ili onih koji asociraju na ustaški pokret te za javno pjevanje ustaških pjesama.

Stoga je sada važno javno poslati jasnu poruku o tome što je u današnjoj Hrvatskoj zakonito, a što nezakonito, a ono što je nezakonito jasno i konzistentno procesuirati i sankcionirati, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pri tome dio medija prenosi isključivo vijest o vrlo uspješnom koncertu i dobroj atmosferi prije koncerta, ne ukazujući i na problematične i nezakonite pojave koje se mogu vidjeti na slikama i snimkama. U medijima se tako primjerice prenose slike osoba u majicama ‘Kroz Imotski kamioni žure‘, a što je stih iz ustaške pjesme ‘Jasenovac i Gradiška Stara‘.

Istovremeno, iz medija je vidljivo i da se puštala i na gradskom trgu od strane većeg broja ljudi otvoreno pjevala ustaška pjesma ‘Evo zore, evo dana/Jure i Boban‘. Dakle, riječ je o porukama i simbolima koji predstavljaju otvoreno glorificiranje ustaškog pokreta iz razdoblja NDH te se njihovo isticanje nikako ne može opravdati. Važno je da baš svima, u Hrvatskoj i izvan nje, bude jasno da RH nije slijednica NDH.

>HDZ-ova pučka pravobraniteljica u izvješću stala u obranu novinara Derifaj, Jindre i Dežulovića

Zabrinutost za govor mržnje, diskriminaciju i ljudska prava

Posebno zabrinjava da su ove pjesme pjevali i simbole nosili i mladi, što dodatno pokazuje koliko je važno kroz obrazovni sustav osigurati potrebno obrazovanje, uključujući o rasizmu, govoru mržnje, diskriminaciji te općenito ljudskim pravima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nadalje, vezano uz ustaški pozdrav Za dom spremni, unatoč odluci Visokog prekršajnog suda zauzetoj u predmetu pokrenutom protiv Marka Perkovića Thompsona 2018. godine, ovim putem podsjećam da je dosadašnja praksa Visokog prekršajnog suda i Ustavnog suda konzistentna oko toga da je ovaj pozdrav nezakonit te simbolizira mržnju prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti i manifestaciju rasističke ideologije. On je protivan članku 39. Ustava RH i kažnjava se temeljem članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Relativizacija zločina i poticanje mržnje

Međutim, za sada izostaje jasna javna osuda od strane dužnosnika, kako sinoćnjih tako i ranijih pojava, što dodatno zabrinjava, uključujući s obzirom na nedavno sve otvorenije opravdavanje i korištenje pozdrava Za dom spremni od strane više saborskih zastupnika.

Izostanak reakcije otvara prostor još otvorenijim iskazima netrpeljivosti i mržnje, ne samo relativizaciji karaktera i zločina NDH, nego i opasnom poticanju mržnje u našem društvu danas.

Zato pozivam dužnosnike na javnu osudu ovih pojava te sam se obratila policiji i Državnom odvjetništvu RH i zatražila informacije o njihovom postupanju vezano za pojave prije, tijekom i nakon jučerašnjeg koncerta.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Predstavljeno Izvješće UiO o kršenju prava molitelja krunice: Šutnjom se šalje pogrešna poruka

Dvostruki kriteriji Šimonović Einwalter

Teško je oteti se dojmu da pučka pravobraniteljica gaji dvostruke kriterije o brojnim pitanjima. Pa tako i onima na koje se kroz određene rečenične konstrukcije poziva i u ovom priopćenju.

I baš onako kako se dotaknula dijela medija koji su prenosili vijesti o dobroj atmosferi na koncertu, “ne ukazujući i na problematične i nezakonite pojave”, jednako tako ona sama ne reagira u slučaju medijskog izvještavanja o prideovima i događajima poput Trnjanskih kresova, kad se na tim skupovima nađu problematične i nezakonite pojave poput zastave SFRJ i petokrake.

Zanimljivo, Šimonović Einwalter pita se “što je u današnjoj Hrvatskoj zakonito, a što nezakonito”.

Pravobraniteljica u priopćenju proziva medije vezano za ZDS u Imotskom. No, nije zaboravljeno njezino izvješće iz 2021. u kojemu je stala u obranu nekoliko novinara poput Danke Derifaj u slučaju njezina neovlaštenog ulaska na terasu pjevača Thompsona. Podršku je dala i Borisu Dežuloviću za kolumnu o Vukovaru.

Paradoksalno, upravo spomenuto izvješće odnosi se, zapravo, na analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. Međutim, sudjelujući sredinom srpnja na okruglom stolu koji su povodom predstavljanja Izvješća o kršenju prava na slobodu vjeroispovijesti muškaraca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini organizirali udruga U ime obitelji i Klub zastupnika Domovinskog pokreta, Tena Šimonović Einwalter nije iskazala empatiju prema moliteljima. Dapače, ona u Izvješću uopće nije vidjela govor mržnje, diskriminaciju i kršenje ljudskih prava. 

Interpretacija “slobode izražavanja” pučke pravobraniteljice

Tena Šimonović Einwalter u raspravi okruglog stola u Saboru ustvrdila je da Izvješće sadrži “problematične elemente”. Verbalne napade na molitelje, kao i pokušaje onemogućavanja njihova prava na slobodu vjeroispovijesti nazvala je među ostalim “umjetničkim akcijama” koje spadaju u “slobodu izražavanja”.

S druge strane, pravobraniteljica se “umjetničke slobode” ne dotiče u priopćenju o koncertu u Imotskom i o pokliču “Za dom spremni” o kojemu se u lipnju 2020. očitovao Visoki prekršajni sud RH. Naprotiv! Ona ga vidi kao “manifestaciju rasističke ideologije” i, kaže, podsjeća na njega “unatoč odluci Visokog prekršajnog suda zauzetoj u predmetu pokrenutom protiv Marka Perkovića Thompsona”.

Sloboda VS sloboda, sud VS sud

Podsjetimo, Ustavni sud je početkom lipnja 2020. priopćio da je pozdrav “Za dom, spremni” ustaški pozdrav Nezavisne Države Hrvatske koji nije u skladu s hrvatskim Ustavom.

U povodu medijskih upita o odluci Visokog prekršajnog suda, koji je zaključio da poklič “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave” Marka Perkovića Thompsona nije prekršaj, Ustavni sud je priopćio da ne komentira odluke i rješenja sudova izvan postupaka iz njegove Ustavom propisane nadležnosti. “Na temelju Ustava Republike Hrvatske sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava te na temelju činjenica utvrđenih u svakom pojedinom konkretnom postupku”.

Dodaju i da Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.

“Svoja pravna stajališta i ocjene Ustavni sud izražava i iznosi u odlukama, rješenjima i izvješćima koje donosi u Ustavom propisanim ustavnosudskim postupcima. U odnosu na pozdrav ‘Za dom, spremni’, Ustavni sud je u nekoliko svojih odluka izrazio jasno stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske”, stoji u priopćenju iz lipnja 2020.

Totalitaristički režimi

Što je sloboda izražavanja, što ne? Što je diskriminacija, a što nije diskriminacija? Što je govor mržnje, a što on nije?

Svakako, šutnja na povredu ljudskih prava koji se kose s nečijim ideološkim pogledom na svijet, ne može se opravdati. Štoviše, izostanak reakcije na isticanja petokrake i zastave SFRJ, simbola pod kojim su se rušili i palili hrvatski gradovi i sela, ubijali civili, žene i djeca te ginuli hrvatski branitelji, prešutno je odobravanje velikosrpske agresije na Hrvatsku.

>Plenković o petokraki na gay povorci: To je postao politički skup

Pučka pravobraniteljica zaboravlja jednu važnu stvar. Dok u kontekstu koncerta u Imotskom napada poklič Za dom spremni, pod kojim su se u Domovinskom ratu borili pripadnici HOS-a, istovremeno uopće ne zadire u nasljeđe komunizma.

Europa se odavno obračunala sa svim totalitarističkim režimima. Jedino se u Hrvatskoj o komunizmu još uvijek šuti. Ili ga se, uz blagoslov institucija, veliča na ulicama i trgovima naših gradova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.