U Izvješću pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za 2021. godinu posvećen je odlomak novinarskim slobodama i medijima u kojem su predstavljeni i podatci Hrvatskog novinarskog društva (HND). Ističu se tri slučaja u kojima je stala u obranu novinara: Danka Derifaj, Jelena Jindra i Boris Dežulović.
Loading...
Reload document 
Open in new tab > Tko su novinari koje nagrađuje HND? Od ‘homofrenda’ Dežulovića koji pljuje po Vukovaru do Derifaj koja upada na tuđe terase
O Danki Derifaj
Oko Danke Derifaj navodi: “Tako smo tijekom protekle godine svjedočili o više napada na novinare u RH, među kojima je bio i slučaj višestrukog napada na neprijavljenom okupljanju građana zbog uvođenja COVID potvrda, koji smo javno osudili. Nadalje, svjedočili smo i online prijetnjama novinarki koja je u pripremanju radnog zadatka navodno neovlašteno stupila na posjed nekretnine javne osobe. Jedan od preduvjeta profesionalnog obavljanja novinarskog posla je mogućnost novinara da ga obavljaju bez straha od verbalnih i fizičkih napada, koji se nikako ne smiju tolerirati. Osim što nadležna tijela u slučajevima prijetnji novinarima trebaju reagirati, potrebno je i da korisnici društvenih mreža te posjetitelji portala pokažu osobnu odgovornost u komunikaciji te se suzdrže od verbalnih napada, kao i da mediji i administratori profila na društvenim mrežama uklanjaju uvrede i prijetnje.”
O slučaju oko Danke Derifaj možete više čitati OVDJE.
Podsjetimo, RTL je krajem kolovoza 2021. objavio najavu nove sezone RTL-ova istraživačkog magazina Potraga, a glavna tema bio je imovinsko-pravni spor u Splitu.
Objavili su naslov kojim su priznali da je Marko Perković Thompson ipak vlasnik terase, po kojoj je RTL-ova novinarka Danka Derifaj neovlašteno šetala dok su u kući sama bila maloljetna djeca obitelji Perković, ali se RTL pitao je li smio to kupiti. Naveli su da se Thompson upisao kao vlasnik krovišta zgrade, na koju je Derifaj provalila, zbog čega je GONG-ov portal Faktograf, tvrdeći da to nije provala, ograničio doseg Narod.hr-a.
> Faktograf cenzurira Narod.hr zbog korištenja termina ‘provala’ u Thompsonovom slučaju: Evo što smo im odgovorili
>Djeca u šoku – provala u kući Marka Perkovića Thompsona
> Tko je čovjek s kojim je RTL-ova Danka Derifaj provalila kod Thompsona?
RTL-ova novinarka Danka Derifaj s Thompsonovim susjedom Brankom Miodragom i snimateljem ranije tog kolovoza ušla je u dvorište obitelji Perković gdje je, kako je napisala na Facebooku, ”bila na novinarskom zadatku od javnog interesa”, zanemarujući što su u kući bila sama maloljetna djeca i prethodne sudske presude o imovinsko-pravnom sporu. Njihov su pohod zabilježile i kamere:
Nepovredivost doma jedna je od najvećih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Po Kaznenom zakonu, kaznena djelo iz članka 141. koje se odnosi na narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora te iz članka 144. vezano uz neovlašteno slikovno snimanje, progone se po prijedlogu ili privatnoj tužbi oštećene strane – što znači ukoliko oštećenik podnese prijedlog za kazneni progon, a ne po službenoj dužnosti.
Temeljem navedenog, odvjetnik Davorin Karačić zaštitio je Ustavom RH zajamčena prava Marka Perkovića Thompsona. U Splitu je Marko Perković podnio kaznenu prijavu te prijedlog za kazneni progon protiv osoba osumnjičenih da su na štetu njega i njegove obitelji počinili kaznena djela iz članka 141 i 144 Kaznenog zakona koji se odnosi na “narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora”.
“Sud je na na način kako to pravnici razumiju u potpunosti opisao slučaj, dakle na način koji lijevi novinari ni uz najbolju volju ne mogu razumjeti. Sud potvrđuje da taj “krov” kako ga nazivaju neuki redakcijski jurišnici, nije krov u smislu zajedničkih dijelova nekretnine nego se radi o prostoru koji je pogodan i podoban za samostalni posjed, pri čemu je Marko Perković nedvojbeno samostalni posjednik terase, koja je u potpunosti takve kakvoće da, obzirom na pripadnost njegovom stanu i odvojenost od okoline, predstavlja ograđeni prostor koji pripada domu.”, istaknuo je Thompsonov odvjetnik Davorin Karačić detaljno pojašnjavajući odgovor Općinskog suda u Splitu.
> Thompsonov odvjetnik o upadu RTL-ove Derifaj na Thompsonovu terasu: ‘Došlo je do počinjenja kaznenog djela’
Sud je potvrdio, naglašava ugledni odvjetnik, da je Marko Perković na zakonit način stekao nekretninu i da je nedvojbeno samostalni posjednik terase u koju je, podsjetimo, provalila RTL-ova novinarka Danka Derifaj. Novinarska ekipa RTL televizije, zajedno sa sugovornikom, na nedopušten se način neovlašteno popela ljestvama preko ogradnog zida dvora obitelji Perković, čime im je povrijeđeno Ustavom RH zajamčeno pravo na nepovredivost doma.
I dok su neki mediji očajnički pokušavali obraniti provalu koju je izvršila novinarka Derifaj, prikazujući ju kao žrtvu, a osude njenog čina kao napad na slobodu novinarskog izvještavanja, većina je medija morala priznati da je riječ o provali.
Da je Thompson vlasnik terase na koju je Derifaj neovlašteno ušla s novinarskom ekipom priznao je čak i RTL, iako je kasnije to pokušao ponovno prikriti.
Nakon što je Večernji list odgovarajući na zahtjev Thompsonovog odvjetnika ispravio netočne navode koji se odnose na vlasništvo terase na koju je Derifaj ušla te se ispričao Thompsonu, Danka Derifaj odrekla se natjecanja za Večernjakovu ružu, za koju je ranije bila nominirana.
O Jeleni Jindri
Pravobraniteljica posebno ističe i slučaj novinarke Jelene Jindre o čemu više možete pročitati OVDJE.
“U 2021. godini pozornost javnosti privukao je i slučaj korištenja mehanizma iz čl. 346. i 347. Ovršnog zakona kako bi se protiv novinarke i medija odredila privremena mjera zabrane objavljivanja sadržaja, u svrhu zaštite dostojanstva, profesionalnog rada i dostignuća predlagatelja osiguranja. Povodom navedenog slučaja, a radi propitivanja korištenja ovakvih instrumenata, zatražili smo od općinskih sudova podatke o broju takvih rješenja donesenih u posljednje tri godine te iz do sada prikupljenih podataka proizlazi da je ovo jedini slučaj u kojem je udovoljeno zahtjevu predlagatelju osiguranja. Pri tome je vijest o određivanju privremene mjere prema novinarki i mediju rezultirala preuzimanjem i objavljivanjem spornih tekstova od strane više portala, čime je tema dobila veću eksponiranost“, navodi se oko Jindre.
Podsjetimo, odlukom zagrebačkog Općinskog građanskog suda sudac Andrija Krivak proučio je niz članaka koje je portal H-alter objavio o prof. Buljan Flander i Poliklinici te je donio rješenje o privremenoj zabranio portalu H-alter da objavljuje daljnje tekstove.
> Prof. Gordana Buljan Flander dala otkaz u Poliklinici za zaštitu djece i mladih
> Dugogodišnja vještakinja o slučaju Poliklinika: ‘Obično šutim i radim, ali nakon odgledanog Otvorenog…‘
Oduka o privremenoj mjeri donesena je na prijedlog Poliklinike i danas bivše ravnateljice Gordane Buljan Flander, a nakon što je novinarka Jelena Jindra, (koja je, kako je kasnije otkriveno, bila klijentica Poliklinike za zaštitu djece i mladih) na H-alteru objavila od 12. srpnja do 8. rujna prošle godine seriju od ukupno osam tekstova u kojima se iznosi niz neistina i poluistina o radu Poliklinike i samoj ravnateljici, a nakon što je Poliklinika odgovarala na neistine u obliku zahtjeva za objavom demantija.
Uklanjanje spornih članaka s portala H-alter zatražili su svojim dopisima i Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska udruga socijalnih radnika, navodeći da navedeni novinski članci “ne zadovoljavaju osnovne kriterije kulture i profesionalnosti” te tražeći da se u navedenim člancima pridržava temeljnih načela istinitog i objektivnog izvještavanja javnosti.
> Buljan Flander: Tri mjeseca sam neuspješno pokušavala doći do Tomaševića, otkad je počeo javni linč Poliklinike putem H-altera
“Jindra je nazvala serijal Sustav za zlostavljanje ili zaštitu djece?, a zapravo je najmanje govorila o sustavu, usmjerena je bila upravo na ometanje rada poliklinike i difamiranje djelatnika poliklinike. Bilo je puno prijetećih reakcija, poziva na linč na društvenim mrežama, neki roditelji su i odustali od dolazaka i stvorila se jedna atmosfera nepovjerenja, linča i zaista je došlo do ometanja rada poliklinike”, rekla je Buljan Flander u razgovoru za Hrvatski radio Radio Sljeme.
Tomislav Tomašević je kao razlog za smjenu Upravnog vijeća Poliklinike naveo upravo odluku zagrebačkog Općinskog građanskog suda kojom je sudac Andrija Krivak rješenjem zabranio portalu H-alter da objavljuje sporne tekstove, odnosno činjenica da su pravna služba Poliklinike i ravnateljica Poliklinike reagirali na neistine koje je portal H-alter objavljivao o Poliklinici i radu 23 psihologa, pedagoga, sociologa, stručna djelatnika Poliklinike za zaštitu djece i mladeži.
Tomašević je u međuvremenu imenovao novo Upravno vijeće, o čemu možete čitati ovdje:
> Tomašević imenovao novo Upravno vijeće Poliklinike: Među članovima i Lora Vidović
Podsjetimo također, u svom razgovoru za Novu TV Buljan Flander je čak navela da je novinarka Jindra prije objave članaka zatražila niz odgovora od Poliklinike, dobila ih te ih onda iskrivljavala.
”Ja sam tražila privremenu mjeru isključivo za portal H-Alter s obzirom na to da je dva mjeseca pisao vrlo ružne članke, članke koji su bili puni neistina, koji su defamirali rad stručnjaka poliklinike, rad Poliklinike. Pokušali smo na razne načine i davanjem informacija i uredniku i novinarki utjecati na to da imaju prave informacije. Međutim, iz teksta u tekst informacije su bile sve manje istinite. Poslali smo sedam-osam demantija”, poručila je prof. Buljan Flander.
Jindra je tijekom svibnja zatražila u nekoliko navrata odgovore na desetke pitanja od Poliklinike, o čemu je Polinklinika slala opsežne odgovore 13.5., 18.5., 31.5., 4.6. i 19.6.
O Borisu Dežuloviću
Pravobraniteljica ima i razumijevanje za uvredljivu kolumnu Borisa Dežulovića.
> HND proglasio Borisa Dežulovića novinarom godine, kao razlog naveli i uvredljiv tekst o Vukovaru
“Kolumna objavljena uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, izazvala je brojne reakcije zbog korištenja vulgarizma u tekstu. Pri tome su mnogi zanemarili preostali dio teksta u kojem se govori o sustavnim problemima tranzicije, iseljavanju i neimaštini te koji, iako sadrži vulgarizam i uvredljiv je za veliki broj građana, suštinski predstavlja kritiku vlasti, a što je upravo razlog zašto se u demokratskim društvima štiti sloboda izražavanja”, ističe Pravobraniteljica, dodajući da je autor zbog tog teksta primio prijetnje smrću te da je VEM zaključio da se u kolumni ne radi o govoru mržnje.
Podsjetimo, novinar Boris Dežulović u studenom 2021. na N1 objavio je komentar u kojemu vulgarnim rječnikom vrijeđa Vukovar i njegovu žrtvu.
Nakon objavljene kolumne uslijedile su oštre reakcije javnosti.
Na nedopustivo vrijeđanje vukovarske žrtve reagirali su Ministarstvo branitelja, političke stranke, novinari…
> DP reagirao na Dežulovićevu kolumnu za N1: Doživjeli smo i vulgarni ispad beogradskog potrčka na Vukovar
Vezano uz podatak koji se spominje u objašnjenju HND-ove nagrade – naime, da je Dežulović 1991. bio u Vukovaru, donosimo što je o tome napisala književnica i hrvatska braniteljica Tanja Belobrajdić.
> Sjećate se navodnog atentata na predsjednika HND-a 2016.: 5 godina kasnije, DORH i dalje istražuje
> Evo kako je Peternel komentirao nagradu HND-a Ivani Petrović i reakciju Documente!
> (FOTO) Vratili nagrade HND-a buneći se zbog nagrađivanja Ivane Petrović: Pilsel, Mazocco, Bardić…
“Oboje smo u bili u Vukovaru u tragičnom mjesecu studenom 1991. godine. Međutim, dok sam ja, u odori ZNG-a, kroz njive, kukuruzna i minska polja spašavala glavu do Vinkovaca u koje sam dospjela otpalih noktiju na nogama, on se gospodski uvezao u grad, u džipu JNA, s onima od kojih sam ja bježala”, napisala je književnica i braniteljica Tanja Domazet Belobrajdić u svome osvrtu komentirajući Dežulevićevu kolumnu.
“Pod pratnjom okupatora obišao je neke lokacije… Bilo ga je strah, a imao je zaštitu, a zamislite kako je bilo onim ljudima, koji su bili bez ikakve zaštite,” napominje književnica i nastavlja: “Dovoljno je bilo samo da netko pokaže prstom u čovjeka i da bude izdvojen… Ljudi su gledali kako od njih odvode najmilije, kako im ubijaju članove obitelji… I to uspoređivati s onim što je Dežulović vidio u par sati, sa strahotama Vukovaraca, to je stvarno degutantno i besmisleno!” – rekla je Belobrajdić kasnije gostujući u emisiji Bujica.
Što još pravobraniteljica ističe o medijima?
“Iako su mediji oduvijek imali zadaću prenijeti pravodobne i činjenično točne vijesti, a na čemu su građani posebno bili zahvalni u prvoj pandemijskoj godini, protekle su godine glasni pojedinci ustrajali u tvrdnjama da medijska selekcija vijesti doprinosi cenzuri „prave istine“, a dolazilo je i do napada na novinare”, navodi se.
“Osim govora mržnje, prijetnji i fizičkih napada, novinari su i 2021. godine bili pojačano izloženi tzv. strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (SLAPP). Riječ je o tužbenim zahtjevima potaknutim javnim djelovanjem tuženika u pitanjima od javnog interesa, a tužitelj sudski postupak koristi i u druge svrhe osim ostvarivanja prava. U slučaju kad su mete SLAPP-a novinari, željeni učinak sudskih postupaka je njihovo opstruiranje u radu, pa oni ponekad sami sebe cenzuriraju da se ne bi izložili novim tužbama. Takve tužbe za cilj nemaju nužno uspjeh tužitelja u sporu, već je u fokusu financijsko
iscrpljivanje, zastrašivanje te onemogućavanje daljnjeg rada novinara, zaštitnika ljudskih prava, OCD- a, znanstvenika, istraživačke i akademske zajednice te zviždača”, stoji u Izvješću.
