Tko su novinari koje nagrađuje HND? Od ‘homofrenda’ Dežulovića koji pljuje po Vukovaru do Derifaj koja upada na tuđe terase

Foto: snimka zaslona, fah, snimka zaslona; fotomontaža: narod.hr

Nakon što je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) dodijelilo nagrade za novinarske radove u 2021. godini, donosimo analizu o dobitnika i nominiranih za te nagrade od kojih je, očekivano za HND, velik broj povezan s Pupovčevim Novostima koje financiraju iz državnog proračuna.  Odlukom članova HND-a “novinarom godine” proglašen je Boris Dežulović, a za to su mjesto uz njega bili nominirani Indexov Ilko Ćimić, HRT-ova Jelena Jindra i RTL-ova Danka Derifaj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobio je Marinko Čulić, novinar “Novosti” Pupovčevog SNV-a, a nagradu Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo dobila je Tamara Opačić za reportaže s Banovine objavljene također u “Novostima”.

Na slici Igor Šoban, Jelena Jindra, Ilko Ćimić, Tamara Opačić, Boris Dežulović. foto HINA/ Daniel KASAP/ ik

HND proglasio Borisa Dežulovića novinarom godine, kao razlog naveli i uvredljiv tekst o Vukovaru

Tko je Boris Dežulović?

Boris Dežulović (Split, 1964.) bio je jedan od osnivača Feral Tribunea, a djeluje kao kolumnist u nekim hrvatskim, bosansko-hercegovačkim i srbijanskim medijima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novinarstvom se počinje baviti 1988. godine u Slobodnoj Dalmaciji. Zajedno s Viktorom Ivančićem i Predragom Lucićem 1993. godine osniva Feral Tribune. Tjednik je bio kritiziran u javnosti zbog vrijeđanja i parafraziranja mnogih javnih osoba te relativiziranja Domovinskog rata. Feral je ugašen 2008. godine zbog niske naklade. Feral Tribune postao je poznat po oštrom kritiziranju i ismijavanju prvog hrvatskog predsjedndika Franje Tuđmana. Zgražanje velikog dijela javnosti izazvala je i jedna od njihovih naslovnica kojom su se rugali činjenici da je predsjedniku Tuđmanu zbog kemoterapije otpala kosa. Feral Tribune je bio financiran sredstvima Sorosevog Otvorenog društva.

Vrijeđao neistomišljenike u Slobodnoj Dalmaciji zbog čega je ona kažnjena na sudu

Godine 2015. Slobodna Dalmacija izgubila je spor na Županijskom sudu u Splitu zbog kolumne Borisa Dežulovića iz 2012. kojom je povrijedio čast, ugled i dostojanstvo desetero tužitelja te je taj dnevni list svakome od njih treba isplati po 15.000 kuna naknade štete.

U tekstu Dežulović neistomišljenike naziva “desničarskom stokom” i “katoličkim talibanima”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Presuda protiv Dežulovića i Slobodne Dalmacije: neistomišljenike nazvali ‘desničarskom stokom’ i ‘katoličkim talibanima’

Zagreb Pride izabrao Dežulovića za homofrenda godine zbog članka za koji je kažnjen!

Slobodna Dalmacija dala otkaz Dežuloviću, Ante Tomić i Jurica Pavičić otkazali suradnju Slobodnoj

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo zbog stavova iznesenih u toj kolumni, za koju je sudski pravorijek utvrdio da je riječ o vrijeđanju i povredu časti i dostojanstva tužitelja, Zagreb Pride 2012. godine je dodijelio Dežuloviću titulu “homofrenda godine”.

Na slici Boris Dežulović. foto HINA/ Daniel KASAP/ ik

Nakon te presude Slobodna Dalmacija otkazala je suradnju Dežuloviću, a nakon toga, vjerojatno iz solidariziranja s Dežulovićem, Slobodnoj Dalmaciji otkazali su suradnju i Jurica Pavičić i Ante Tomić.

Nino Raspudić nakon otkaza Dežuloviću upozorio je da on dobio otkaz u jednom, a nastavio pisati u dva lista ista vlasnika.

“Neobično je da novinar dobiva otkaz u jednom, a nastavlja pisati u dva lista istog vlasnika. EPH se na ružan način znao rješavati nekih “sitnijih riba”, o čijoj sudbini nitko nije vodio računa, a Dežuloviću su znali neobjavljivati tekstove, poput jednog o Kutli, na što je “podvio rep” i nastavio pisati dalje za istog gazdu.” – komentirao je Raspudić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Raspudić: Dežulović dobiva otkaz u jednom, a nastavlja pisati u dva lista istog vlasnika

Tko je sve podržao Borisa Dežulovića u pisanju tekstova kojima vrijeđa neistomišljenike?

Mirjana Hrga odgovara Dežuloviću: ‘Dežuloviću, ti novinar nisi’

Dežulović: nakon osuđujuće sudske presude hrabro se okomio na pokojne – Tuđmana

Dobili odbijenicu: “Zbog čega bi ministarstvo javnim novcem kupovalo knjige Tomića ili Dežulovića?”

Splitski branitelji DORH-u prijavili novinare Pupovčevih Novosti: Dežulovića, Ivančića i Krstulovića

Kaznena prijava Dežulovića DORH-u

2017. Koordinacija braniteljskih, veteranskih i stradalničkih udruga Splita i Splitsko-dalmatinske županije DORH-u je kazneno prijavila trojicu novinara i kolumnista tjednika “Novosti” Srpskog narodnog vijeća – Borisa Dežulovića, Viktora Ivančića i Milorada Krstulovića, tereteći ih za mržnju i netrpeljivost prema hrvatskom narodu i državnosti.

“Ova trojica novinara su u razdoblju od ožujka 2016. do siječnja 2017. u nizu tekstova izrazili otvorenu netrpeljivost i mržnju prema hrvatskom narodu, ideji hrvatske državnosti, te prema simbolima Republike Hrvatske i nacionalnim blagdanima” rekao je Ivan Turudić, predsjednik županijske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora

Po njegovu mišljenju, takvim ponašanjem trojice spomenutih novinara tjednika “Novosti” ostvarena su “sva bitna obilježja kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju te povrede ugleda Republike Hrvatske”.

Godine 2018. Dežulović je u svojoj posljednjoj kolumni za sarajevsko Oslobođenje naveo da su mu otkazali suradnju zbog vrijeđanja vjerskih osjećaja.

Boris Dežulović zbog vrijeđanja vjerskih osjećaja više ne piše za sarajevsko Oslobođenje

Na promociji knjige o Feral Tribunu: Stipe Mesić, Budimir Lončar, Drago Hedl, Čedo Prodanović, Tomislav Jakić

Prošle je godine Dežulović ušao u javnu prepirku s predsjednikom Zoranom Milanovićem glede teme bespravne gradnje u uvali Vruja o kojoj je Dežulović pisao. Kada je Milanović napao prosvjednike, Dežulović se okomio na njega prigovarajući mu da “živi na državnom budžetu”. Pitanje je koliko Dežulović može prigovarati drugima za to, s obzirom da sam piše za “Novosti” Srpskog narodnog vijeća na čelu s Miloradom Pupovcem, koje su također financirane iz hrvatskog državnog proračuna.

Dežulovićevo vrijeđanje Vukovara 

Podsjetimo, novinar Boris Dežulović u studenom 2021. na N1 objavio je komentar u kojemu vulgarnim rječnikom vrijeđa Vukovar i njegovu žrtvu.

Nakon objavljene kolumne uslijedile su oštre reakcije javnosti.

Na nedopustivo vrijeđanje vukovarske žrtve reagirali su Ministarstvo branitelja, političke stranke, novinari…

DP reagirao na Dežulovićevu kolumnu za N1: Doživjeli smo i vulgarni ispad beogradskog potrčka na Vukovar

Penava: ‘Ova vlast velikosrpsku politiku vraća u igru. Dežulović? On je kolumnist Pupovčevih Novosti‘

Vezano uz podatak koji se spominje u objašnjenju HND-ove nagrade – naime, da je Dežulović 1991. bio u Vukovaru, donosimo što je o tome napisala književnica i hrvatska braniteljica Tanja Belobrajdić.

> Sjećate se navodnog atentata na predsjednika HND-a 2016.: 5 godina kasnije, DORH i dalje istražuje

> Evo kako je Peternel komentirao nagradu HND-a Ivani Petrović i reakciju Documente!

> (FOTO) Vratili nagrade HND-a buneći se zbog nagrađivanja Ivane Petrović: Pilsel, Mazocco, Bardić…

“Oboje smo u bili u Vukovaru u tragičnom mjesecu studenom 1991. godine. Međutim, dok sam ja, u odori ZNG-a, kroz njive, kukuruzna i minska polja spašavala glavu do Vinkovaca u koje sam dospjela otpalih noktiju na nogama, on se gospodski uvezao u grad, u džipu JNA, s onima od kojih sam ja bježala”, napisala je književnica i braniteljica Tanja Domazet Belobrajdić u svome osvrtu komentirajući Dežulevićevu kolumnu.

“Pod pratnjom okupatora obišao je neke lokacije… Bilo ga je strah, a imao je zaštitu, a zamislite kako je bilo onim ljudima, koji su bili bez ikakve zaštite,” napominje književnica i nastavlja: “Dovoljno je bilo samo da netko pokaže prstom u čovjeka i da bude izdvojen… Ljudi su gledali kako od njih odvode najmilije, kako im ubijaju članove obitelji… I to uspoređivati s onim što je Dežulović vidio u par sati, sa strahotama Vukovaraca, to je stvarno degutantno i besmisleno!” – rekla je Belobrajdić kasnije gostujući u emisiji Bujica.

Tko je Danka Derifaj?

Danka Derifaj, koju je HND nominirao za “novinarku godine”, a koja je nakon glasovanja ostala na 2. mjestu, nakon Dežulovića, novinarka je RTL-a, poznata po nizu neprofesionalnih postupaka i grubog kršenja novinarske etike.

Podsjetimo, upravo je ove godine Županijski sud u Zagrebu ukinuo raniju oslobađajuću presudu protiv Danke Derifaj u sporu s dr. Željkom Markić, koja ju je tužila za klevetu.

Županijski sud ukinuo presudu kojom je Derifaj oslobođena optužbe za klevetu dr. Markić

Dr. Željka Markić komentirala je odluku Županijskog suda u Zagrebu:

“Nakon što sam pet godina čekala na odluku Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, jako mi je drago da je Županijski sud u manje od godinu dana donio odluku i prihvatio našu žalbu na presudu kojom je sutkinja Sandra Kantolić novinarku RTL Direkta, Danku Derifaj, oslobodila optužbe za klevetu, kazneno djelo protiv časti i ugleda.

Danka Derifaj je u svom prilogu u RTL Direktu iznijela više neistina o meni, nanoseći veliku štetu mom ugledu i cijeloj mojoj obitelji. Između ostalog tvrdila je ‘da zarađujem od tableta koje sprječavaju začeće’. Na sudu sam dokazala da moja tvrtka nikad nije prodavala, istraživala ili zarađivala na abortivnim ili kontracepcijskim sredstvima.

A onda je Danka Derifaj složila konstrukciju da je ona tvrdnjom da ja zarađujem na kontracepciji u stvari mislila reći da ja poslovno surađujem s Tevom, a kako ova multinacionalna kompanija s više od 30.000 zaposlenika zarađuje između ostalog i na kontracepciji – to onda znači da i moja firma – koja s Tevom surađuje u potpuno drugom području, u području neuroloških ispitivanja, – u stvari zarađuje na kontracepciji.

Ova misaona akrobaciju Danke Derifaj koju je sutkinja Sandra Kantolić prihvatila kao izgovor za svoju presudu – značila bi da Derifaj ima pravo u nekom sljedećem prilogu u RTL Direktu optužiti npr. liječnika koji se zalaže za zaštitu života od začeća, recimo neurologa ili pedijatra, a zaposlen je u bolnici u kojoj se rade pobačaji – „da dok hoda za život istovremeno svoju plaću zarađuje na pobačajima“, prikazujući ga dvoličnim i neautentičnim.

Dr. Markić: ‘Laži koje je Danka Derifaj iznijela o meni  proširene su po cijeloj Hrvatskoj’

Laži koje je Danka Derifaj iznijela o meni  proširene su po cijeloj Hrvatskoj. Preuzeli su ih i mnogi drugi mediji. Sve se to događalo dva dana nakon prvog Hoda za život u Hrvatskoj, 2016. Poštujem pravo gđe Derifaj da se ne slaže s mojim stavom i stavom desetaka i desetaka tisuća ljudi koji sudjeluju u Hodu za život – da svako nerođeno dijete ima pravo na život i zakonsku i svaku drugu zaštitu, a da djetetova majka ima pravo na svu moguću potporu društva i države. Ali njezino neslaganje ne može biti izgovor za klevetu neistomišljenika. Zahvaljujem Odvjetničkom društvu Planinić, Šoljić i partneri na profesionalnosti i neumornom zalaganju za istinu.“, zaključila je dr. Markić.

Neistinite tvrdnje Danke Derifaj

Podsjetimo, dr. Željka Markić tužila je Danku Derifaj 2016. godine kada je u prilogu o prvom Hodu za život koji je objavljen na RTL Direktu između ostalog iznijela neistinitu tvrdnju da „dr. Markić zarađuje od tableta koje sprječavaju začeće“.

> Sud srušio presudu da je dr. Željka Markić iznijela klevetu o LGBT aktivistici Mimi Simić

> Tužba dr. Markić protiv RTL-ove Danke Derifaj zbog klevete: Ročište odgođeno zbog bolesti odvjetnice Sloković 

> RTL-ova urednica drugi put zaredom odgodila ročište za tužbu zbog klevete 

Željka Markić dala je Derifaj intervju, u kameru, odgovarajući na njezina pitanja i jasno je rekla kako njezina tvrtka nikad nije prodavala kontraceptivna ili abortivna sredstva niti je ikad radila klinička ispitivanja koja bi istraživala kontracepciju te je novinarku uputila kako njezine tvrdnje može provjeriti na tijelima nadležnim za izdavanje dozvola za prodaju ljekova ili provođenje kliničkih ispitivanja.

Danka Derifaj
Danka Derifaj, Foto: fah

Unatoč tome, Danka Derifaj objavila je prilog u kojem je o Željki Markić, bez dokaza, uz ostalo, tvrdila sljedeće: “Kad je netko protiv pobačaja, onda je vrlo neobično da zarađuje od tableta koje sprječavaju začeće“.

Provala na terasu pjevača Marka Perkovića Thompsona

Danka Derifaj nedavno je ponovno došla u središte pozornosti nakon što je sa svojom televizijskom ekipom provalila na terasu privatnog stana obitelji Marka Perkovića u Splitu, o čemu je prvi izvijestio Narod.hr.

RTL-ova novinarka Danka Derifaj, snimatelj i susjed obitelji Perković, Branko Miodrag, od ranije poznat policiji vezano za švercersku aferu „Panama“  provalili su kod pjevača Marka Perkovića Thompsona. 

Djeca u šoku – provala u kući Marka Perkovića Thompsona

Odvjetnik Karačić: Sud je potvrdio – Marko Perković nedvojbeno je samostalni posjednik terase

Pročitajte prostačku objavu novinarke Danke Derifaj, koja je plasirala klevetu o dr. Markić u vrijeme prvog Hoda za život 2016.

U trenutku provale, kako Narod.hr doznaje od osoba bliskih obitelji, u kući su bile same 11-godišnje blizanke i 15- godišnji sin Perkovićevih, troje od njihovih petero djece. Thompsona i suprugu nazvala su prestrašena djeca opisujući da po terasi, koja se nastavlja na njihovu dnevnu sobu, hodaju dva muškarca i žena, obilaze oko bazena, približavaju se ulazu u dnevni boravak.

Thompsonova je supruga, Sandra, jureći kući, pozvala policiju. Po dolasku policije napravljen je zapisnik, a pregled snimaka nadzornih kamera pokazao je da su kod obitelji Perković provalila dva muškarca i jedna žena. Jedan je muškarac bio snimatelj. Snimka nadzorne kamere i fotografije pokazuju kako su provalnici ušli. Provalnici su se popeli na terasu Thompsonove kuće ljestvama, te se prebacili preko ograde. Na snimkama nadzornih kamera može se prepoznati susjed Thompsonovih, Branko Miodrag i novinarka RTL-a Danka Derifaj.

Na jednoj se snimci vidi kako Miodrag pomaže Derifaj da se ljestvama iz prizemlja popne na terasu Thompsonove obiteljske kuće i prijeđe ogradu terase. Druge dvije snimke pokazuju kako se provalnici,  Derifaj, Miodrag i snimatelj šeću po Thompsonovoj terasi, travnjaku, oko bazena, razgledavaju i snimaju, kao da se ne nalaze na privatnoj terasi i u vrtu privatne kuće.

RTL priznao da je Thompson vlasnik terase na koju je Derifaj provalila, pa onda opet promijenili priču

> Pupovčeva supruga i Anto Nobilo stali u obranu Derifaj: ‘Ne daj se, Dančilo’

Hrstić: TV ekipa bez dozvole nije imala što raditi na terasi u posjedu Thompsonove obitelji

“Sud je na na način kako to pravnici razumiju u potpunosti opisao slučaj, dakle na način koji lijevi novinari ni uz najbolju volju ne mogu razumjeti. Sud potvrđuje da taj “krov” kako ga nazivaju neuki redakcijski jurišnici, nije krov u smislu zajedničkih dijelova nekretnine nego se radi o prostoru koji je pogodan i podoban za samostalni posjed, pri čemu je Marko Perković nedvojbeno samostalni posjednik terase, koja je u potpunosti takve kakvoće da, obzirom na pripadnost njegovom stanu i odvojenost od okoline, predstavlja ograđeni prostor koji pripada domu.”, istaknuo je Thompsonov odvjetnik Davorin Karačić detaljno pojašnjavajući odgovor Općinskog suda u Splitu.

Sud je potvrdio, naglašava ugledni odvjetnik, da je Marko Perković na zakonit način stekao nekretninu i da je nedvojbeno samostalni posjednik terase u koju je, podsjetimo, provalila RTL-ova novinarka Danka Derifaj. Novinarska ekipa RTL televizije, zajedno sa sugovornikom, na nedopušten se način neovlašteno popela ljestvama preko ogradnog zida dvora obitelji Perković, čime im je povrijeđeno Ustavom RH zajamčeno pravo na nepovredivost doma.

I dok su neki mediji očajnički pokušavali obraniti provalu koju je izvršila novinarka Derifaj, prikazujući ju kao žrtvu, a osude njenog čina kao napad na slobodu novinarskog izvještavanja, većina je medija morala priznati da je riječ o provali.

Da je Thompson vlasnik terase na koju je Derifaj neovlašteno ušla s novinarskom ekipom priznao je čak i RTL, iako je kasnije to pokušao ponovno prikriti.

VL se ispričao Thompsonu zbog neistina u intervjuu s Dankom Derifaj

Danka Derifaj odbila nominaciju za Večernjakovu ružu jer se VL ispričao Thompsonu

Nakon što je Večernji list odgovarajući na zahtjev Thompsonovog odvjetnika ispravio netočne navode koji se odnose na vlasništvo terase na koju je Derifaj ušla te se ispričao Thompsonu, Danka Derifaj odrekla se natjecanja za Večernjakovu ružu, za koju je ranije bila nominirana.

Tko je Jelena Jindra?

Jelena Jindra, koja je bila treća nominirana za HND-ovu nagradu za “novinara godine”, novinarka je HRT-a koja je došla u fokus javnosti nakon serije članaka na portalu H-alter u kojima se obrušila na zagrebačku Polikliniku za zaštitu djece i mladih i njezinu tadašnju ravnateljicu Gordanu Buljan Flander. Zbog tih je članka sudskom presudom odlučeno da se portalu privremeno zabrani objavljivanje tekstova na ovu temu.

Podsjetimo, odlukom zagrebačkog Općinskog građanskog suda sudac Andrija Krivak proučio je niz članaka koje je portal H-alter objavio o prof. Buljan Flander i Poliklinici te je donio rješenje o privremenoj zabranio portalu H-alter da objavljuje daljnje tekstove.

Jelena Jindra, Foto: snimka zaslona

Prof. Gordana Buljan Flander dala otkaz u Poliklinici za zaštitu djece i mladih

> Dugogodišnja vještakinja o slučaju Poliklinika: ‘Obično šutim i radim, ali nakon odgledanog Otvorenog…‘

Oduka o privremenoj mjeri donesena je na prijedlog Poliklinike i danas bivše ravnateljice Gordane Buljan Flander, a nakon što je novinarka Jelena Jindra, (koja je, kako je kasnije otkriveno, bila klijentica Poliklinike za zaštitu djece i mladih) na H-alteru objavila od 12. srpnja do 8. rujna ove godine seriju od ukupno osam tekstova u kojima se iznosi niz neistina i poluistina o radu Poliklinike i samoj ravnateljici, a nakon što je Poliklinika odgovarala na neistine u obliku zahtjeva za objavom demantija.

Uklanjanje spornih članaka s portala H-alter zatražili su svojim dopisima i Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska udruga socijalnih radnika, navodeći da navedeni novinski članci “ne zadovoljavaju osnovne kriterije kulture i profesionalnosti” te tražeći da se u navedenim člancima pridržava temeljnih načela istinitog i objektivnog izvještavanja javnosti.

Poziv na linč

“Jindra je nazvala serijal Sustav za zlostavljanje ili zaštitu djece?, a zapravo je najmanje govorila o sustavu, usmjerena je bila upravo na ometanje rada poliklinike i difamiranje djelatnika poliklinike. Bilo je puno prijetećih reakcija, poziva na linč na društvenim mrežama, neki roditelji su i odustali od dolazaka i stvorila se jedna atmosfera nepovjerenja, linča i zaista je došlo do ometanja rada poliklinike”, rekla je Buljan Flander u razgovoru za Hrvatski radio Radio Sljeme.

Tomislav Tomašević je kao razlog za smjenu Upravnog vijeća Poliklinike naveo upravo odluku zagrebačkog Općinskog građanskog suda kojom je sudac Andrija Krivak rješenjem zabranio portalu H-alter da objavljuje sporne tekstove, odnosno činjenica da su pravna služba Poliklinike i ravnateljica Poliklinike reagirali na neistine koje je portal H-alter objavljivao o Poliklinici i radu 23 psihologa, pedagoga, sociologa,  stručna djelatnika Poliklinike za zaštitu djece i mladeži.

> Buljan Flander: Tri mjeseca sam neuspješno pokušavala doći do Tomaševića, otkad je počeo javni linč Poliklinike putem H-altera

> Glavni urednik H-altera tumači da smjena UV-a Poliklinike od Tomaševića nema nikakve veze s tim što su obojica iz Možemo

Tomašević je u međuvremenu imenovao novo Upravno vijeće, o čemu možete čitati ovdje:

> Tomašević imenovao novo Upravno vijeće Poliklinike: Među članovima i Lora Vidović

Niz odgovora koji su iskrivljavani

Podsjetimo također, u svom razgovoru za Novu TV Buljan Flander je čak navela da je novinarka Jindra prije objave članaka zatražila niz odgovora od Poliklinike, dobila ih te ih onda iskrivljavala.

”Ja sam tražila privremenu mjeru isključivo za portal H-Alter s obzirom na to da je dva mjeseca pisao vrlo ružne članke, članke koji su bili puni neistina, koji su defamirali rad stručnjaka poliklinike, rad Poliklinike. Pokušali smo na razne načine i davanjem informacija i uredniku i novinarki utjecati na to da imaju prave informacije. Međutim, iz teksta u tekst informacije su bile sve manje istinite. Poslali smo sedam-osam demantija”, poručila je prof. Buljan Flander.

Jindra je tijekom svibnja zatražila u nekoliko navrata odgovore na desetke pitanja od Poliklinike, o čemu je Polinklinika slala opsežne odgovore 13.5., 18.5., 31.5., 4.6. i 19.6.

Tko je Ilko Ćimić?

Ilko Ćimić, novinar Indexa također je bio nominiran za HND-ovu nagradu.

Ćimić je prošle godine u jednom članku na Indexu pisao o financiranju udruge U ime obitelji, donoseći potpuno netočan naslov “WikiLeaks: Španjolski desničari davali stotine tisuća eura udruzi Željke Markić” koji je kasnije promijenjen u: “WikiLeaks: Španjolski desničari davali novac udruzi Željke Markić i njenim ljudima”.

Novinar Index.hr-a, čiji je osnivač Matija Babić, Ilko Ćimić, u članku donosi isječak iz jednog od 17 tisuća dokumenata koji pripadaju udrugama iz Španjolske, HazteOiru i CitizenGO-u, pod zajedničkim naslovom Mreža netolerancije (The Intolerance Network), a koji je objavio Wikileaks.

>Koalicija s Možemo se na izborima oglašavala na radijskoj stanici čiji je suvlasnik Emil Tedeschi

>Atlantic Grupa i Tedeschi osobno financirali su Zakladu Solidarna – među čijim su osnivačima glavni ljudi iz Možemo

> Je li istina da je Tomislav Tomašević bio konzultant u 40 zemalja?

> Šola: Sorosev zec iz šešira Tomašević ispalio da će vratiti Trg maršala Tita

Iko Ćimić donosi tako “dokaze”, popis uplata koje je CitizenGo izvršio na račun udruge U ime obitelji 2015. godine: 800,8 EUR-a, pa 300, pa 600 i onda 700. Ovaj iznos od ukupno  2404,8 odnosno ca 18 000 HRK Index koristi za tvrdnju kako je djelovanje U ime obitelji “uvezeno iz inozemstva” – osobito govoreći o referendum o braku koji je održan 2013. godine te referendumskim inicijativama za promjenu izbornog sustava kojima su prikupljeni potpisi u dva navrata – 2014. i 2018 godine.

Svoj prvi naslov, da UiO, koji nazivaju “udruga Željke Markić” dobiva  stotine tisuća eura – potkrijepili su  isječkom brojki koje predstavljaju iznose “skinute” s računa  ( -800, pa -300…) i ionda stanje računa – 96,615; 153,491,98; 52.838,50. Pa su onda Indexovci zbrojili nekoliko stanja računa i proglasili to “stotinama tisuća eura koje prima udruga Željke Markić”.  U drugom su naslovu odustali od tvrdnje o stotinama tisuća eura, ali su ostali na neodređenoj količini novca koji “dobivaju ljudi Željke Markić”.

Što je poručio CitizenGo Indexu?

Zanimljivo je kako je Index.hr na temelju dokumenata povezanih s hakerskim napadom na direktora CitizenGo-a g. Arsuagu iz 2017. godine, reciklirajući stare dokumente, iskonstruirao priču o “uvezenoj konzervativnoj revoluciji” upravo u okolnostima u kojima je na vlasti u Zagrebu politička stranka Možemo koja je proizašla iz udruga koje su stvarno financirane stotinama i stotinama tisuća eura iz inozemstva. Narod.hr u više je navrata pisao o toj vrsti posrednog financiranja političke stranke Možemo od Georga Sorosa i političke zaklade njemačke ekstremno lijeve stranke Die Linke (1.2.3., i 4.).

U nastavku donosimo i odgovor međunarodne organizacije CitizenGo Index.hr-u u kojem se između ostalog navodi i tužbe koje je udruga podnijela protiv medija koji o njoj iznose laži te se koriste ukradenim dokumentima.

“Prije nekoliko dana tih 17.000 dokumenata podijeljeno je s četiri online medija: njemačkim TAZ-om, talijanskim Il Fatto Quotidianom, meksičkom Contralíneaom i španjolskim Públicom. Ovi mediji objavili su tekstove koji sadrže podatke iz ukradenih dokumenata koje je objavio Wikileaks.

(…)
Stoga vas pozivamo da se suzdržite od korištenja ili širenja informacija koje proizlaze iz hakiranih dokumenata koje Wikileaks sad objavljuje jer bi njihovo širenje, nakon što ste saznali za njihovo kriminalno podrijetlo, moglo predstavljati pravni prekršaj s vaše strane. Također, izvor informacija koji ste koristili nije pouzdan jer, iako ima mnogo ukradenih podataka (stoga ih nije bilo moguće sve pregledati), HazteOir.org i CitizenGO svjesni su izmjena nekih sadržaja i njihovog izvlačenja iz konteksta.

(…)

Hakerski napad 2017., Wikileaksovo objavljivanje ukradenih dokumenata 2021. godine i gore navedeni tekstovi dio su klevetničke kampanje protiv svih koji se zalažu za zaštitu prava na život, zaštitu obitelji i za kršćane u cijelom svijetu. Osuđujemo vaše nezakonite radnje i vaše napade na slobodu govora. Zbog toga tražimo od vas da uklonite/povučete sa svoje web stranice sve tekstove koji se odnose na sadržaj hakiranih dokumenata (koje je objavio Wikileaks)”, stoji u odgovoru koji su dobili, u kojem se na kraju navodi da će se u slučaju objave članka razmotriti “mogućnosti pokretanja odgovarajućih pravnih radnji” i navode odluke španjolskog suda prema kojima bi prikupljanje i širenje hakiranih dokumenata i/ili njihovog sadržaja mogli biti zločin prema nekoliko članaka španjolskog Kaznenog zakona.

Ilko Ćimić nije prošle godine nije objavio cijeli odgovor dr. Markić

U istom članku Ilko Ćimić nije svojim čitateljima omogućio da pročitaju cijeli odgovor dr.Željke Markić, izvršne direktorice udruge U ime obitelji – iako je udovoljeno njegovom zahtjevu za žurnim odgovorom.

>Evo što je dr. Markić odgovorila Indexu – a Ilko Ćimić nije objavio!

U Ćimićevo dokazivanje kako je djelovanje U ime obitelji “uvezeno iz inozemstva” koje temelji na tvrdnji da je UiO 2015. primila ukupno 2404,80 Eura odnosno otprilike 18.000 HRK od međunarodne organizacije CitizenGO – nije se uklopio odgovor Željke Markić pa ga je onda prilagodio potrebama svog teksta. Ovdje donosimo cijeli odgovor dr. Markić, a prepuštamo čitateljima da pogode koji dio Ilko Ćimić nije objavio.

Na fotografiji Ilko Ćimić. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

“Nismo upoznati sa sadržajem ukradenih i proizvedenih dokumenata čijih 17,000 stranica spominjete. Mogu potvrditi da U ime obitelji cijeni doprinos međunarodne organizacije CitizenGO demokraciji kroz uključivanje velikog broja građana u važna pitanja poput zaštite prava nerođenog djeteta na život, promicanje braka kao zajednice žene i muškarca, raskrinkavanje nebuloza rodne ideologije i dr.

Još Vam jednom potvrđujem da su referendum o braku održan 2013. na kojem je više od milijun hrvatskih birača svojim glasom osiguralo ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca, baš kao i dva referendumska izjašnjavanja o demokratizaciji izbornog sustava u kojima je sudjelovalo više stotina tisuća hrvatskih građana – 2014. i 2018. g. –financirani donacijama i volontiranjem hrvatskih građana, udruga i pravnih osoba.

Udruga U ime obitelji svoje aktivnosti najvećim dijelom financira donacijama hrvatskih građana, donacije/projekti vezani za inozemstvo u rasponu su od 0 do 10-15% posto godišnjih prihoda udruge, ovisno o naravi aktivnosti.

Držimo da je utjecaj Sorosa i Otvorenog društva na lijeve udruge i političke stranke poput Možemo u Hrvatskoj poguban za demokraciju te podržavamo sve glasnije pozive da se potpuno prekine financiranje svih nevladinih udruga u Hrvatskoj inozemnim donacijama.

Zahvaljujemo se i ovom prilikom svim našim donatorima. Pa i Indexu – koji također financira naše aktivnosti uplatama obeštećenja za iznošenje laži i uvreda o U ime obitelji i meni osobno.”, navedeno je u odgovoru kojeg potpisuje dr. Markić, a kojega Ilko Ćimić, u obrazloženju HND-a hvaljen kao “odličan, uporan i vrijedan novinar” nije objavio.

Tko je Marinko Čulić, novinar “Novosti” kojem je HND dao nagradu za životno djelo?

Ovogodišnja nagrada za životno djelo pripala je Marinku Čuliću, nekadašnjem novinaru Feral Tribunea koji sada piše za “Novosti” SNV-a Milorada Pupovca.

O Marinku Čuliću pisali smo u lipnju 2016., kada je portalu H-alter objavljen je tekst pod nazivom “Markirajmo Markićku” koji je, kako stoji na dnu članka: “nastao u sklopu projekta “Dosta je mržnje!”, uz financijsku podršku Fondova Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške za organizacije civilnoga društva, čiji je provoditelj za Republiku Hrvatsku Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Za sadržaj članka isključivo je odgovorna Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i on ni na koji ne način ne predstavlja službene stavove donatora”.

Drugim riječima, autoru teksta – Marinku Čuliću – plaćeno je da objavi tekst protiv širenja mržnje u kojem nije učinio ništa drugo nego širio mržnju prema dr. Željki Markić. Jer kako drugačije nazvati poticanje na mržnju i mnoštvo neistina kakve je Čulić iznio u tekstu, poput, odmah na početku, da je “uobičajeno odurna prema medijima” Željka Markić “optužila” medije da su prepolovili broj sudionika Hoda za život – iako je poznato da je većina medija zaista prenijela krive brojke te su izračuni na temelju fotografija potvrdili brojku od više od 15.000 sudionika Hoda za život.

Zatim Čulić nastavlja prozivati U ime obitelji i dr. Markić da ona i njezina “poluklerikalna udruga prima donacije” od farmaceutskih tvrtki koje proizvode kontracepcijske tablete, te je dodao: “što znači da ovi ljuti protivnici abortusa nemaju nikakvih problema s primanjem para koje se zarađuju od abortusa. Još gore, od industrijalizirano masovnih abortusa”. Dok je istina da udruga U ime obitelji nije, na žalost, primila donaciju od niti jedne farmaceutske tvrtke, baš kao niti tvrtka gospođe Markić. Isto tako, dr. Markić je više puta u medijima potvrdila da njezina tvrtka nije nikad trgovala ni sa čim, pa niti sa kontraceptivnim pilulama ili abortivnim sredstvima poput pilule za dan poslije. Niti se bavila bilo kakvim istraživanjima ili poslovima vezanim za kontracepciju ili abortivne pilule.

Čulić klevetao dr, Markić i napadao Hod za život

“Ovdje nas zanima kako Markić uspijeva sa svojim projektima, iako su tako monumentalno nekonzistentni, nesnosno nemoralni i u krajnjoj liniji opasni”, pisao je dalje Čulić, nimalo miroljubivo, optužujući dr. Markić da ona i “njeni sljedbenici oduzimaju građansko pravo da sami odlučuju o sebi, dakle pravo koje ti sljedbenici sami konzumiraju, i premda mogu izgledati pretjerano optužbe da je to put u fašizam, nije pretjerano reći: da, fašizam je zbilja i na taj način krčio sebi put”.

Kao da nije bila dovoljna usporedba povorke koja je hodala za život, obitelj i Hrvatsku s fašizmom, već je autor napisao da se pritom zatiru udruge koje štite prava invalidne djece, slijepih i sl. Istina je upravo suprotna, da je udruga U ime obitelji uključena u niz projekata zaštite obitelji s bolesnom djecom – osobito promicanje vrijednosti oboljelih od Downovog sindroma te njihovog prava na potporu države.

Čulić se zatim dohvatio i činjenice da se politička stranka Projekt Domovina zalaže da provedbu rezolucije Parlamentarne skupštine Vijeća Europe 1481 izdane 2006. godine o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka i rezoluciju 1096 o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava.

“I evo sada Markićke i njenih vjerskih brigada kako uskaču u pomoć i zahtijevaju kriminalizaciju Titovog imena, crvene zvijezde i srpa i čekića, s očitom namjerom da se napola ugaslo antikomunističko ognjište opet rasplamsa. To je prvi put da se oni miješaju u ovo, što je svinjarija zbog koje bi trebalo markirati Markićku.”
Dakle, na temelju toga što se ne slaže sa stavovima dr. Željke Markić – novinar Marinko Čulić – bi ju “markirao”.

Na kraju proziva dr. Markić da “glumi moralnu vertikalu u pitanjima roditeljstva, seksualnosti itd.”, te muti sliku hrvatske politike zbog čega, kako piše Čulić: “zaslužuje, ne znam kako to drukčije reći, da bude što prije abortirana iz političkog života”.

Cijeli H-alterov tekst, koji očito podupire mržnju, u projektu “Dosta je mržnje!”, a koji je plaćen kroz Zakladu za civilno društvo novcem hrvatskih poreznih obveznika, možete pročitati ovdje:

> U sklopu projekta ‘Dosta je mržnje’ tekst pun mržnje prema Željki Markić

U HND-ovom obrazloženju žirija stoji kako o strasti za novinarstvom i praćenjem političkih i društvenih tema govori i to što je Čulić svoju kolumnu nastavio pisati i nakon odlaska u mirovinu, početkom 2021. godine. ”Među njegovim stalnim tematskim preokupacijama su hrvatsko-srpski odnosi, hrvatska politika prema BiH, odustajanje SDP-a od socijaldemokracije, demontaža socijalne države, porast nejednakosti u zemlji i svijetu te manjak političke vizije kod naših političara, čime se stvara, prema Čulićevoj ocjeni, “paklenska formula besperspektivnosti”.

Tko je Tamara Opačić?

Novinarka Pupovčevih “Novosti” Tamara Opačić dobitnica je ovogodišnje HND-ove nagrade Marija Jurić Zagorka za pisano novinarstvo.

U obrazloženju se navodi kako su razlozi  za dodjelu ovog vrijednog priznanja struke za prošlu godinu najjasnije iščitavaju u tekstu Tamare Opačić o slučaju migranta Omera Mahdija, objavljenom pod naslovom “Tražili su da budem doušnik”, te u seriji reportaža s Banovine objavljenih u tjedniku Novosti od travnja do prosinca 2021. godine.

Tamara Opačić, foto HINA/ Daniel KASAP/ ik

Godine 2017. Tamara Opačić, tada kao autorica SNV-ovog biltena, predstavila je SNV-ove podatke o nasilju prema Srbima u Hrvatskoj.

“Tijekom prošle godine došlo je do drastičnog porasta pojava kojima se želi diskriminirati Srbe u Hrvatskoj. Podatke smo bilježili po prijavama pojedinaca i iz različitih medija”, pojasnila je Tamara Opačić, autorica biltena SNV-a koji donosi pregled podataka o govoru mržnje, etničkoj netrpeljivosti i historijskom revizionizmu.

Opačić o “mržnji prema Srbima”

Opačić smatra kako će se takav trend nastaviti, na što ukazuje i događaj u Sinju gdje je u ponedjeljak na pravoslavnoj crkvi osvanuo grafit “Za dom spremni”, a slično je zabilježeno tijekom prošlog mjeseca u Bjelovaru.

“Najveći skok je uočen u načinu izvještavanja medija jer je, pored desničarskih portala koji bez sankcioniranja promoviraju ustaški režim ili negiraju holokaust ili genocid, diskriminatorni govor uočen i na HRT-u”, rekla je Opačić.

Zabrinjava, kaže, i podatak da je tijekom prošle godine zabilježeno ukupno 16 fizičkih napada na pripadnike srpske manjine.

Zamjeraju i javnoj promociji filma Jakova Sedlara “Jasenovac. Istina”, koji se temelji na nizu krivotvorina. “Taj se film prikazivao u nekim hrvatskim školama dok se istovremeno u jednoj šibenskoj školi zabranila izložba o Anni Frank”, istaknula je, među ostalim, tom prilikom Opačić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.