Kako se Tomašević predstavljao kao voditelj Instituta za političku ekologiju, zapravo udruge povezane s Možemo?

Foto: Fah

Godine 2015., u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, današnji čelnik platforme Možemo Tomislav Tomašević predstavljen je kao osoba “s Instituta za političku ekologiju (IPE)”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovo nije jedini slučaj da se udruge nazivaju “institutom”- što daje jaču znanstvenu i nepristranu konotaciju nego udruga. Tako se i Ninoslava Šćukanca, kojega je Plenković imenovao za člana Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i član Nacionalne skupine za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja RH, predstavljalo kao direktora ‘Instituta za razvoj obrazovanja’ u Zagrebu, a zapravo je bila riječ o udruzi koju je Šćukanec osnovao 1999., u kojoj obavlja funkciju izvršnog direktora.

> Član NCVVO-a objavio ‘nadogradnju’ životnog partnerstva u ‘brak’

Godinu dana kasnije GONG-ov portal Faktograf povodom članka o cijenama koncesije vode predstavio je Tomaševića idućim riječima: “Odgovore je pokušao pronaći Tomislav Tomašević iz Instituta za političku ekologiju svojim višemjesečnim istraživanjem pod nazivom „Poruka u boci“ (…). Kada je postao zastupnikom u Skupštini Grada Zagreba, Večernji list predstavio je Tomaševića kao osobu koja “radi kao programski voditelj u Institutu za političku ekologiju”, a slično ga je predstavio i uoči europarlamentarnih izbora 2019. godine. Slično su ga predstavljali i ostali mediji poput Jutarnjeg lista, net.hr-a i drugi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Misija Instituta za političku ekologiju koji je civilna udruga

Iz navedenog, neupućeni čitatelj mogao bi zaključiti kako Institut za političku ekologiju (IPE) ima status javnog znanstvenog instituta, no riječ je tek o civilnoj udruzi, odnosno nevladinoj organizaciji, što mediji nisu smatrali važnim za pojasniti. Nadalje, ova udruga koja sebe naziva institutom, tvrdi da je “istraživačka i obrazovna organizacija koja oblikuje alternativne razvojne modele i inovativne institucionalne oblike za demokratsku političku i ekonomsku transformaciju društva”.

Što i čemu, kako i s kim?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U izvješću o radu za 2018. i 2019. godinu tako navode da su im u fokusu rada teorija i praksa političke ekologije, izgradnja zajednice, stvaranje znanja, prijevodi, javne rasprave, istraživanja studije, analize, seminar, ljetne škole i podrška javnoj akciji s ciljem ostvarivanja zajedničkog dobra, demokratizacije javnog dobra, upravljanja resursima, municipalizma, održivosti, energetske tranzicije, odrasta i klimatske pravde.

Nadalje navode kako te ciljeve kane ostvariti inovativno, brižno, pomalo, solidarno, participativno, disruptivno i feministički u suradnji sa sindikatima, kulturnim radnicima, zadrugama, sveučilištima, ministarstvima, parlamentima, akademskom zajednicom, progresivnim društvenim pokretima te zelenim i lijevim političkim grupacijama.

Udruga nastala suradnjom četiri udruge vezane s Tomaševićem

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Institut za političku ekologiju (IPE) osnovan je 2014. godine, a u javnosti se počeo pojavljivati u 2015. godini. Udruga je nastala kao rezultat suradnje njegovih osnivača, osoba aktivnih u inicijativi Pravu na grad, udruzi Zelena akcija, organizaciji Grupa 22 i zagrebačkom uredu njemačke zaklade Heinrich Böll Stiftung.

Pri tome je zanimljivo primjetiti da je jedan od predvodnika inicijative Pravo na grad bio Tomislav Tomašević, da je dugogodišnji predsjednik Zelene akcije bio Tomislav Tomašević, da je suosnivač Grupe 22 također Tomislav Tomašević i da je on prije osnivanja IPE-a vodio hrvatski ured Zaklade Heinrich Böll kao koordinator programa za ekologiju.

>Koalicija s Možemo se na izborima oglašavala na radijskoj stanici čiji je suvlasnik Emil Tedeschi

>Atlantic Grupa i Tedeschi osobno financirali su Zakladu Solidarna – među čijim su osnivačima glavni ljudi iz Možemo

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, inicijativa Pravo na grad djelovala je protiv privatizacije i prekomjerne ekonomske eksploatacije javnih i zajedničkih dobara te prostora, a postala je poznata prosvjedima izgradnje shopping centra i javne garaže Hoto grupe na Cvjetnom trgu.

Organizacija Grupa 22 radila je na razvijanju alternativnih modela socijalno pravednih, demokratskih i materijalno održivih društava, dok je Zelena akcija udruženje građana za zaštitu okoliša, osnovano 1990. godine. Kada je riječ o njemačkoj zakladi Heinrich Böll Stiftung, riječ je o think tanku javno povezanom s njemačkom strankom Zeleni.

Zeleni su inače 1996. na konvenciji stranke odlučili osnovati zakladu koja će se zalagati “rodnu demokraciju” i “pitanja vezana uz migraciju” te je tako nastala zaklada Heinrich Böll Stiftung.

Povezanost udruge Institut za političku ekologiju i platforme Možemo

Kako je već navedeno, udruga svoje ciljeve želi ostvariti između ostaloga u suradnji sa “zelenim i lijevim političkim grupacijama”, a upravo se koalicija stranaka koju čine platforma Možemo, Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad identificira kao zeleno-lijeva koalicija. Tomislav Tomašević, koji je jedan od ključnih ljudi udruge IPE ujedno je i čelnik stranke Zagreb je naš te jedan od predstavnika koalicije s Možemo.

Isto tako, baš kao što je slučaj sa zakladom Solidarna, nekoliko ključnih ljudi udruge IPE nalaze se u inicijativnom odboru platforme Možemo.

To su Jelena Miloš koja je bila programska savjetnica IPE-a, Teodor Celakoski koji je bio član upravnog odbora IPE-a, Danijela Dolenec koja je bila predsjednica IPE-a i Dražen Šimleša koji je bio u akademskom savjetu IPE-a.

Zaključno, Tomislav Tomašević i Teodor Celakoski također se nalaze među osnivačima zaklade Solidarna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.