Zvjezdana Blažić, specijalistica za sektor poljoprivrede i prehrambene industrije, u HRT-ovoj emisiji “Studio 4” je istaknula kako je prisutan porast cijena u svim sektorima te da su, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga u 2021. u svibnju, u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle za 2,8 posto.
– Cijene hrane nisu toliko rasle, iako svjedočimo da su veće cijene nego prošle godine. Najviše rastu cijene osnovnih žitarica, uljarica i one su najviše vezane na rast cijena svjetskog tržišta. Tu je rast uvjetovan i klimatskim promjenama i povećanom potrošnjom na velikim tržištima kao što je Azija, rekla je Blažić i dodala kako su porasle i cijene energenata, tako da sve to utječe na rast cijena primarnih proizvoda.
Istaknula je kako rastu cijene voća i povrća, što je uvjetovano lošim klimatskim uvjetima.
– Statistike govore da cijene voća nisu rasle, to je uvjetovano time što nisu rasle cijene onog što mi puno trošimo – limuni, banane, jabuke, naranče. Sada sa sezonskim voćem i tu vidimo značajan porast cijena. Statistika svjedoči da je povrće išlo preko 5 posto. To je uvjetovano prvenstveno time što smo i mi imali loše klimatske uvjete, ali i u onim zemljama koje su najveći proizvođači voća i povrća, Španjolska, Italija, bilo je prisutno loše vrijeme i to utječe na cijene proizvoda, rekla je.
Blažić je dodala kako trenutno brine to što ćemo imati ove godine smanjeni urod kukuruza. Padom proizvodnje kukuruza, održat će se visoka cijena pšenice i može se očekivati rast cijena ovih proizvoda.
– To je naš najznačajniji izvozni proizvod. On je baza za mnogobrojne proizvode, ne samo stočne hrane, nego i u pekarskim proizvodima i drugima. Padom proizvodnje kukuruza, vjerojatno će se održati visoka cijena pšenice. Možemo očekivati da će te cijene i dalje rasti. Mi smo premalo tržište da bi mogli utjecati na to kakvo će biti kretanje u cijenama, rekla je.
Na globalnom tržištu trendovi ukazuju na porast cijena.
– Prvo zbog toga što potrošnja raste, a drugo zbog toga što je kod velikih proizvođača bilo takvih poremećaja da je došlo do smanjene potražnje. Za sada se ne očekuje enormni rast cijena, umiruje Blažić građane.
Prosječna hrvatska obitelj većinu plaće potroši na hranu.
– To je problem zato što je u Hrvatskoj udio potrošnje hrane u ukupnom obiteljskom proračunu je značajno veći od nekih zemalja EU, rekla je i dodala kako hrvatsko prosječno kućanstvo troši na hranu oko 30 posto svog proračuna, a u EU je to manje od 10 posto. Istaknula je kako se svaki porast cijena hrane odražava na naš proračun.
– Kod nas su osnovni troškovi dosta visoki. Naša kupovna moć je niža, imamo niže plaće. Kupovna moć u Hrvatskoj još je uvijek 45 posto niža od prosjeka EU, rekla je Blažić.
Velike su razlike u cijenama na moru i na kontinentu.
– Jedan od faktora koji utječe na cijene je i lokalna potrošnja. Naravno da na određenim turističkim punktovima, gdje postoje turisti koji značajno više troše, naravno da se cijene formiraju po potrošačkoj moći, rekla je.
Turisti troše na hranu i piće izvan smještaja i do 50 posto više od domicilnog stanovništva, govore istraživanja.
– Vidi se prema fiskalizaciji da će u kolovozu potrošnja biti rekordna. Mi nemamo toliko turista koliko je narasla njihova potrošnja. Nakon pandemije izgleda da su se turisti odlučili počastiti. Postoje i razlozi za to, zato što rastu plaće, zaposlenost, štednja građana te sve to utječe na rast potrošnje. Tako i turisti koji su u vrijeme pandemije štedjeli, očito su si dali priliku da troše, govori Blažić.
Blažić je rekla da postoji sve veća tendencija da se troši ekološki proizvedena hrana, te je ona na tržištu i nešto skuplja.
– Vidi se u zemljama kao što su Njemačka i Austrija da postoji samo određen postotak stanovništva, 15-20 posto, koji je u mogućnosti i želi kupovati takvu hranu, rekla je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
