Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras smatra da su predstavnici sveučilišta i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja trebali razgovarati prije potpisivanja novoga granskoga Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (GKU),a ne post festum, iako pozdravlja i razgovore koji su počeli u srijedu u sveučilišnoj auli.
Sveučilište u Zagrebu organiziralo je u srijedu kolokvij “Primjenjivost granskoga Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje” na kojemu se raspravljalo o primjeni pojedinih odredaba toga kolektivnog ugovora što su ga Vlada Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja sklopili 27. prosinca prošle godine.
Kako je objasnio moderator prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Šimpraga, razlog za priređivanje kolokvija su mnoge primjedbe koje su sveučilišne sastavnice primile u tom kratkom vremenskom razdoblju vezane uz primjenu toga novoga GKU-a, a razmotrila ih je ekspertna skupina.
Prorektor Šimpraga podsjetio je kako je o tom dokumentu raspravljao i Rektorski zbor Republike Hrvatske na sjednici održanoj 14. veljače ove godine, posebice pak o primjedbama vezanim uz izračun i primjenu norme rada te zadiranja u ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica, a jedan od temeljnih prigovora bio je da novi GKU u nekim odredbama i diskriminira one zaposlenike koji nisu članovi sindikata.
To nezadovoljstvo izraženo brojem i sadržajem primjedaba moglo bi dovesti u pitanje i njegovu opstojnost, rekao je Šimpraga.
Temelj za raspravu bila su uvodna izlaganja što su ih održali tajnik Građevinskoga fakulteta Davor Rajčić pod naslovom “”Načelno o granskom Kolektivnom ugovoru, uz poseban osvrt na stručni rad i opetovanu nastavu”, Matko Glunčić s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) o temi “Izračun norme rada u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti” i voditelj Ureda za pravne poslove Sveučilišta u Zagrebu Ivo Šušak koji je govorio o dvojbama u primjeni GKU-a.
Boras: Tražimo razgovor sa sveučilištima, a ne njihovo zaobilaženje
Rektor Boras ustvrdio je kako zagrebačko Sveučilište traži da se razgovora s njegovim predstavnicima, kao i s predstavnicima drugih hrvatskih javnih sveučilišta, a ne da ih se zaobilazi i dovodi pred gotov čin.
Na primjedbu glavnoga pregovarača Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilima Ribića kako GKU treba “postupno iskorigirati” te da su “do ljeta moguće i njegove izmjene i dopune ako se sada organizira javna rasprava”, Boras je odgovorio da je za izmjene i dopune GKU-a potrebna i spremnost druge strane, odnosno Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Rektor zagrebačkoga Sveučilišta osvrnuo se i na programske ugovore koje sveučilišta trebaju potpisati s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i spomenuo kako se do sada za financiranje hrvatskih javnih sveučilišta godišnje izdvajalo tri milijarde i 200 milijuna kuna dok je sada predviđeno financiranje s dvije milijarde i 600 milijuna kuna, što znači 600 milijuna kuna manje.
Boras smatra kako se mora otvoriti prostor za borbu za novo financiranje sveučilišta, vjeruje da su u toj “borbi sindikati i sveučilišta na istoj strani”, te je ustvrdio kako Sveučilište u Zagrebu želi, može i hoće biti lider u regiji, kako ono to već i jest, ali mu je za lidersku poziciju i ubuduće potrebno pravo financiranje koje, ocijenio je, sada nedostaje.
Rektor najvećega hrvatskog sveučilišta ocijenio je kako su novi GKU i programski ugovori po kojima će se sveučilišta finanicrati po broju studenata opasnost za manja hrvatska javna sveučilišta. Tako se, rekao je, ako se to prihvati “za tri godine možemo pozdraviti, primjerice sa Sveučilištem u Osijeku koje je popunjeno sa samo 30 posto kapaciteta, a i sa Sveučilištem u Zadru na kojemu studira nešto manje od pet tisuća studenata, a pretežito je humanističko”.
Boras je pozdravio rezultate koje je sindikat postigao u vezi plaća zaposlenih na sveučilištu, ali i upozorio kako na plaće zaposlenih na sveučilištu otpada 92 posto novca kojim se sveučilišta financiraju dok bi, rekao je, za optimalno funkcioniranje sveučilišta kojemu je zadaća vrhunski nastavnički i znanstveni rad, iznos za plaće trebao biti oko 70 posto.
Radeka: Programski ugovoru još nisu gotovi
Predsjednik Velikoga vijeća Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka istaknuo je kako programski ugovori još nisu gotovi te da je europska praksa da država pregovara sa sindikatima oko kolektivnih ugovora.
Uz napomenu da su “sveučilišta i sindikati u istom brodu”, Radeka je ocijenio kako je nakon pet godina bez GKU-a konačno potpisan novi koji je zaštitio prava zaposlenih u znanosti i visokom obrazovanju, a otvoreno je i pitanje zabrane zapošljavanja na sveučilištima.
Matko Glunčić postavio je pak pitanje – tko će i kome odrediti da netko treba odraditi 63 posto u nastavi, a samo 27 posto na kompetitivnim projektima na kojima, rekao je, radi većina zaposlenih nastavnika i profesora prirodnih znanosti.
Prorektor Šimpraga zaključio je kolokvij riječima kako je nakon dvije godine prekida otvorena rasprava sveučilišta i sindikata, te pozvao na novo druženje u raspravi o svim relevantnim pitanjima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
