Republika Hrvatska među prvima je priznala neovisnost Bosne i Hercegovine te vjerojatno ima najveće zasluge za opstanak i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine kao države.
I dok se ta istina pokušava osporiti, rekcija na otvoreno nepriznavanje Bosne i Hercegovine od strane dužnosnika takozvane „Republike Srpske“ – nema.
Prema Daytonskom sporazumu „Republika srpska“ je, uz Federaciju Bosne i Hercegovine, jedan od dva entiteta na području Bosne i Hercegovine.
Kada je 1992. u Bosni i Hercegovini proveden referendum o njezinoj neovisnosti, srpsko ga je stanovništvo, na poziv svog političkog vodstva, bojkotiralo, te je nakon izglasavanja neovisnosti Bosne i Hercegovine, proglasilo takozvanu „Republiku Srpsku“.
Srpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu uključivala je stvaranje paradržavnih tvorevina na okupiranom teritoriju, koje su trebale postati samo sastavni dijelovi zamišljene „Velike Srbije“.
I dok su te torevine na teritoriju Hrvatske, oslobodilačkim akcijama te mirnom reintegracijom zauvijek nestale, takozvana „Republika Srpska“ u Bosni i Hercegovini, nad čijim je nesrpskim stanovništvom tijekom rata vršen genocid kakav u Europi nije zabilježen od Drugog svjetskog rata, danas i dalje postoji, i to kao legalan entitet unutar Bosne i Hercegovine.
Po izjavama i djelovanju njegovih najviših dužnosnika, može se zaključiti kako se taj entitet sustavno odbija priznati dijelom Bosne i Hercegovine.
Dodik: Neovisnost RS zasad nije na dnevnom redu, čekamo stvaranje uvjeta
S vrhuncem u Srebrenici, tijekom rata na tom je prostoru sustavno vršeno etničko čišćenje nesrpskog stanovništva.
U nastavku izdvajamo samo neke podatke koji govore o tome.
Podsjetimo, i sama Srebrenica nalazi se u sastavu „Republike Srpske“.
A da je velikosrpska ideologija još uvijek i više nego živa, pokazuju prošlogodišnje zastrašujuće scene nakon oslobađajuće presude Šešelju. Pristaše Vojislava Šešelja tada su izvikivali: „Opet ćemo klati“.
(VIDEO) Šešeljeve pristaše u Srebrenici provocirale Bošnjake: ‘Opet ćemo klati’
Bosanska posavina
Bosanska posavina obuhvaća općine: Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Orašje te dio općina Gradačac, Srebrenik i Doboj. Danas se Bosanska posavina gotovo u potpunosti nalazi u sastavu takozvane „Republike srpske“.
I danas ćete, ako se samo provezete kroz krajeve Bosanske posavine, moći vidjeti zastrašujuće prizore ranih razaranja. Razrušena sela u koja se nakon rata nije vratio život stvarnost su toga kraja.
Uoči rata najveći postotak stanovništva (44%) činili su Hrvati, no danas hrvatskog stanovništva ondje gotovo da i nema.
Tijekom velikosrpske agresije prognano je preko 100.000 Hrvata, a jedan broj njih je poginuo u vojnim napadima na naselja. Na osnovu progona ovolikog broja hrvatskih civila može se reći da je srpska država izvršila etničko čišćenje Hrvata. Većina stanovnika hrvatske nacionalnosti izbjegla je Hrvatsku. Mali broj povratnika su uglavnom starci, a njima su uvjeti za život posebno otežani.
Ubojstvo župnika Filipa Lukende i časne sestre Cecilije Grgić
O zločinu u mjestu Presnače u blizini Banja Luke već smo pisali ovdje. Dana 12. svibnja 1995. ondje su živi spaljeni župnik Filip Lukenda i časna sestra Cecilija Grgić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
