Ribić: Milanovićeva vlada je zaposlenicima mrcvarila plaće četiri godine jer nije pročitala sporazum

Snimak zaslona

Proračun za iduću godinu je spreman i sutra će se naći na sjednici Vlade. No, zašto je za rast plaća navodno planirano ukupno 400 milijuna kuna, a potrebno je tri puta više? Zašto vodeći sindikalist u državi govori da će se za dug zaposlenima u javnom sektoru boriti i na ulicama i na sudovima? Znači li to da će uz sudske tužbe uslijediti i štrajk u bolnicama, na školama i fakultetima? Treba li nastavnicima, liječnicima, medicinskim sestrama, socijalnim radnicima i ostalima u javnom sektoru jednokratno isplatiti dug u visini trećine mjesečne plaće? Što je onda s primanjima radnika u tzv. realnom sektoru? Ako je prosječna plaća u državi 5670 kuna, hoće li minimalna dosegnuti barem njezinu polovicu? To su neka od pitanja na koja su u emisiji Otvoreno odgovarali predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, ekonomski analitičar Josip Budimir i predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je večeras kako zaposlenici iz javnog sektora neće u štrajk ne provede li se Sporazum o povećanju plaća od 6 posto. “Štrajk je uvijek krajnja opcija. Štrajk je samo odgovor što će biti ako sudovi ne budu sudili po pravdi već po politici”, rekao je. Spomenuo je kako se pregovori s predstavnicima Vlade odvijaju na demokratski kultiviran način za razliku od prethodnih garnitura.

“Mi za stolom imamo ljude koji pokušavaju naći rješenja. Oni imaju svoja ograničenja, mi svoja. Nadam se da ćemo u petak riješiti problem”, rekao je Ribić.

Tome se nada i ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić. Kazao je kako ti iznosi predstavljaju ogromni problem na hrvatske financije te da ih nije moguće provesti u narednoj godini. “Što se tiče pregovora, oni su prošli u vrlo konstruktivnoj proceduri i nadam se da će doći do rješenja u petak”, dodao je. Pozvao je drugu stranu da razmisli o dosadašnjim prijedlozima i istaknuo da pregovorima u petak pristupa s dodatnim entuzijazmom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnoga sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Anica Prašnjak kritizirala je ekonomiste u studiju. Kazala je kako problem nije samo u novcu.

“Nacionalne interese ne možemo gledati samo kroz novac već i kroz ljude”, naglasila je Prašnjak. Istaknula je kako u ovom trenutku u Hrvatskoj nedostaje između 8 i 12 tisuća medicinskih sestara.

“Zamislite koliko je medicinskih sestara otišlo u inozemstvo, a koliko ih se tek sprema. Mladi odlaze u inozemstvo ovo postaje nacionalni problem gledajući i demografski i obrazovno. Mi naše medicinske sestre obrazujemo na svim mogućim razinama: od srednjih sestara, visokih, viših, magistara, diplomiranih do doktorica sestrinstva, a za njih nemamo radnih mjesta”, rekla je Prašnjak dodavši cinično kako Hrvatska nije toliko bogata zemlja da obrazuje medicinske sestre za Irsku, Kanadu i Norvešku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sada kada je država ispunila kriterije za aktivaciju Sporazuma o povećanju plaća od 6 posto svakodnevno pratimo hoće li se on ostvariti. No u slučaju pada BDP-a što se dogodilo za vrijeme Vlade Zorana Milanovića Sporazum je podrazumijevao i drugačiji ishod. Taj je sporazum predvidio da ako pada BDP da će se sporazum revidirati. Plaće su tada prema Sporazumu do revidiranja morale padati, a ako na to sindikati pristali, onda je sporazum predvidio i arbitražu”, pojasnio je Ribić.

“Zašto do revidalizacije nije došlo – morate pitati Miranda Mrsića koji taj sporazum nije ni pročitao. Nešto se trebalo poduzeti, zašto vlada Zorana Milanovića to nije napravila? Ne iz brige iz ljubavi prema tim zaposlenicima kojima je mrcvarila plaće pune četiri godine, već jer su to zaboravili. Nisu pročitali sporazum. Nisu ga znali rastumačiti”, rekao je Ribić.

“2011. kad su se radile izmjene i dopune tog sporazuma, bilo je prilike da se otvore nova pitanja i da se on promjeni”, kazao je ekonomski analitičar Josip Budimir. “Sve je to propušteno i sad je dočekalo nasljednike kao da oni nisu iz ove zemlje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknuo je kako država nema novaca jer sada pokušava raditi na konsolidaciji javnih financija kako bi podignula kreditni rejting i smanjila kamate za otplatu javnog duga. “To podjednako pogađa javni i privatni sektor. Hrvatska godišnje plaća 11 milijardi kuna kamata samo za javni dug”, rekao je Budimir.

Kritizirao je politiku donošenja sporazuma u Hrvatskoj. “Često se ovakvi sporazumi lako zaključuju, a onda se problematiziraju kada ih treba ispuniti. U ozbiljnim državama se trebate oznojiti da sastavite neki sporazum, a netko tko je s druge strane bi tri puta razmislio prije nego bi li prihvatio nekakve obveze”, dodao je Budumir.

Ministar Ćorić je upozorio kako treba imati na umu da se Hrvatska neće dovijeka zaduživati po povoljnim kamatnim stopama.

“To će prestati ako deficit bude stagnirao ili padne ispod prošlogodišnje razine. Mi imamo problem da u određenom vremenu moramo izaći iz prekomjernog deficita, da pokažemo svima oko nas da možemo realizirati stabilno ekonomsko okružje diljem Hrvatske”, rekao je Ćorić. Složio se s predsjednikom Matice hrvatskih sindikata da je potrošnja građana, do koje dolazi povećanjem plaća, važna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Od toga ne bježimo kao što smo svjesni i činjenica da treba doći do porasta plaća u javnim i državnim službama. Naš prijedlog i predstavlja porast, međutim ne možemo se igrati sa financijskom budućnošću kao odgovorna Vlada i zato si ne možemo omogućiti toliko probijanje proračuna. Sve su to važni koraci kako bi se Hrvatska dugoročno ekonomski i financijski stabilizirala”, zaključio je Ćorić.

Vilim Ribić mu je na to odgovorio kako stabilnost nije pretpostavka dolaska do rasta, već je rast onaj koji stvara stabilnost. “Svojedobno je netko dobro rekao da je najveći stupanj stabilnosti na groblju jer tamo nema nikakve dinamike. Prvo rast onda se može govoriti o stabilnosti. Onda se poboljšava i kreditni rejting. Rast smanjuje deficit”, objasnio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.