Profesor Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu komentirao je ponašanje vrha Vlade i HDZ-a tijekom krize povezane s potresima, što je kulminiralo curenjem izjava sa stranačkog sastanka HDZ-a o “sprezi medija i oporbe”, o “kriminalizaciji Franje Tuđmana” i drugima.
“Malo je čudno da premijer ide uređivati politiku medija, namećući svoja pitanja, a da pritom izbjegava odgovoriti na pitanje koja postavljaju mediji”, komentirao je Rimac za N1.
Rekao je potom što misli o stilu takvih stavova:
“Ovakav model je postao manje više uobičajena praksa otkako smo vidjeli Trumpa na poziciji predsjednika SAD-a gdje je on svojim ponašanjem nastojao potpuno ignorirati medije.”
Za nastojanja premijera Andreja Plenkovića da u susretima s novinarima, suočen s pitanjima, odgovara izrazima poput: “Točka” ili “Neću crtati”, Rimac je kazao da je u proteklom razdoblju bilo mnogo izjava političara na kritike oko vođenja krize u potresom razorenim područjima, koje im nisu išle u prilog.
“Naša se vlast vrlo loše snašla u situaciji u kojoj je trebala ozbiljno djelovati, a ne biti samo u salonskim svađama u Saboru. Imali smo niz neprimjerenih izjava iz vladajuće koalicije… Neki su ih karakterizirali kao potrebu za medijskim stručnjacima. Međutim, te su izjave pokazale nešto puno gore, a to je da se oni uopće ne snalaze u realnom životu.”
Bi li vlastima bilo isplativije da su priznali da su potrese dočekali nepripremljeni?
“Mislim da bi se posipanje pepelom i priznanje da nisu spremni dočekali jednu ovakvu katastrofu svakako u manjoj mjeri izazvalo negativne stavove prema vlasti. Činjenica je da službe nisu bile spremne za to. Mogle su biti spremnije. Ako već nisu bile spremne, onda to treba priznati i popravljati stvari, a ne krenuti u svađu i tvrditi da su mediji ili javnost krivi zbog prikaza stvari.”
Profesor Rimac je nazivanje kritika na postupanje nakon potresa “negativnim spinovima” nazvao “potpuno neprimjerenim”. On, međutim, ne smatra da takve stvari mogu bitno štetiti demokraciji:
“Teško da to može narušiti vlasti. Mediji su po definiciji uvijek oporba. Tek kad mediji prijeđu na stranu vlasti, tek onda imamo problem s demokracijom.”
Rimac je, dalje, stava da je objavljivanje podataka o tome tko je bio umiješan u obnovu nakon rata i možda u kriminal i istraga bitno zbog moralne poruke, ali i nešto na što javnost ima pravo kako bi gradila svoje političke stavove. Sve to bez obzira hoće li doći do pravosudnog epiloga ili ne.
Voditelj je nabrojao nekoliko izjava koje su posljednjih dana u javnost dolazile od političara vladajuće većine, primjerice o istrazi kriminalne obnove nakon rata i opasnosti da se “time kriminalizira naslijeđe Tuđmana”.
“Dok ste čitali, čekao sam hoćete li spomenuti još neke koje su me se dojmile. Ne samo onu da se kuha previše obroka, nego i da ne bi trebali svi imati pravo na obrok i da volonteri smetaju u pomoći ljudima i još niz drugih. Svaka za sebe ima svoju težinu i mislim da ćemo dio tih izjava pamtiti vrlo dugo”, smatra profesor Rimac:
“Te osobe će u javnom prostoru uvijek nositi teret tih izjava.”
