Ristić: Nakon godinu dana lutanja, vrijeme je za obnovu društva i oživljavanje ekonomije

Dolazi proljeće, a s njim i nada kako se krećemo ka oživljavanju ekonomije i društvenog života. A opet, svi pomalo strepimo kako će taj “povratak u normalnost” izgledati i pitamo se, poput zatvorenika koji nakon duge robije izlaze na slobodu, koliko se svijet promijenio dok smo bili zatvoreni, hoćemo li se znati snaći u tom svijetu, kako se ponašati sad kad “popuste mjere”? Sloboda nam sve više izgleda kao strani teritorij, piše Borislav Ristić u kolumni za Večernji list koju djelomice prenosimo.

Kada su prije točno godinu dana države širom svijeta počele zatvarati svoje granice i uvoditi karantenu, malo tko je mislio kako prisustvujemo početku jedne od najvećih priča u ljudskoj povijesti. To se najviše osjetilo u medijima. Nije postojala nijedna druga priča osim korone. Čak ni užasni potresi koji su pogodili Zagreb i Petrinju, nisu mogli parirati vijestima o koroni. Da je negdje izbio treći svjetski rat, činilo se kako nikoga ne bi bilo briga.

Nevjerojatna prašina koja se podigla oko korone neminovno je sugerirala kako se radi o katastrofi nevjerojatnih razmjera. Većina rasprava tako se odvijala u atmosferi napada panike i bjesomučnog traženja žrtvenog janjca kojeg ćemo prinijeti bogovima kako bismo umirili njihovu srdžbu i odagnali kugu s naših vrata. Bahantkinje naoružane tastaturama jurile su društvenim mrežama tražeći koga će rastrgnuti na oltaru novog kulta.

Nitko ne može reći kako je strah od zaraze koronom neopravdan, ali kada strah preraste u paniku razum postaje prva žrtva. Korona je užasna tragedija, ali postoje i druga zla na svijetu, koja odnose milijune života, pa im se ne posvećuje ni približna pažnja. Korona ni u jednom trenutku nije bila na vrhu ljestvice uzroka smrtnosti. Međutim, panika inducirana s društvenih mreža neminovno je izbacila raspravu o koroni izvan svakog racionalnog okvira.

>The Spectator: Imunitet krda je i dalje ključan faktor za borbu protiv koronavirusa

Sloboda izbora čini bit svakog čovjeka. Međutim, pred nastupom korona-panike takav je racionalan pristup problemu žigosan kao nešto okrutno i neljudsko. U ovoj nam krizi nije od velike pomoći bila ni znanost, jer znanstvenici nisu imali jedinstven stav gotovo ni o jednom aspektu pandemije. Još i gore, gotovo da nema znanstvenika koji tijekom ovih godinu dana nije nekoliko puta promijenio svoje mišljenje.

U stvari, znanstvenici su više podsjećali na političare koji su nad nama vježbali svoje moći, nego na stručnjake koji su naučili strpljivo i korak po korak dolaziti do istine. Vođeni logikom korona-panike i augurima znanosti, političari su se neminovno priklonili novom kultu i označili koronu kao krajnje zlo koje treba iskorijeniti svim sredstvima i po svaku cijenu. To je bilo “igranje na sigurno” koje se sada ispostavlja kao jako riskantan i prijevaran “augurski” potez, koji je narušio povjerenje ljudi u demokratske institucije.

Ljudi će tražiti žrtvu “krnje” kao cijenu obnove normalnosti života. Reakcija iracionalna i štetna kao i panika naših “digitalnih bahantkinja”. Nakon godinu dana lutanja, sada je trenutak za rez između realnosti oko korone i panične reakcije, između mita i stvarnosti, kako bismo se okrenuli obnovi društva i oživljavanju ekonomije, piše Borislav Ristić u kolumni za Večernji list.

Kolumnu u cijelosti pročitajte u Večernjem listu.

*Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr