The Spectator: Imunitet krda je i dalje ključan faktor za borbu protiv koronavirusa

Foto: Fah

“Je li u pitanju dobna diskriminacija kada se od starijih traži da se odreknu društva na neko vrijeme, dok mladi nastavljaju sa svojim životom? Možda, ali to spašava živote. Je li dobna diskriminacija kada mladi ljudi poduzimaju male rizike potrebne za zaštitu starijih i ranjivijih članova društva? Da, sigurno, ali prethodne generacije su preuzele mnogo veće rizike”, ističe u kolumni za britanski The Spectator Martin Kulldorff, profesor medicine na prestižnom Harvardu.

Covid-19 je užasna bolest, a glavni cilj trebao bi biti smanjiti smrtnost. Kako se to radi? Ključna je dob. Rizik smrtnosti od Covida-19 varira više od tisuću puta između najstarijih i najmlađih članova društva.

Pandemija neće proći sve dok ne postignemo imunitet krda, bilo cjepivom ili prirodnim infekcijama. Imunitet krda nije strategija, već dokazana znanstvena pojava, i nijekati to, je toliko glupo koliko i nijekanje gravitacije. S pravom strategijom čak je možemo koristiti i za spašavanje života.

Prema scenariju cjepiva, ispravna strategija je zaštititi starije osobe i ostale rizične skupine sve dok ih ne zaštiti imunitet krda, dok mlađe generacije drže društvo “iznad vode”. Prema drugom scenariju prirodnog imuniteta, ispravna strategija je zaštititi starije osobe i ostale rizične skupine sve dok ih ne zaštiti imunitet krda, dok mlađe generacije drže društvo “iznad vode”. Ako ove dvije strategije zvuče približno isto, to je zato što jesu iste.

Kako djeluje imunitet krda? Kako sve više ljudi dobiva imunitet, virusu je teže pronaći nove ljude koji će se zaraziti, a epidemija će na kraju izumrijeti prije nego što se svi zaraze. Nije poznato koliko velika skupina zaraženih ljudi mora biti da bi se stvorio imunitet krda, ali riječ je o nekom postotku stanovništva. Ako u ovoj skupini ima mnogo starijih ljudi, smrtnost će biti visoka. Ako je većina mladih, smrtnost će biti mala. Zapravo, kao što je izjavio najveći svjetski epidemiolog zaraznih bolesti, imunitet krda je „jedini način na koji možemo smanjiti rizik za ranjive ljude u stanovništvu“.

>Jedan od vodećih švedskih epidemiologa: ‘Strah od koronavirusa je pretjeran, a Europa će platiti cijenu zbog karantene’

Imajući to u vidu, mogli bismo otvoriti klizališta koja uglavnom koriste mlađi ljudi, ali ne i kuglane, koje imaju stariju klijentelu. To bi bio mali korak u pravom smjeru, ali kako bi se smrtnost svela na najmanju moguću mjeru potrebno je sveobuhvatno razraditi strategiju koja se temelji na dobi. Moramo učiniti suprotno onome što je učinjeno prošlog proljeća, kada su škole bile zatvorene, dok su bolesne pacijente slali u staračke domove.

Dakle, da, možemo otvoriti škole, ali nastavnici stariji od 60 godina trebaju raditi od kuće, gdje mogu pomagati ocjenjivanjem ispita i eseja. Da, držite pubove otvorenima, ali oni u svojim 70-ima trebali bi neko vrijeme ostati podalje. Da, otvorite kuglane, ali preskočite seniorsku ligu. Da, neka djeca kližu s roditeljima, ali neka snimaju njihove piruete kako bi ih bake i djedovi mogli gledati kod kuće. I da, otvorite sve restorane, ali narudžbe za van omogućite samo starijim osobama. Poanta je otvoriti društvo za mlađe generacije i kada one stvore imunitet krda sa samo skromnim rizikom za sebe, mogu izaći i stariji ljudi.

Je li u pitanju dobna diskriminacija kada se od starijih traži da se odreknu društva na neko vrijeme, dok mladi nastavljaju sa svojim životom? Možda, ali to spašava živote. Je li dobna diskriminacija kada mladi ljudi poduzimaju male rizike potrebne za zaštitu starijih i ranjivijih članova društva? Da, sigurno, ali prethodne generacije su preuzele mnogo veće rizike. Kao društvo trebali bi cijeniti mlade odrasle ljude koji pomažu u stvaranju imuniteta krda živeći normalnim životom i održavajući društvo “iznad vode”. Kad ljudi bacaju pogrešne pritužbe na vas, lažno tvrdeći da ugrožavate druge, sjetite se da je točno suprotno.

Što je s djecom? Dok odrasli, mladi ljudi mogu odlučiti kakve će rizike preuzeti, neetično je djeci nametati neopravdane rizike. Jesu li sigurni ako se škole ponovo otvore? Odgovor je da.

Uz strastvene rasprave o otvaranju škola, dobro je duboko udahnuti i istražiti što nam znanost govori. Da bismo znali učinak pušenja, proučavamo pušače. Da bismo znali učinke cjepiva, proučavamo one cijepljene. Slično tome, da bismo znali učinke održavanja otvorenih škola za vrijeme pandemije Covid-19, moramo proučiti i jedno mjesto koje je održavalo njihove škole otvorenima u vrijeme visine pandemije. To mjesto je Švedska.

Švedska nikada nije zatvorila dnevne centre ili škole za svojih 1,8 milijuna djece u dobi od jedne do 15 godina. Od te djece nula je umrlo od Covid-19. Ukupan broj slučajeva nije poznat, ali prijavljeni broj je 468, što je 25 na 100.000. Od ove 468 djece, osam je hospitalizirano na odjelu intenzivne njege. To znači da, bilo da su škole otvorene ili ne, djeca su manje izložena riziku od Covid-19, nego gripi, koja u Engleskoj i Walesu svake godine ubije prosječno 40-50 djece.

Neprimjereno je ili pretjerivati ​​ili odbacivati ​​ozbiljnost pandemije Covid-19. Još je nemoguće znati koji je postotak potreban za postizanje imuniteta stada ili koliko će ljudi na kraju umrijeti, a nijedan ugledni epidemiolog neće iznijeti takve tvrdnje. Ni mi ne znamo koliko će vremena trebati da se dobije cjepivo, a to može biti u razdoblju od šest mjeseci do nikad. Ono što znamo je ogromna razlika u riziku prema dobi. Covid-19 je strašan neprijatelj i u svakom ratu se moraju iskoristiti protivnikove slabosti. Ta je slabost gotovo, pa nesposobnost virusa da ubije mlađe ljude. Dakle, odrasli, mladi među nama moraju stajati u prvom planu dok se borimo protiv ovog neprijatelja. Ako ne, imat ćemo mnogo više žrtava nego što je potrebno.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/The Spectator