“Zbog činjenice da je mjera Grada Zagreba roditelj-odgojitelj izuzetno dobro prihvaćena od strane korisnika, Grad Zagreb uputio je prema Vladi Republike Hrvatske u zadnjem tromjesečju 2019. prijedlog da se ovakva ili slična mjera oživotvori na državnoj razini, a gradonačelnik Grada Zagreba je to više puta komunicirao prema Vladi Republike Hrvatske”, kaže u intervjuu za Narod.hr Mila Jelavić, pročelnica Ureda za demografiju Grada Zagreba.
> Imotski: Grad koji ulaže u djecu i obitelj
> Za rođenje trećeg djeteta Grad Vis dugoročno izdvaja 176.600 kuna
> Želite imati više djece? Razmislite da se preselite na Šoltu!
Mjera roditelj-odgojitelj, koju ima samo Grad Zagreb, je najbolja demografska i proobiteljska mjera u Hrvatskoj. Jeste li ikad Vladi RH predlagali da je uvede na nacionalnoj razini?
Mila Jelavić: Grad Zagreb prvi je uveo mjeru roditelj odgojitelj no, prema našim saznanjima, i neke druge jedinice lokalne samouprave uvele su mjeru sličnog sadržaja (Vir, Klis, Podbablje). Zbog činjenice da je mjera Grada Zagreba izuzetno dobro prihvaćena od strane korisnika, Grad Zagreb uputio je prema Vladi Republike Hrvatske u zadnjem tromjesečju 2019. prijedlog da se ovakva ili slična mjera oživotvori na državnoj razini, a gradonačelnik Grada Zagreba je to više puta komunicirao prema Vladi Republike Hrvatske.
Koliko je u Zagrebu korisnika mjere roditelj-odgojitelj u ovom trenutku? Koliko je ukupno djece čiji su roditelji obuhvaćeni ovom mjerom?
Mila Jelavić: Na posljednjoj isplati u siječnju 2021. godine, a koja se odnosila na prosinac 2020., isplaćeno je 5338 korisnika.
Od primjene mjere roditelj odgojitelj tj. od 8. rujna 2016. do 31.12.2019. ukupan broj djece o kojima brinu korisnici – roditelji odgojitelji iznosi 16200 djece, a u 2020. broj djece iznosi 2476 djece. Navedeni broj djece podložan je promjenama zbog činjenice da dio korisnika mjere roditelj odgojitelj prestaje koristiti mjeru sukladno svojim obiteljskim situacijama.
Imate li podatke o prosjeku broja djece u obiteljima u kojima je jedan roditelj – odgojitelj?
Mila Jelavić: Prosječan broj djece u obiteljima roditelja odgojitelja je 3,4 djeteta.
Imate li podatke o stručnoj spremi roditelja odgojitelja – SSS, Viša ili visoka stručan sprema?
Mila Jelavić: Prema raspoloživim podatcima, gledano u odnosu na najviši stupanj završene škole 39,6% korisnika ima srednju stručnu spremu, 2,4% višu, a 4,3% visoku stručnu spremu.
Ima li među roditeljima odgojiteljima samohranih roditelja?
Mila Jelavić: Za potrebe odgovora na pitanje koristit ćemo se izrazom jednoroditeljske obitelji, kojih, naravno, ima među našim korisnicima.
Prema raspoloživim podacima, 3,7% korisnica/ka mjere roditelj odgojitelj su jednoroditeljske obitelji, i oni ni po kojem osnovu nisu niti smiju biti diskriminirani.
Imate li podatke za svaku godinu pojedinačno o broju korisnika ove mjere?
Mila Jelavić: Ovdje se nalazi tablica s brojem korisnika po mjesecima od početka primjene ove mjere te financijskim iznosima isplaćenim za mjeru roditelja odgojitelja.
Koji su kriteriji za sve koji žele koristiti ovu mjeru i jesu li se oni mijenjali?
Mila Jelavić: Pod pojmom „roditelj odgojitelj“ smatra se majka ili otac djeteta, udomitelj ili druga osoba kojoj je dijete, temeljem kojeg ostvaruje novčanu pomoć, povjereno na brigu i odgoj odlukom nadležnog tijela, a koja u zajedničkom kućanstvu živi s najmanje troje djece, od kojih najmlađe dijete još nije polaznik osnovnoškolskog programa obrazovanja, a najstarije dijete u trenutku podnošenja zahtjeva nije starije od dvadeset i šest godina života te koja ispunjava i ostale uvjete koji su propisani odredbama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja. Iznimno, najstarije dijete može biti starije od dvadeset šest godina života ako ima teži invaliditet (III. stupanj) ili teški invaliditet (IV. stupanj), prema nalazu i mišljenju o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti ili potvrdi iz Registra osoba s invaliditetom.
Uz ranije spomenute uvjete novčanu pomoć može ostvariti roditelj koji:
– je nezaposlen u vrijeme podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno dok prima novčanu pomoć;
– kao državljanin Republike Hrvatske ima neprekidno prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu od najmanje pet godina neposredno prije podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno dok prima novčanu pomoć;
– čija djeca imaju prebivalište u Gradu Zagrebu u vrijeme podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno dok prima novčanu pomoć;
– ako drugi roditelj djeteta za koje se podnosi zahtjev za novčanu pomoć, ima prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu ili ako je drugi roditelj stranac s privremenim ili stalnim boravkom u Gradu Zagrebu, u vrijeme podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno dok prima novčanu pomoć;
– čija su školska djeca upisana u osnovnu školu na području Grada Zagreba ili Zagrebačke županije;
– čija djeca nisu upisana u redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja.
Iznimno, dijete za koje se podnosi zahtjev, može biti polaznik redovitog programa predškolskog odgoja i obrazovanja, ako je roditelj podnositelj zahtjeva osoba teškog invaliditeta (IV. stupnja), s oštećenjem sluha, oštećenjem govora, oštećenjem sluha i govora te oštećenjem vida, a prema nalazu i mišljenju o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti ili potvrdi iz Registra osoba s invaliditetom. Iznimno, dijete ili djeca roditelja podnositelja zahtjeva mogu biti polaznici posebnoga rehabilitacijskog programa u posebnim ustanovama s programom koji je verificiralo nadležno ministarstvo za djecu s teškoćama u razvoju. Ova odredba dodana je nakon što se uvidjelo da je pojedinim kategorijama neophodno omogućiti pohađanje predškolskih programa.
Također, Odlukom je osigurano korištenje novčane pomoći za roditelja odgojitelja za daljnjih 6 mjeseci u slučaju smrti djeteta za koje je roditelj primao novčanu pomoć. Uz želju da se ova mogućnost nikada ne iskoristi, namjera je usmjerena na pripomoć roditelju dok se ne snađe nakon, za njega, tragičnog događaja.
Isto tako, potrebno je naglasiti da je Odlukom omogućeno pohađanje programa predškole, koji je obavezan sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju.
Tekst Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja javno je dostupan na službenim stranicama Grada Zagreba na poveznici Demografija – Roditelj odgojitelj (https://www.zagreb.hr/roditelj-odgojitelj/95134) i u Službenom glasniku Grada Zagreba 10/2018.
Svojevremeno se pisalo o prijedlogu da se uvjeti za provođenje ove mjere pooštre, a iznos naknade smanji. Jesu li se ikakve promjene dogodile ili će Grad Zagreb nastaviti provoditi ovu mjeru pod istim uvjetima kao i do sada?
Mila Jelavić: S obzirom na to da svaki propis treba prilagođavati i po potrebi mijenjati, a kako bi isti polučio najbolje rezultate u odnosu na njegovu svrhu, krajem 2019. godine izrađen je prijedlog nove Odluke te je ista upućena u javno savjetovanje u razdoblju 23. prosinca 2019. do 23. siječnja 2020. godine. Predmetnim tekstom revidiran je dio kriterija, no iznos novčane naknade nije mijenjan. Odlukom gradonačelnika Grada Zagreba, prijedlog nove Odluke nije upućen Gradskoj skupštini Grada Zagreba na donošenje već je na snazi i dalje Odluka o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja iz 2018. godine.
Novčana pomoć za roditelja odgojitelja nije obvezna za građane Grada Zagreba te svaki građanin ima mogućnost procijeniti hoće li koristiti mjeru roditelja odgojitelja kako bi odgajao i brinuo za vlastitu djecu i za isto primao novčanu naknadu od strane Grada Zagreba ili će biti u redovnom radnom odnosu, biti plaćen od strane poslodavca i brigu o vlastitoj djeci povjeriti odgojno-obrazovnim ustanovama. Predmetnom mjerom Grad Zagreb osigurao je dodatnu mogućnost izbora roditeljima prema njihovim potrebama i procjenama. Dakle, podnošenje zahtjeva za roditelja odgojitelja dobrovoljan je čin roditelja koji ispunjava uvjete za isto.
Nadalje, svaki korisnik ima mogućnost prekinuti s korištenjem mjere ukoliko svoje životne potrebe i ciljeve redefinira.
Mogu li korisnici mjere dizati kredite?
Mila Jelavić: Uvjete dizanja kredita za korisnike novčane pomoći za roditelja odgojitelja ne propisuje Grad Zagreb već poslovne banke koje sukladno svojim poslovnim pravilima i procjenama rizika omogućuju ili ne omogućuju korisnicima dizanje kredita.
Koji su uvjeti za dobivanje dječjeg doplatka uz mjeru?
Uvjeti ostvarivanja doplatka za djecu propisani su Zakonom o doplatku za djecu koji je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Sve o doplatku za djecu, kao i uvjetima i načinu podnošenja, nalazi se na stranici HZMO-a te se za odgovor na postavljeno pitanje potrebno obratiti navedenoj instituciji.
Imate li statističke podatke koji govore u prilog tome da je mjera utjecala na povećanje broja rođenih?
Mila Jelavić: Nakon uzimanja mjere roditelj odgojitelj u razdoblju od 8. rujna 2016. do 31.12.2020. rođeno je ukupno 1 079 djece.
Možete li pojasniti zbog čega je djeci, čiji roditelji koriste mjeru, uskraćen vrtić, osim predškole?
Mila Jelavić: Mjera roditelja odgojitelja namijenjena je građanima koji su odlučili posvetiti se odgoju djece te za isto primati novčanu naknadu od strane Grada Zagreba. Istovremeno, Grad Zagreb sufinancira boravak djece u predškolskim ustanovama iz čega proizlazi da bi djeca roditelja odgojitelja dobivala novčanu naknadu po istom osnovu dva puta (kao dijete roditelja odgojitelja i kao polaznik dječjeg vrtića) te bi bila povlaštena u odnosu na djecu zaposlenih roditelja kojima Grad Zagreb sufinancira boravak u vrtićima.
Možete li pojasniti zašto roditelj-odgojitelj ne smije raditi honorarno određeni broj sati mjesečno?
Mila Jelavić: Namjena novčane pomoći je primati novčanu naknadu za brigu i skrb o djeci što podrazumijeva značajan vremenski angažman. Novčana pomoć za roditelja odgojitelja s poreznog aspekta već predstavlja „honoraran posao“ kako ste definirali jer se ista obračunava i isplaćuje kao drugi dohodak. Odlukom nije propisano da roditelj ne smije raditi honorarno već je propisano da roditelj ne smije biti, između ostalog, obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Koliko ste zahtjeva zaprimili u 2020. godini, koliko je od njih odobreno, a koliko odbijeno?
Mila Jelavić: U 2020. godini zaprimljeno je 757 zahtjeva građana te su svi riješeni u roku definiranom Odlukom o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja. Obzirom da se radi o neposrednom podnošenju zahtjeva građana, službenici Ureda za demografiju pri podnošenju zahtjeva pregledavaju dokumentaciju te građane upućuju na eventualne nedostatke kako bi isti bili otklonjeni prije donošenja zaključka o ostvarenju novčane pomoći za roditelja odgojitelja.
Mogu li se stečena prava ukinuti za postojeće korisnike promjenom vlasti u Zagrebu nakon idućih izbora, od čega strahuju korisnici?
Mila Jelavić: U ovom trenutku bilo bi neozbiljno prejudicirati bilo kakva rješenja vezana uz Odluku o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja. Možemo samo reći, da je i tijekom nedaća koje su pogodile Grad Zagreb u obliku pandemije i potresa, Odluka ostala nepromijenjena i kao takva se primjenjuje i dalje.
Koliko iznose ukupni troškovi ove mjere (mjesečno/godišnje)?
Mila Jelavić: Kao što smo naveli, tablica koju smo priložili sadrži tražene podatke(op.a. Ako gledamo 2020. godinu troškovi su rasli sa oko 34 milijuna kuna u siječnju na oko 39 milijuna kuna u prosincu. Ukupni troškovi u 2020. godini bili su oko 440 milijuna kuna).
*Projekt “e-Roditelj” sufinanciran je sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
