Roman Leljak: Kako se profesor političkih znanosti bavio klerom kao šef UDBE?

Foto: fah

U  Bujici na Z1 televiziji prije nekoliko dana gostovali su Marko Grubišić, bivši politički zatvorenik, i prof. Ante Barišić, profesor na Fakultetu političkih znanosti i nekadašnji šef UDBE zadužen za kler.

(VIDEO) Što se događalo u Bujici: Evo integralne verzije

Od 851 udbaša u Hrvatskoj ih je nakon 1991. nastavilo raditi u službama 754, a ovaj ovdje je jedan od njih – rekao je Marko Grubišić…

Čelnik Društva političkih zatvorenika Marko Grubišić optužuje Barišića, danas profesora na Fakultetu političkih znanosti, da ga je 1983. nevinog tukao u pritvoru u Lepoglavi.

Ante Barišić: Zamislite što nekadašnji šef UDBE zadužen za kler danas poučava studente na Političkim znanostima

Kada smo pitali Romana Leljaka o tome kako je funkcionirala Služba državne sigurnosti u pogledu podjele na odjele, među kojima se nalazio i onaj za kler, čiji je šef bio Ante Barišić, Leljak je odgovorio:

Marko Grubišić – u Lepoglavi me tukao Ante Barišić, današnji profesor FPZG-a i nekadašnji šef Odjela za kler SDS-a

“Služba državne sigurnosti djelovala je u četiri područja – najveće područje bilo je ono ‘unutarnjeg neprijatelja’, emigracije, klera i kriminala. Pod ‘kler’ je spadala borba protiv Katoličke crkve, protiv Pravoslavne crkve i drugih crkava koje su djelovala na području tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske.”

“Po dokumentaciji koja mi je bila dostupna u Državnom arhivu u Sloveniji, 1987. godine, kada je bila savezna kontrola rada svih služba državne sigurnosti, pa je napravljeno izvješće za čitavu Jugoslaviju, tamo se spominje kako se u Hrvatskoj 1987. godine 127 župnika Katoličke crkve u svojoj blizini imalo suradnike Udbe… Barem po tom izvješću”, kazao je Leljak i dodao kako su doušnici uvijek dolazili iz uskog kruga rada Crkve, bili oni svećenici, vjeroučitelji ili studenti.

Postavili smo Romanu Leljaku još nekoliko pitanja.

O dostupnosti izvora:

“Oni će postati dostupni onoga trenutka kada hrvatska tajna služba, SOA, preda sve dokumente Hrvatskom državnom arhivu, prije svega razne evidencije koje je Udba tada vodila. Kada se donese zakon o otvaranju arhiva, onda će se to i moći pregledavati”, rekao je Leljak.

“Svi znamo da je 1987. napravljena centralna evidencija u svim republikama. Tako se mnogi tajni dokumenti danas čuvaju u Državnom arhivu Slovenije, gdje su mi bili dostupni. Zato sam mogao i popisati suradnike Udbe u Sloveniji. No u Hrvatskoj SOA još uvijek čuva te dokumente, iako govore da su ih sve predali.”

Mislite li da je moguće da su najvažniji podaci uklonjeni iz arhivskih dokumenata, ili Vam se, s druge strane, čini da toga ima toliko da će uvijek biti moguće rekonstruirati ono najbitnije?

“Mi smo u Sloveniji dosta toga i rekonstruirali, iako je upravo u području ‘unutarnjih neprijatelja’ najviše toga uništeno. Mnogi važni dokumenti više nisu u arhivima, nego su ih pripadnici Udbe nosili i sakrivali privatno”, odgovara Leljak.

“Pa opet, službe su međusobno i surađivale i izmjenjivale tjedne i druge izvještaje, kao i da su se glavni podaci i izvještaji od posebne važnosti uvijek slali u Beograd, gdje se mnogi od njih i danas čuvaju. A znamo u Beogradu se najmanje građe uništavalo, jer tamo i nije bilo takve vrste promjene političkog sistema, pa je postojala manja bojazan i manja potreba za zametanjem tragova”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr