Slovenska oporba nije u cijelosti zadovoljna rješenjima za razgraničenje s Hrvatskom, koje je u četvrtak svojom presudom predložio panel međunarodnih arbitara, ali se primjeni presude neće protiviti iako misli da se moglo dobiti i više, pokazale su u petak prve izjave vodećih predstavnika slovenske oporbe koji su se još u četvrtak, na molbu premijera Mire Cerara, suzdržavali od izjava.
“Nismo zadovoljni odlukom arbitražnog suda. Slovenija je prilikom osamostaljenja kontrolirala cijeli Piranski zaljev (Savudrijsku valu) a presudili su da su naše samo tri četvrtine”, kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani Janez Janša, bivši premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS), najveće oporbene grupacije u sadašnjem sastavu parlamenta.
Janša je izrazio nezadovoljstvo i odlukom arbitara prema kojoj bi slovenska poveznica s otvorenim morem tekla po hrvatskom teritorijalnom moru u kojem bi Slovenci imali prava plovidbe, letova i polaganja kabela.
Koridor koji je dodijeljen Sloveniji daje nam samo neka općenita, načelna prava, ali ne i pristup otvorenom moru, a takav smo pristup imali i prije osamostaljenja, kazao je Janša.
Slovenski oporbeni čelnik tvrdi da je arbitražni sud formalno ispunio svoj mandat, ali da je rezultat arbitražnog razgraničenja na moru i pitanje koridora prema otvorenim vodama zapravo za Sloveniju loše riješeno.
“Slovenija prema odluci arbitara na moru graniči s Italijom i Hrvatskom, a ne s međunarodnim vodama, a onaj tko tvrdi drukčije obmanjuje javnost”, kazao je Janša, dodavši da je prihvaćeno rješenje za Sloveniju lošije od onoga o kojem su pregovarali nekadašnji premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek, što je u Sloveniji poznato kao “parafirani sporazum Drnovšek-Račan” iz 2001., iako se na taj sporazum pozvao i predsjednik arbitražnog panela, sudac Gilbert Gillame, prilikom čitanja arbitražne presude.
Janša najavljuje mogućnost ponovnog ucjenjivanja Hrvatske
Budući da je u Sloveniji arbitražni sporazum dodatno potvrđen na referendumu, ona ga mora prihvaćati i primijeniti arbitražnu presudu koja nije ispunila slovenske zahtjeve, a za to su krivi oni koji s mnogo obećavali ako se arbitraža prihvati, kazao je Janša, aludirajući na nekadašnjeg premijera, sadašnjeg predsjednika države Boruta Pahora.
Hrvatska je, po Janšinoj ocjeni, na arbitražu 2009. godine pristala s ‘figom u džepu’ jer je o tome ovisila deblokada njenih pristupnih pregovora s EU-om, a od arbitražnog je sporazuma zapravo odustala čim je postala članicom.
Zato je Janša ocijenio da će pravo vrijeme da Hrvatska postane kooperativna u provedbi arbitražne presude doći onda kad i slovenski glas bude važan, kad se bude odlučivalo o pristupu Hrvatske Schengenskom prostoru i eurozoni.
Slično smatra i predsjednik zastupničke skupine slovenskih demokršćana iz stranke Nova Slovenija (NSI) Matej Tonin.
Komentirajući odluku arbitara na konferenciji za novinare, on je rekao da su u njegovoj stranci pomalo razočarani arbitražnom presudom iako znaju da je to maksimum i da se u bilateralnim pregovorima s Hrvatskom ne bi moglo dobiti više nego što joj je presuđeno preko ad-hoc arbitraže na kojoj je inzistirala Slovenija.
“Svjesni smo da alternative arbitražnoj presudi zapravo nema i da ju je potrebno prihvatiti onakvom kakva ona jest”, rekao je Tonin.
On je međutim podržao službeno stajalište premijera Mire Cerara da se s Hrvatskom više o toj temi ne pregovara, nego da se zatraži suradnja na području implementacije presude, ali i da se potraži potpora utjecajnih država i organizacija u implementaciji preko političkog lobiranja.
“Hrvatsku treba opetovano podsjećati da presude međunarodnih sudova i načela međunarodnog prava treba poštovati”, kazao je Tonin, dodavši kako treba lobirati kod velikih europskih država i kod svjetskih velesila, ali posebno u Bruxellesu.
– Europska unija ima vrlo jake instrumente kako potaknuti Hrvatsku da presud arbitraže prihvati – to je europski novac, ali i pravo glasa članica, kazao je Tonin, aludirajući na glas koji će Slovenija imati kad se bude odlučivalo o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor i Europsku monetarnu uniju, integracije u kojima Slovenija već jest članica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
